Igor Mladinović, kreativni direktor agencije Hearth, govori o aktivističkom projektu svoje organizacije kojim bi Zagreb dobio Trg hrvatskih velikanki

U Hrvatskoj su 2021. godine njima bliske osobe ubile 11 žena. Ove godine ih je do sada ubijeno 13. Posljednja žrtva bila je majka dvoje maloljetne djece. Prema pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić, u manje od 10 posto slučajeva nasilja nad ženama se izriču zatvorske kazne. Femicid, kako se takvo ubojstvo u kriminalistici naziva, jedan je – od stručnjaka identificiranih – glavnih indikatora neravnopravnosti spolova u društvu. Najekstremnija posljedica duboko ukorijenjenih društvenih nepravda.

Trg hrvatskih velikana u Zagrebu nalazi se na križanju Martićeve i Draškovićeve ulice. Po svojoj arhitekturi podijeljen je na dva simetrična dijela. Oba „krila“ nose ime trga. Oba krila nose ime koje uključuje samo jedan dio našeg društva. Iako bi jezičari rekli kako muški rod u ovom kontekstu nosi u sebi značenje i muškog i ženskog roda, članovi agencije Hearth ne bi se složili. Oni su došli na ideju iskorištavanja simetričnosti dosadašnjeg trga i tamošnjeg stvaranja novog trga – Trga hrvatskih velikanki. Simetrični trg bio bi podijeljen na dva dijela – jedan za velikanke i jedan za velikane naše povijesti – oba podjednako velika i važna.

„Ovo je simbolična kampanja i neće promijeniti ništa drastično, ali će barem potaknuti ljude da razmišljaju. Potaknut će djevojčice na razmišljanje da se može nešto napraviti. Saznali smo kroz pripremu da kada uzmete 20 djevojčica i pitate ih što je Trg hrvatskih velikana, one kažu da je to trg za sve velikane prošlosti. Kada ih pitate koje su to osobe, one će reći da su to muškarci. Bez obzira na to što jezik to prihvaća kao dvorodnu stvar, i dalje prevladava percepcija da se radi o muškarcima. Problem je upravo o percepciji. Činjenica da samo 2 posto gradskih ulica u Hrvatskoj nosi imena žena je posljedica većeg problema“, kaže na početku razgovora za Zagreb News jedan od voditelja projekta preimenovanja trga i članova agencije Hearth Igor Mladinović.

Agencija Hearth započela je kao skup ljudi koji su radili u marketingu i odnosima s javnošću. Odlučili su „primijeniti svoje znanje o mijenjanju ljudskog razmišljanja“ na poticanje kritičkog odnošenja prema  problemima društva u kojem živimo. Trg hrvatskih velikanki samo je jedan od novijih društveno angažiranih projekata kojima se agencija Hearth – neprofitna agencija – do sada bavila.

Glavna okosnica samog projekta je mrežna peticija koju su svi građani Hrvatske potaknuti potpisati. Potpisivanjem se daje glas upravo za uvođenje novog trga. Nije to sudski osnovano – „ne radi se o referendumskoj peticiji“. Cilj je potaknuti razgovor o neravnopravnostima društva u kojem živimo. Potpisivanjem ili nepotpisivanjem te peticije građanin ujedno zauzima stav prema tim neravnopravnostima. Prema trenutnim podacima organizacije Hearth, peticiju je potpisalo oko 6000 građana, a opciju izrade svoje oznake trga, s imenom žene kojoj građanin želi „osigurati ravnopravnost i budućnost u kojoj će njezina dostignuća biti prepoznata i priznata“, iskoristilo je preko 3000 ljudi.

„Mi smo mogli ići direktno do gradske uprave i tražiti kao interesna skupina da se to promijeni. Peticija nema neku pravnu utemeljenost. Ona diže svijest u javnosti, ali je i znak vladajućima da se nešto mora promijeniti. Ne poziva se ovdje na referendum kako bi većina o tome odlučila. U konačnici, većina nikada ne može donositi odluke o pravima manjine. Nije stvar što muškarci i dalje dominiraju nad ženama, što je istina, nego je žalosno što su se žene morale pomiriti s tim. Mnoge stvari postaju normalne, a kada stvari postaju normalne, to znači da se nešto opasno skriva. U 90-ima su se jezikoslovci bavili pronalaženjem izvornih hrvatskih riječi – od tuda i zrakomlati – a nitko se nije htio pozabaviti pronalaženjem srednjeg roda. Zašto bi se žene podrazumijevale pod muškim rodom?“ zapitao se Igor Mladinović.

Igor i agencija Hearth vjeruju da će moći promijeniti ploču, ali i društvo. Ploča je samo prvi korak. Cilj je uvođenje uredbe kojom bi se Zagreb obvezao na to da sve buduće nove gradske ulice u određenom periodu budu nazvane po bitnim ženama hrvatske povijesti. Da se barem postigne određene ravnopravnosti po pitanju broja ulica nazvanih po ženama. Doći s 2 posto ulica nazvanih po ženama, do barem trideset, nije mali skok. Općenito je klima gradske vlasti prema takvim promjenama pozitivna, barem po saznanjima agencije Hearth. Možda ovaj nevidljiv, ali veliki društveni skok, nije toliko nemoguć.