Nacional je od izvora bliskih Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa doznao da bi postupak protiv glasnogovornika Vlade Marka Milića, jer je od bivšeg predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića tražio da progura neka zapošljavanja, mogao biti pokrenut neovisno o dokumentaciji koju Povjerenstvu odbijaju dati USKOK i Županijski sud u Zagrebu.

Štoviše, upravo je Županijski sud u Zagrebu, nakon što je Nacional prošloga tjedna otkrio kako su oni na zahtjev predsjednice Povjerenstva odbili dostaviti spornu prepisku između Milića i Jakupčića pravdajući se da se to nalazi na “optičkom mediju”, objavio priopćenje u kojem se izričito tvrdi da oni ne opstruiraju rad Povjerenstva, već upravo suprotno – optužuju, zapravo, predsjednicu Povjerenstva Aleksandru Jozić-Ileković da im se uopće nije povratno obratila niti tražila bilo kakve upute i pojašnjenja.

Nacionalov izvor blizak Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa ovako tumači cijelu situaciju:

“Predmet Milić potpuno je čist, poruke između njega i Krunoslava Jakupčića su vani, Milić nikada nije opovrgnuo istinitost sadržaja poruka i nema dvojbe da se komunikacija odvijala upravo onako kako je Nacional to objavio. Milić nije osporio ni postojanje poruka ni njihov sadržaj. Dakle, Povjerenstvu ni nije potreban neki drugi dokaz, već se na temelju toga mogao pokrenuti postupak, to je vrlo jednostavno. Naime, postupak se otvara kako bi se ustanovile činjenice, a prepiska suda to jest kompletni transkripti u ovom slučaju nisu potrebni jer je sam Marko Milić već u javnosti potvrdio autentičnost objavljenih poruka. Dakle, to što je predsjednica Povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković tražila od USKOK-a i Županijskog suda u Zagrebu dostavu dokumentacije iz spisa, može samo značiti da je čekala njihovu odbijenicu kako bi imala opravdanje za nepokretanje postupka. Kao da je tražila izliku da ne otvori predmet.”

Nakon što je Nacional 31. siječnja ove godine objavio sadržaj njegovih poruka s bivšim predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem, Marko Milić se istog tog jutra oglasio, a u svom odgovoru nije osporio autentičnost poruka, već je samo tvrdio kako “prepiska koju je imao s tadašnjim šefom Hrvatskih šuma nije utjecala na zapošljavanje Nike Dujmovića ni na to što je Dujmović dobio ugovor na neodređeno vrijeme”. Milić čak nije ni osporio da je za Dujmovića – urgirao.

Predsjednica Povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković nije se uopće povratno obratila Županijskom sudu u Zagrebu. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

U odgovoru koji je tada poslao portalu Index, Milić je naveo: “Vezano uz napise u tjedniku Nacional, radi se o još jednom u nizu netočnih i zavaravajućih članaka u kojem su informacije plasirane na način da sugeriraju postojanje nedopuštenih radnji, a koje ne postoje. Upoznat sam s time da su navedene ‘prepiske’ već mjesecima u optjecaju u medijskom prostoru te koliko mi je poznato, Hrvatske šume već su pojedinim medijima i dale odgovor s pojašnjenjem činjeničnog stanja.

Vezano za zapošljavanje Nike Dujmovića, prepiska između mene i g. Jakupčića datira od 30. rujna 2019. godine, a Niko Dujmović zaposlen je u Hrvatskim šumama sukladno propisanom postupku i temeljem javnog natječaja iz srpnja 2018. Dakle, do zaposlenja je došlo više od godinu dana prije navedene prepiske, iz čega proizlazi da ona nije imala nikakav utjecaj na zasnivanje radnog odnosa g. Dujmovića.

Pored toga, koliko mi je je poznato temeljem odgovora Hrvatskih šuma, g. Dujmović je ugovor na neodređeno dobio u drugoj polovici 2021., a to je gotovo dvije godine nakon prenesene ‘prepiske’, što jasno govori da navedena poruka nije imala utjecaja niti na dobivanje ugovora na neodređeno vrijeme.

Što se tiče spominjanja tvrtke Biomasa, s istom nemam nikakve poveznice, nije mi poznato čime se bavi niti tko su ljudi zaposleni u navedenoj tvrtki. Vrlo vjerojatno se radilo o određenom prigovoru koji je tada upućen Vladi vezano uz postupanje (takvih prigovora dobivamo na dnevnoj bazi) te smo slučaj proslijedili Hrvatskim šumama. U vezi daljnjeg postupanja Hrvatskih šuma nismo imali nikakvu uputu kao ni utjecaj što je vidljivo i iz ove prepiske.

Vezano za zapošljavanje dotičnog Branka Filipetija, nemam utjecaja na sadržaj poruka koje mi upućuju druge osobe, a na koje pritom nisam ni odgovorio. Navedenu osobu ne poznajem.”

Izvor blizak Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa tvrdi da je bilo nelogično očekivati da će USKOK ili Županijski sud u Zagrebu dostaviti sortirane poruke Marka Milića te da je u ovom slučaju bilo dovoljno da se Povjerenstvo zapravo pozove na gore navedenu izjavu koju je Milić javno dao.

“Ni u slučaju Agrokora Povjerenstvo nije moglo dobiti svu dokumentaciju, a posebno u ovom slučaju gdje je riječ o materijalima koje bi USKOK tek trebao sortirati. Dakle, u ovom slučaju smatram da je bila riječ o nepotrebnom traženju dokumentacije za koju se unaprijed znalo da neće biti dostavljena. Takve stvari tražite zapravo samo ako ne želite pokrenuti postupak pa na temelju takvog odgovora možete zatvoriti slučaj. Ako sada Povjerenstvo ne poduzme daljnje radnje i zatvori slučaj samo zato što nisu dobili optički medij, onda je sve jasno”, tvrdi izvor blizak Povjerenstvu.

Županijski sud u Zagrebu u svom je priopćenju naveo: „Povodom napisa u medijima, kao i povodom izjava pojedinih osoba iz javnog života, a iz kojih bi proizlazilo da Županijski sud u Zagrebu opstruira rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (dalje: Povjerenstvo), na način da odbija dostaviti podatke kojima raspolaže, radi pravilnog i istinitog informiranja javnosti navodimo: Povjerenstvo je zatražilo dostavu poruka pisane (tekstualne) mobilne telefonske komunikacije između Marka Milića i Krunoslava Jakupčića, u razdoblju 2018.-2019., za koje ih je USKOK obavijestio da su dostavljene sudu uz optužnicu protiv I. okrivljene Josipe Rimac i dr. Pregledom sudskog spisa utvrđeno je da tražene poruke nisu navedene kao dokaz u ovom kaznenom postupku te se, po navodima USKOK-a, nalaze na jednom od mnogobrojnih optičkih medija koji su, neovisno o navedenom, dostavljeni sudu uz optužnicu.

Napominjemo da sud ne preslušava, ne presnimava niti izrađuje transkripte tako dostavljenih optičkih medija koji sadrže višesatne razgovore i mnogobrojne poruke mobilne telefonske komunikacije s čijim sadržajem je upoznat prvenstveno USKOK koji je, kao nadležno tijelo, proveo istragu i pribavio sve te dokaze i nakon toga predložio koji od svih snimljenih razgovora i poruka ima biti izveden kao dokaz u postupku. Stoga, tražene pisane (tekstualne) poruke, za sada, nisu izdvojene i posebno označene jer ne predstavljaju dokaz u ovom kaznenom postupku.

O svemu navedenom naš sud je, upravo u cilju utvrđenja načina udovoljenja zahtjevu, obavijestio Povjerenstvo dopisom od 19. rujna 2023., uz napomenu da za sve daljnje upite stojimo na raspolaganju, nakon čega do danas nije stigla nikakva povratna informacija ili upit Povjerenstva.

Stoga ističemo da Županijski sud u Zagrebu nikada nije opstruirao rad nijednog državnog tijela pa tako ni Povjerenstva s kojim će i nadalje surađivati u skladu s važećim propisima.”

Dodatno, Nacional je Županijskom sudu u Zagrebu poslao upit s pitanjem hoće li dostaviti Povjerenstvu optički medij na kojem se nalazi sporna Milićeva komunikacija, ali oni su se u svom odgovoru pozvali na gore navedeno priopćenje.

Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa postavili smo pitanje hoće li od Županijskog suda u Zagrebu i od USKOK-a tražiti da im dostave „optički medij“, a glasnogovornica Mia Jurinić odgovorila je neodređeno: “Nastavno na Vaš upit ističem kako je Povjerenstvo dana 3. veljače 2023. g., po službenoj dužnosti, otvorilo predmet protiv obveznika Marka Milića, vezano za natpise u medijima koji su se odnosili na zapošljavanje osoba u trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o. Navedeni predmet je u radu te u istome nije donesena konačna odluka slijedom čega Povjerenstvo ne može komentirati radnje koje je u predmetu poduzelo.”

Na dodatno pitanje zbog čega je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa uopće tražilo dokumentaciju iz sudskog spisa ako je neosporno da je Marko Milić komunicirao s Krunoslavom Jakupčićem oko spornih zapošljavanja – budući da je Marko Milić javno potvrdio autentičnost navedenih poruka te je li to dovoljan dokaz za pokretanje postupka pred Povjerenstvom, glasnogovornica Mia Jurinić je odgovorila: “Nastavno na raniju korespondenciju, a s obzirom da je predmet protiv obveznika Marka Milića još uvijek u fazi koja je zatvorena za javnost, Povjerenstvo ne može komentirati radnje u navedenom predmetu, međutim, isto je čl. 42. stavkom 5.

Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine, broj  143/21) ovlašteno na temelju obrazloženog zahtjeva zatražiti i pribaviti potrebne podatke nužne za utvrđivanje činjeničnog stanja od svih tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj, pri čemu su nadležna tijela u Republici Hrvatskoj dužna bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva Povjerenstva, dostaviti zatražene podatke kojima raspolažu. Ističem i kako će, po dovršetku postupka, konačna odluka biti donesena na javnoj sjednici kao i da će dnevni red sjednice biti objavljen na službenim mrežnim stranicama Povjerenstva.”

Nacional je postavio službeni upit i USKOK-u, s pitanjem hoće li USKOK Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa u vezi slučaja glasnogovornika Vlade Marka Milića dostaviti optički medij na kojem su pohranjeni podaci vezani uz njegovu korespondenciju s bivšim predsjednikom Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem ili drugu adekvatnu dokumentaciju i dokaze, ali umjesto odgovora oni su na svojim internetskim stranicama u ponedjeljak, 6. studenoga, objavili priopćenje sljedećeg sadržaja: “Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) je posebno državno odvjetništvo ovlašteno za kazneni progon počinitelja koruptivnih kaznenih djela i kaznenih djela organiziranog kriminaliteta. I upravo kao tijelo kaznenog progona, USKOK postupa sukladno relevantnim odredbama svih važećih zakona, a ne sabotira i ne opstruira ni jedno državno tijelo pa tako ni Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

USKOK je 8. kolovoza 2023. zaprimio zahtjev Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za dostavom podataka prikupljenih provođenjem dokaznih radnji u okviru kaznenog postupka protiv okrivljenog K. J. S obzirom na to da je u navedenom kaznenom postupku podignuta optužnica te da su uz nju kao dokaz dostavljeni rezultati navedene dokazne radnje u cjelovitom obliku, Povjerenstvo je dopisom od 22. kolovoza 2023. upućeno na Županijski sud u Zagrebu kao tijelo koje vodi postupak, sukladno Zakonu o kaznenom postupku. Dakle, to što je cjelovit sadržaj u originalu dostavljen sudu, potvrda je činjenice da ništa nije izdvajano ni zataškano, odnosno ne postoji nikakva ‘selektivna intervencija’ u dostavi dokumentacije kako je to objavljeno u tjedniku Nacional od 31. listopada 2023.

Postupak protiv glasnogovornika Vlade Marka Milića trebao bi biti pokrenut jer je od bivšeg šefa hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića tražio neka zapošljavanja. FOTO: Neva Zganec, Tomislav Miletic/PIXSELL

Iz dopisa koji je USKOK dostavio Povjerenstvu vidljivo je da je predmetnom optužnicom, između ostalih, obuhvaćen i okrivljeni K. J. prema čemu je razvidno da se radi o relevantnim dokazima kojima su potkrijepljeni navodi iz optužnice, pa se nikako ne radi o ‘lakonskom’ dostavljanju irelevantnih dokaza, kako je to zaključeno u tekstu tog tjednika.

Sukladno odredbama Zakona o USKOK-u i Zakona o kaznenom postupku, ali i Zakona o pravu na pristup informacijama, zakonom propisana ograničenja za davanje informacija primjenjiva su i prema određenim državnim tijelima i institucijama slijedom čega činjenica da USKOK u odgovoru Povjerenstvu ne spominje izvide nikako ne znači da ih USKOK ne provodi.

Naglašavamo, tumačenje pojedinaca u medijima i u javnom životu, a bez da poznaju predmet, činjenice i zakonske odredbe, ne doprinosi točnom, provjerenom i pravovremenom informiranju javnosti onako kako je to propisano Zakonom o medijima.”

Iz svega navedenog može se jedino zaključiti da je na potezu ponovno predsjednica Povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković, koja sada od Županijskog suda u Zagrebu može ponovno zatražiti podatke ili pokrenuti postupak na temelju objavljenih poruka.

Bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković, danas saborska zastupnica, na svom profilu na Facebooku, međutim, ustvrdila je da je Sud trebao dostaviti Povjerenstvu tražene podatke te ih je žestoko prozvala kao poltrone Vlade Andreja Plenkovića.

“Žalosti me spoznaja da su naši demokratski standardi za vrijeme vladavine Andreja Plenkovića i HDZ-a prenisko pali te da je ono što bi do prije nekoliko godina bilo nezamislivo, nažalost postalo rutina.

Posljednji u nizu primjera koji pokazuju da je Hrvatska prestala funkcionirati kao vladavina prava jest neutemeljeno i neopravdano odbijanje Suda da Povjerenstvu za sukob interesa dostavi podatke koji se odnose na slučaj premijerovog PR-ovca koji je koristio svoj politički utjecaj kako bi uhljebio svog prijatelja na radno mjesto za koje nije ispunjavao uvjete iz javnog natječaja.

Navedeni slučaj pokazuje krajnji stupanj dekadencije sustava i navodi na zaključak da je Hrvatska prestala biti demokracija i pretvorila se u režim HDZ-a.

Suci ne samo da ne smiju biti poltroni vlasti, nego ne smiju ostaviti ni prostor za sumnju da su poltroni vlasti, nedorasli provođenju zakona i neovisnom obavljanju dužnosti sudbene grane vlasti. A kako smo već došli upravo do ove točke, to znači da je kraj jednog modela blizu, na ovaj ili onaj način, bilo samouništenjem jedne nacije ili smjenom HDZ-a na izborima”, zaključila je Dalija Orešković.