Saborski zastupnici Zvonimir Troskot (Most) i Bojan Glavašević (ZLB) komentirali su u utorak za nacional.hr problem ilegalnih migracija nakon posljednjih slučajeva divljanja na cestama krijumčara stranim državljanima.

Podsjetimo, najnoviji slučaj dogodio se u utorak kada su policijski službenici na području Cetingrada uočili kombi vozilo bosansko-hercegovačkih nacionalnih oznaka, za koje su naknadno utvrdili da je upravljao državljanin Bosne i Hercegovine, a za koje su posumnjali da se u njemu prevoze strani državljani, izvijestili su iz PU karlovačke u ponedjeljak. Policijski službenici Mobilne jedinice prometne policije su, u suradnji s policijskim službenicima Policijske uprave karlovačke, uporabom svjetlosnih i zvučnih signala pokušali zaustaviti vozilo, međutim, vozač se oglušio i nastavio se kretati da bi u Gornjem Taborištu izgubio nadzor nad kombijem, udario u stup, a nakon toga u policijsko vozilo.

U događaju su ozlijeđene tri osobe, strani državljani iz kombi vozila te su na daljnje liječenje odvezeni u zdravstvenu ustanovu.

Troskot i Glavašević očekivano ne dijele mnogo stavova o ilegalnim migracijama, međutim, obojici je neprihvatljiv vladin način rješavanja ovog problema – kontinuirana stihija.

Nesigurnost u prometu

“Opasnost koja je bila prisutna na samom pograničnom dijelu, sada se prelila i na nesigurnost u prometu. Vidjeli smo da su poginuli muž i žena koji su se vraćali u Rijeku. Svjedoci smo filmskih scena gdje se – uglavnom – po Karlovačkoj županiji, ali i po Zagrebu, natjeravaju krijumčari koji prevoze migrante – ilegalno i bez dokumenata”, rekao je Zvonimir Troskot i podsjetio na dosad javnosti poznate slučajeve vezane uz ilegalne migrante.

Tvrdi da je s dolaskom migranata “abnormalno je porastao kriminal”.

“Ljudi iz Karlovca kažu da se o tome treba otvoreno govoriti jer, ono što oni proživljavaju – ako se nešto ne promijeni – ubrzo ćemo gledati na ulicama Zagreba“, smatra Troskot.

Iz podataka je vidljiv porast ilegalnih migracija, pogotovo iz zahtjeva za azil, navodi. “Sjetimo se 2015. godine, kada je bio onaj veliki val, bilo je svega 200-300 aplikacija za azil. To je sad negdje na 60 tisuća. To je samo broj zatraženih, računajmo da je broj 2-3 puta veći”, pojašnjava Troskot.

U razgovoru za nacional.hr, saborski zastupnik kaže da policija radi svoj posao. “Oni se stvarno trude, uhvate te migrante. No jedan od problema jest taj što je sada ‘krcat’ istražni zatvor u Karlovcu. Istražni zatvor jednostavno ih pusti… Jedan od naših prijedloga jest da budu izrazito stroge kazne za krijumčare jer je to sada dovelo nacionalnu sigurnost u pitanje. Drugo – policiji bi trebalo omogućiti da u potpunosti provodi zakon. Treća stvar – vojsku treba staviti na žarišne točke graničnih prijelaza, ali ne samo tamo, već dubinski postaviti kontrolne točke prema Karlovcu i Slunju. Istražitelji već iz iskustva mogu procijeniti kombi voze krijumčari i može ih se zaustaviti prije nego što dođu na naše ceste”, kaže.

Ističe da rješenja ima, no da je naša Vlada “totalno inertna”.

Budući da je zastupnik spomenuo vojsku na granici, podsjetili smo ga na izjavu Ranka Ostojića koji je za nacional.hr u listopadu rekao: “Mi po zakonu, ali i schengenskom zakoniku, odnosno Europske unije, ne možemo čuvati granicu na taj način. Ne radi se o oružanom sukobu, oni nisu ni ovlašteni. Vojnik nema pravo uhititi civila ili privesti. Može ga samo zadržati i predati policajcima…”.

Troskot odgovara: “Mogu čuvati granicu. Zato što je zakon prihvaćen, inače ne bismo ulazili u Schengen, gdje stoji da vojska može biti na granicama. Ali, u tom slučaju, ona mora biti poslušna policiji. To stoji. Oni bi bili dodatan potporanj policiji. Međutim, dodatno bi trebalo uvesti dubinski prodor, odnosno dubinske kontrolne točke gdje bi se radili kontrolni punktovi i zaustavljali automobili prije nego što dođu do naseljenih mjesta”.

Troskot: Ljudi su me zamolili da to kažem pred cijelom nacijom

Glavašević: Problem se rješava stihijski

Bojan Glavašević razgovor za nacional.hr upozorava kako je otkriveno “jako puno neidentificiranih posmrtnih ostataka ilegalnih migranata na našem teritoriju”.

“Tu, zapravo, postoji ogroman problem. Mi bismo morali znati pratiti osobe od trenutka ulaska u Republiku Hrvatsku do njihovog izlaska s našeg teritorija. To se trenutno ne događa. Čini mi se da nije samo pitanje Hrvatske, nego šire europsko pitanje pakta o migracijama o kojem bi se trebalo razgovarati”, kaže Glavašević.

Šira rasprava o tome kako s ilegalnim migracijama bila bi jako dobra, smatra. “Sad imamo samo izolirane komentare poput onih da desnica hoće vojsku na granici, a vladajući se prave da problem ne postoji. To nikako nije dobro”, dodaje.

U posljednje vrijeme zabilježeni su slučajevi razbojstava nad legalnim migrantima. “Sasvim sigurno, postoje tu i nekakvi elementi rasizma. A, zapravo je problem u tome što Vlada generalno nema sustavan pristup migracijama – ilegalnim i legalnim – već je to stihijski. To predstavlja ogroman problem”, dodaje.

Što mislite, kakve sankcije trebaju snositi krijumčari ljudima, pitali smo Glavaševića. “Postoje predviđene kazne, meni se one čine adekvatnima”, odgovorio je.

Takve stvari, mišljenja je, treba rješavati u korijenu. “Kad bi pakt o migracijama bio drugačiji, krijumčarima ljudima izbili bismo posao iz ruku. Problem se nužno ne rješava samo tamo gdje gori, nego tamo gdje nastaje. Pitanje ilegalnih migracija nije jednostavno. Kada desnica shvati da problem uopće postoji i kažu: ‘Hajdemo staviti vojsku na granicu’ – to je već prekasno. Problem smo trebali riješiti tamo gdje nastaje, a to su ishodišne zemlje. To se radi kroz razvojnu pomoć i razvojnu suradnju”, dodaje.

Ponavlja kako je problem s krijumčarima prisutan cijelo vrijeme te da izostaje javna rasprava.

O vojsci na granici rekao je: “Mislim da je naša policija sasvim dovoljna za zaštitu granica. Problem se može riješiti i da vojsku ne rasporedimo na granice. Nisam a priori protiv neke mjere. Ako postoji razlog, onda se tu mjeru treba implementirati. No treba vidjeti postoji li neki drugi način da se problem riješi “.

Problem s ilegalnim prelascima može se puno više riješiti promjenom modela azila i promjenom pakta o migraciji na europskoj razini, nego da se vojska stavlja na granicu, zaključio je Glavašević.