Novi izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor govori o jačanju antisemitizma u Europi i SAD-u, odgovornosti političara u tumačenju povijesti te objašnjava zašto podržava činjenicu da će u novom hrvatskom kurikulumu biti obvezna posjeta Jasenovcu

Ovih dana Izrael proslavlja 71. godišnjicu svoje neovisnosti. Tim povodom tjednik Nacional razgovarao je s novim izraelskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj, Ilanom Morom, koji je predao vjerodajnice predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović u drugoj polovici siječnja. Po obrazovanju magistar političkih znanosti i međunarodnih odnosa, karijeru u izraelskom Ministarstvu vanjskih poslova započeo je još davne 1983. godine. Na različitim diplomatskim funkcijama odradio je mandate u Los Angelesu, Bonnu, Berlinu, Pekingu i Budimpešti, a u Hrvatsku je stigao s pozicije višeg političkog savjetnika ministrice pravosuđa. Njegovo prvo putovanje u Hrvatskoj bio je odlazak u Vukovar, gdje je odao počast svim poginulima u Domovinskom ratu. Ne manje znakovito, sudjelovao je na obje komemoracije u Jasenovcu – na onoj u organizaciji Saveza antifašista, Koordinacije židovskih općina i Srpskog narodnog vijeća, kao i na službenoj, u organizaciji Vlade Republike Hrvatske.

NACIONAL: U Izraelu je 2. svibnja obilježen Dan sjećanja na žrtve Holokausta, koji se komemorira i u Hrvatskoj i u mnogim drugim zemljama u kojima postoji židovska zajednica. No Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta svuda u svijetu obilježava se 27. siječnja. Kako objašnjavate činjenicu da postoje dva datuma?

Izrael je osnovan 1948., dakle prije 71 godinu, a deset godina nakon završetka Drugog svjetskog rata izraelski je parlament usvojio Zakon o Yad Vashemu. Odlučeno je i da će se uvesti službene komemoracije za dva najvažnija događaja u našoj povijesti. Jedan je Memorijalni dan za sve pale izraelske vojnike koji su dali živote za Državu Izrael. Govorimo o preko 27 tisuća vojnika, pripadnika policijskih snaga i diplomata, kao i o oko tri tisuće civila koji su poginuli kao žrtve terorističkih napada. Drugi najvažniji datum je svakako sjećanje na žrtve Holokausta, odnosno Jom Hašoa, no on nije fiksiran prema gregorijanskom kalendaru, nego prema židovskom, pa datum varira od polovice travnja do početka svibnja. On se komemorira u znak sjećanja na ustanak u varšavskom getu i heroizam tamošnjih Židova. Mnoge židovske zajednice diljem svijeta komemoriraju taj dan iako je, kao što vam je poznato, odlukom Opće skupštine UN-a 2005., na inicijativu Izraela, Međunarodnim danom sjećanja na žrtve Holokausta proglašen 27. siječnja, a to je datum kada je oslobođen koncentracijski logor u Auschwitzu. Svaka se zemlja na svoj način pridružuje ovoj komemoraciji kako bi na simboličan način odala poštovanje svim nevinim žrtvama Holokausta, u kojem je pobijeno 6 milijuna Židova. Inicijativa je na vladama i parlamentima tih zemalja i oni odlučuju na koji će se način u njihovoj zemlji obilježiti taj iznimno važan dan…