Međunarodni sud pravde (ICJ) odbio je u srijedu zahtjev Kijeva da odmah naredi Rusiji da prekine navodnu vojnu, ljudsku i financijsku potporu pobunjenicima na istoku Ukrajine gdje već tri godine traje sukob.

Najviše UN-ovo pravosudno tijelo sa sjedištem u Den Haagu ipak je pozvalo Moskvu da poštuje i štiti prava etničkih Ukrajinaca i Tatara na Krimu, poluotoku na jugu Ukrajine koji je Rusija u ožujku 2014. pripojila svom teritoriju.

U sukobu proruskih pobunjenika i Kijeva koji je izbio u travnju 2014., mjesec dana nakon aneksije Krima, poginulo je desetak tisuća ljudi. Zbog tog su sukoba zahladnjeli odnosi Moskve i Zapada, koji su pali na najnižu razinu nakon hladnoga rata.

Ukrajina je zbog sukoba zatražila da ICJ odmah donese mjere kako bi Moskva prekinula “svaku potporu” pobunjenicima koji djeluju na njezinu teritoriju i ono što naziva “kampanjom kulturnog zatiranja” na krimskom poluotoku.

Ta bivša sovjetska republika drži da Rusija istodobno krši Međunarodnu konvenciju o suzbijanju financiranja terorizma (CIRFT) i Međunarodnu konvenciju o suzbijanju svakog oblika rasne diskriminacije (CIEDR).

ICJ je u odgovoru na zahtjev u vezi sa sukobom na istoku Ukrajine na temelju CIRFT-a ocijenio da “nisu ispunjeni traženi uvjeti”, rekao je sudac Ronny Abraham tijekom čitanja odluke.

Sud je ipak pristao poduzeti korake u vezi s “osjetljivim položajem” etničkih Ukrajinaca i Tatara na Krimu, ocijenivši da postoji “neposredna opasnost nepopravljive štete”.

Tako se Ruska Federacija mora “suzdržati od nastavka ili uvođenja ograničenja zajednici krimskih Tatara da očuvaju svoje etničke organizacije, pa tako i medžlis”, parlament te muslimanske manjine koja je pod Staljinom protjerana s poluotoka.

Moskva usto mora “omogućiti školovanje na ukrajinskom jeziku”, naredio je Abraham.

Ukrajina je podnijela ovaj zahtjev dok čeka odluku ICJ-a o tome je li nadležan za to pitanje, što može potrajati mjesecima, pa i godinama.