Objavljeno u Nacionalu br. 943, 25. svibanj 2016.

Veleposlanik republike Albanije govori o sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi, odnosima sa Srbijom, europskim integracijama, migrantskoj krizi te ističe da je posjet albanskog predsjednika Bujara Nishanija Hrvatskoj bio vrlo značajan

Veleposlanik Republike Albanije Ilir Melo dao je intervju Nacionalu nekoliko dana nakon službenog posjeta albanskog predsjednika Bujara Nishanija Hrvatskoj. U organizaciji tog posjeta, kao i business foruma koji ga je pratio, Melo i njegovi suradnici imali su pune ruke posla, ali su nakon svega zadovoljni rezultatima. Melo se pridružio albanskom Ministarstvu vanjskih poslova još 1993. te je obnašao mnoge visoke dužnosti. Među ostalim, bio je glavni direktor za međunarodne poslove i načelnik Kabineta potpredsjednika vlade. Iza njega su mandati u Albanskoj misiji pri UN-u, kao i u veleposlanstvima Albanije u Stockholmu, Washingtonu i Londonu. U svojoj dugogodišnjoj karijeri bio je i direktor odjela Europske unije zadužen za odnose Albanije i EU, kao i direktor Odjela za Ameriku, zadužen za nadzor odnosa Albanije i SAD-a, Kanade i latinoameričkih zemalja. U Hrvatsku je stigao s pozicije ravnatelja za Europu u Ministarstvu vanjskih poslova Albanije.

NACIONAL: Nedavno je u službenom posjetu Hrvatskoj boravio albanski predsjednik Bujar Nishani, kojem je domaćica bila naša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a imao je razgovore i s predsjednikom i potpredsjednicima Vlade. Kako ocjenjujete taj posjet i je li rezultirao nekim konkretnim dogovorima?

Drago mi je što mogu reći da je službeni posjet albanskog predsjednika Zagrebu bio uspješan i plodonosan, a ujedno je demonstrirao i odlične političke odnose naših dviju prijateljskih zemalja. Predsjednik Nishani istaknuo je da je to bio jedan od najvažnijih službenih posjeta u njegovu mandatu. Napomenuo je i da se tijekom posjeta zalagao i za preferencijalno partnerstvo. To znači da bismo trebali bolje surađivati ne samo bilateralno, već i u okviru regije. Mi smo članice NATO-a i s novom geopolitičkom situacijom u regiji, vjerujemo da Zagreb i Tirana trebaju igrati važnije uloge u regionalnom razvoju.

NACIONAL: Tom prilikom održan je i Hrvatsko-albanski gospodarski forum, koji je trebao potaknuti bolje gospodarske odnose Hrvatske i Albanije. Na kojim planovima bi se moglo bolje surađivati?

Izuzetno mi je drago što se održao taj gospodarski forum. Moje veleposlanstvo i ja naporno smo radili na organizaciji tog događaja, u koji smo uložili mnogo truda i energije. Uvjereni smo da ekonomska suradnja ima veliki potencijal, no kao prvo, to treba biti prepoznato kako bi se moglo nastaviti s određenim projektima. Znam da to nije lako i ne može se postići tijekom samo jednog veleposlaničkog mandata, ali naša je dužnost da na tome radimo i promoviramo takvu suradnju. Tijekom ovih dviju godina imao sam mnogo kontakata s predstavnicima hrvatske poslovne zajednice. Mislim da oni ne znaju dovoljno o ekonomskom okruženju i potencijalu koji Albanija nudi. Ima mnogo prostora za napredak u našim odnosima. Osim mogućnosti bilateralne gospodarske suradnje, Albanija je zanimljiva i zato što postaje regionalni hub s odličnom  gospodarskom i trgovinskom perspektivom. Kad jednom započnete biznis u Albaniji, vrlo se lako proširiti i na Kosovo, i na Makedoniju, i na Crnu Goru, i ostale zemlje regije. To je iskustvo nekih drugih međunarodnih kompanija koje posluju u Albaniji. Naši glavni ekonomski partneri su Njemačka, Italija, Grčka, Turska itd, no vjerujem da postoji veliki potencijal u suradnji s Hrvatskom. U tom smislu ovaj business forum bio je izuzetno značajan. A još značajnije je bilo prisustvo dvojice predsjednika, koji su time potvrdili interes obiju strana. Drago mi je i što su gospodarske komore Hrvatske i Albanije potpisale sporazum o suradnji. Što se tiče mogućnosti proširenja suradnje, spomenut ću samo neka područja poput energije, turizma, poljoprivrede, transporta, industrije, vojne industrije i slično. Turizam je posebno zanimljivo područje, ne samo u smislu razmjene turista, nego i stvaranja zajedničke turističke strategije. Vrlo je lako dogovoriti da turisti koji dolaze sa sjevera Europe u npr. Dubrovnik, produže do Crne Gore i onda južnije do Albanije. Ne znam jeste li informirani da će Albanija i Hrvatska uskoro biti povezane redovitim morskim letovima? Dubrovnik će biti povezan s Dračem te nekim talijanskim gradovima. A povezanost je ključna riječ za suradnju u našoj regiji.

‘U JUGOISTOČNOJ EUROPI pojavljuju se izazovi koji prate stvaranje funkcionalnih demokracija, nezavisnih institucija, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, radikalizacije i nasilnog ekstremizma’

NACIONAL: Što je sa zajedničkom izgradnjom Jadransko-jonskog plinovoda?

To je izuzetno važan energetski projekt. Zapravo, to je jedan od dva regionalna strateška projekta. Drugi je Jadransko-jonski autoput (Plavi koridor), koji će biti sjeverna grana TAP-a (Transatlantski plinovod), čija izgradnja će uskoro započeti i koji će za dvije godine biti završen. Prvi put će plin koji dolazi iz Azerbajdžana prolazi kroz naše zemlje do Italije. Postoji i druga, sjeverna grana TAP-a, koja će biti povezana s europskim plinovodom preko Albanije, Crne Gore i južnog dijela Hrvatske, do Splita. Rad na finalizaciji Jadransko-jonskog plinovoda dobro napreduje, uz podršku svih uključenih zemalja. Mi na to gledamo kao na  projekt koji je komplementaran s ostalim energetskim projektima u Hrvatskoj, uključujući LNG terminal na Krku. Osim toga, ovaj projekt je isto tako važan zbog plinifikacije Albanije, Crne Gore i juga Hrvatske. To je i doprinos naših zemalja onome što se naziva energetskom sigurnošću i predstavlja određenu neovisnost od ruskog plina.

NACIONAL: Nakon sporazuma s Turskom i zatvaranja tzv. balkanske rute, čime je zaustavljen izbjeglički val, počelo se kalkulirati s otvaranjem nove izbjegličke rute preko Jadranskog mora, pri čemu bi bile pogođene i Hrvatska i Albanija. Albanska ministrica obrane Mimi Kodheli nedavno je dogovorila suradnju s hrvatskim ministrom obrane Josipom Buljevićem. Kako se može surađivati u prevenciji migrantskog vala?

Nakon nekoliko mogućih scenarija koji su predviđali premještanje Balkanske rute na prostor Albanije, sada je jasno da je ta mogućnost gotovo isključena. Sve do sada Albanija nije bila direktno pogođena migrantskom krizom. S druge strane, Albanija vrlo usko surađuje s ostalim susjednim zemljama kao što su Italija, Grčka i Makedonija. U tom su duhu ministri obrane Albanije i Hrvatske potvrdili svoju želju i spremnost da surađuju na tom području. Načini suradnje su različiti i diktira ih situacija na terenu, a ono što mogu spomenuti je razmjena informacija, ekspertiza i koordinacija među relevantnim tijelima vlasti. Ne vjerujem da smo uopće došli do stupnja rasprave o tome treba li upotrijebiti vojsku na granicama, jer bi to mogao biti tek posljednji korak. Smatramo da je Albanija premala zemlja da bi se s tim problemom nosila sama i zato treba biti dio zajedničkog europskog rješenja.

NACIONAL: Kako ocjenjujete sigurnosnu situaciju u jugoistočnoj Europi, od Grčke, preko Makedonije do Bosne i Hercegovine? Ima li razloga za zabrinutost?

Sigurnost je sigurno ključna riječ u našoj regiji. Jugoistočna Europa je regija koja ima vrlo kompleksnu povijest i u sadašnjem trenutku pojavljuju se izazovi koji prate stvaranje funkcionalnih demokracija, nezavisnih institucija, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i radikalizacije, nasilnog ekstremizma, stranih boraca i slično. U tom smislu sigurnost je ugrožena. Postoje razlozi za zabrinutost, ali postoji i rješenje. Postoje mehanizmi, nekoliko regionalnih organizacija koje mogu pomoći u suočavanju s takvom situacijom. Rješenje je gledanje u budućnost i ostavljanje prošlosti iza nas. Rješenje je integracija u EU, kao i članstvo u NATO-u za sve zemlje koje to žele.

NACIONAL: Posljednjih mjeseci svjedočili smo brojnim terorističkim napadima u europskim gradovima koje su počinili sljedbenici ISIL-a. Postoji li strah od takvih napada u Albaniji?

Nema države koja je imuna na takvu vrstu napada, uključujući Albaniju. I nema države koja se može protiv toga boriti sama. No nemamo informaciju da postoji neposredan rizik u Albaniji. Postoji relativno mali broj ljudi koji su se odlazili boriti na strani ISIL-a, kao i u ostalim europskim državama. Imajući u vidu tu  činjenicu, mi jačamo naše nacionalne kapacitete, a u isto vrijeme snažno surađujemo sa zemljama koje razmišljaju na sličan način. Albanija je aktivni sudionik međunarodne koalicije protiv terorizma i ISIL-a.

NACIONAL: U reportaži RAI-a s početka 2016. Albanija je predstavljena kao „vrata džihada“ kroz koja u EU prolaze radikalizirani islamisti i oružje. Kako komentirate takve navode?

Nisam imao priliku vidjeti tu reportažu i ne znam otkud im takve informacije. Ali ono što mogu reći jest da Albanija i Italija imaju iskrenu, intenzivnu i sveobuhvatnu suradnju, koja uključuje i razmjenu informacija u borbi i zajedničkim akcijama protiv radikaliziranih islamista. Problem radikalizacije je izazov za sve europske zemlje, pa i šire, i spominjanje samo jedne zemlje u tom kontekstu sigurno ne pomaže rješavanju problema. Usput, ne znam jeste li znali za podatak da će u skoroj budućnosti u Albaniji biti uspostavljen NATO-ov centar izvrsnosti, vezano uz pitanje stranih boraca? Znate li da je Albanija dio međunarodnih napora da se taj problem riješi, kao i da je aktivna u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije? Osim toga, Albanija predstavlja odličan i jedinstven primjer suživota i vjerske tolerancije, budući da u Albaniji složno žive muslimani, koji prema posljednjem popisu predstavljaju većinski dio, te pripadnici Pravoslavne, kao i Katoličke crkve. To je naša tradicija, a takva tolerancija je vrijednost na koju ne nailazite često u drugim regijama.

‘VELIKA ALBANIJA NIJE I NEĆE POSTOJATI, to nije dio političkog programa glavnih političkih stranaka u Albaniji, već fikcija. Naša pozicija je jasna: Albanci će biti ujedinjeni, ali u Europskoj uniji. To je naš san’

NACIONAL: U srpskim medijima pisalo je da je teroristička organizacija Albanska nacionalna armija (ANA) ponovo aktivna na prostoru Kosova. Spomenuta je u kontekstu organizacije napada u Kumanovu u Makedoniji prošle godine, a njen cilj je, između ostalog, uspostavljanje „velike Albanije“. Kakav je stav albanske službene politike prema takvim aktivnostima?

Nažalost, moram reći da ovo pitanje nije postavljeno na pravi način. Tu postoje elementi koji su netočno stavljeni zajedno, bez međusobnih činjeničnih povezanosti. No bez obzira na to, što se tiče službenog stava Albanije prema terorističkim napadima, mogu s ponosom reći da je Tirana kontinuirano osuđivala terorističke napade, bez obzira na mjesto, kao i ljude koji su ih izveli. Nemam informaciju da takve grupe postoje. U regiji uvijek postoji puno glasina, potrebno je dva puta provjeriti informaciju jer bi stvarnost mogla biti sasvim suprotna.

NACIONAL: Ali godinama se mogu čuti optužbe iz određenih krugova da konstantno postoji taj san o velikoj Albaniji. Kako to komentirate?

Da, dok sam bio na mandatu u Londonu bilo je u modi pričati o toj ideji. Ja mogu o tome reći da je riječ o fikciji u kojoj nema trunke istine. Velika Albanija nije i neće postojati. Velika Albanija nije dio političkog programa glavnih političkih stranaka u Albaniji. A što se tiče plana o ujedinjenju svih Albanaca, naša pozicija je jasna: bit će ujedinjeni, ali u Europskoj uniji. To je naš san.

NACIONAL: Nije tajna da odnosi Srbije i Albanije nisu idilični. Prošle godine čak je prekinuta nogometna utakmica u Beogradu zbog drona iznad stadiona, kada je uhićen i brat albanskog premijera. Sada, kada obje zemlje rade na ulasku u EU, je li došlo do poboljšanja tih odnosa?

Živimo u takvoj regiji u kojoj nisu svi odnosi onakvi kakve bismo željeli. Mislim da se to može primijeniti i na bilateralne odnose Albanije i Srbije. Kao što ste spomenuli, oni nisu idilični, ali Tirana, odnosno mi u Albaniji, odlučna je u tome da ih poboljšamo, radi dobrobiti naših građana, naših zemalja i regionalnog razvoja. Govorili ste o nogometnoj utakmici prošle godine u Beogradu. Molim vas, provjerite izvještaje o uzvratnoj utakmici u Albaniji. Možete pročitati o odličnom ponašanju albanskih navijača, a osim toga – grupu mladih Srba koji su došli na utakmicu ugostile su albanske obitelji. To je bilo fantastično iskustvo. Mi smo u Albaniji jako fokusirani na nove generacije. Možda će oni uspjeti prevladati prošlost, ono što mi nismo uspjeli. Osim toga, u međuvremenu je krajem prošle godine naš premijer posjetio Beograd. Bio je to prvi posjet jednog albanskog premijera u mnogo godina, nakon Drugog svjetskog rata. Vjerujem da proces europske integracije stvara ispravno okruženje za jačanje suradnje između zemalja regije, uključujući i Srbiju. Berlinski proces koji je započeo prije nekoliko godina, zapravo je vrlo inovativno oruđe koje će sigurno približiti naše dvije zemlje, kao i zemlje zapadnog Balkana. Prema istom modelu koji je bio primijenjen na Francusku i Njemačku nakon Drugog svjetskog rata.

NACIONAL: I Kosovo je započelo proces integracije u EU. Kako komentirate status Kosova i situaciju na Kosovu? Hoće li Srbija priznati Kosovo u dogledno vrijeme? Hoće li to učiniti premijer Vučić?

Kosovo se kreće u pravom smjeru zahvaljujući svojim građanima i vlastima u Prištini. Iako, naravno, postoje problemi s političkim procesima, što nije čudno za zemlju koja postoji samo osam godina. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali i članstvo u UEFA-i i FIFA-i, vrlo su ohrabrujući koraci i dobre vijesti za tamošnju javnost. Liberalizacija viznog sistema također svjedoči o napretku u zemlji. Što se tiče priznanja Kosova od strane Srbije, citirat ću ono što mnogi europski političari govore, a to je da taj proces treba biti završen prije no što Srbija uđe u EU. Briselski Sporazum o normalizaciji odnosa i dijalogu koji je potpisan uz posredovanje Europske unije, usmjerava razvoj situacije u pravom smjeru. Naravno, ne bismo imali ništa protiv da Srbija već sutra prizna Kosovo.

NACIONAL: Hrvatska i Albanija zajedno su primljene u NATO, ali Albanija još uvijek nije članica EU, iako je postala kandidatkinja 2014. U posljednjem izvješću EU navodi se da se očekuju dodatni napori na području vladavine prava, reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, reforme javne uprave i temeljnih prava. Kako ide provođenje tih reformi i borba protiv korupcije, koja je očito najveći problem u Albaniji?

Područja koja ste spomenuli predstavljaju upravo tih pet kriterija koje moramo ispuniti na našem putu integracije u europsku obitelj. Danas je reforma pravosuđa ključna reforma, koja uskoro treba biti izglasana u Parlamentu i koja će nam omogućiti i dobivanje datuma za otvaranje pregovora. Siguran sam da ćemo datum dobiti tijekom ove godine. A borba protiv korupcije je izazov koji nije samo „made in Albania“, već postoji i u drugim zemljama regije. No borba protiv korupcije i organiziranog kriminala nije važna samo zbog Europe, već i zbog albanskih građana. To je imperativ za naše društvo! U Albaniji prolazimo kroz vrlo opipljive procese u tom smislu, koje su prepoznali i pozdravili međunarodni partneri i organizacije. A to je najbolji dokaz da smo na pravom putu.

‘ALBANIJA I SRBIJA TREBAJU SE PRIBLIŽITI prema istom modelu koji je bio primijenjen na Francusku i Njemačku nakon Drugog svjetskog rata. A priznanje Kosova treba završiti prije no što Srbija uđe u EU’

NACIONAL: Iz Albanije, kao i iz Hrvatske, mnogo radno sposobnih građana emigrira u zemlje EU. Kakva je stopa nezaposlenosti i kako se Albanija nosila s ekonomskom krizom, koja se u Hrvatskoj još uvijek osjeća unatoč polaganom rastu BDP-a?

Što se tiče nezaposlenosti, postotak je sličan onome u Hrvatskoj, oko 17 posto. Ali za razliku od ostalih zemalja regije, naš trend je pozitivan i naš rast bit će oko 3,5 posto ove godine. No nezaposlenost mladih je najveći problem. Zato naša vlada ulaže velike napore u njihovo stručno obrazovanje, kako bi bili konkurentni i na europskom tržištu. Emigracija je zajednički problem za sve naše zemlje. Naši mladi najviše odlaze u Njemačku, ali u posljednja dva desetljeća mnogo je Albanaca emigriralo ili u Grčku ili u Italiju. No veliki broj Albanaca emigrirao je i u Sjedinjene Države. Mi imamo posebnu vezu s Amerikom, naša dijaspora jedna je od najjačih tamo.

NACIONAL: Uslijed izbjegličke krize u kojoj se našla Europska unija, Jean Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, po preuzimanju dužnosti najavio je da novih proširenja u njegovu mandatu neće biti. Je li to obeshrabrilo albansku javnost? Kakva je potpora ulasku u EU?

Nakon ulaska Hrvatske u EU bilo je jasno da neko vrijeme neće biti primanja novih članica. Ali to ne znači zaustavljanje procesa proširenja. Proširenje je strateški interes naše regije, ali i Europe. Razvoj događaja u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, kao i izbjeglička kriza, učinili su proširenje imperativom za budućnost EU. Albanci snažno podržavaju ulazak u EU, podrška je oko 90 posto. Taj trend ima duboke korijene u prošlosti, kao i u društvenoj i zemljopisnoj pripadnosti Europi. Ali proces ipak ne bi trebao trajati predugo, kako se taj entuzijazam ne bi izgubio.

NACIONAL: Prilikom posjeta Hrvatskoj albanski predsjednik odlikovao je brojne pripadnike albanske manjine koji su se borili u Domovinskom ratu, a mnogi su dali i svoje živote za hrvatsku slobodu. Kako ocjenjujete status Albanaca u Hrvatskoj?

Kada govorimo o Albancima u Hrvatskoj, trebamo imati na umu da postoje dva vala imigracije. Arbanasi, koji su se doselili u Zadar prije tristo godina, te Albanci koji su došli u prošlom stoljeću. Albanci su aktivno sudjelovali u Domovinskom ratu i taj trenutak kada im je predsjednik Nishani dodijelio priznanja, za mene je bio najdirljiviji trenutak njegova posjeta. S druge strane, Albanci koji žive ovdje doprinose ekonomskom životu Hrvatske i dobro su integrirani u hrvatsko društvo. Što se tiče njihova statusa, po mom mišljenju, to je dobar primjer za sve zemlje regije kako bi se trebalo odnositi prema nacionalnim manjinama u smislu poštivanja njihovih prava i podrške očuvanju njihovih nacionalnih identiteta, kulture, jezika i tradicije. Osim toga, oni žive na prostoru Europske unije i kao takvi nama su dragocjena veza jer preko svojih obiteljskih i prijateljskih kontakata s našim građanima prenose vaša iskustva.