Nacional je došao u posjed internog bankarskog dokumenta koji predstavlja novi dokaz da na hrvatskom tržištu već dugi niz godina postoji medijski kartel, hobotnica koja uključuje gotovo sve veće radijske postaje u zemlji – ranije povezana s odbjeglim tajkunom Miroslavom Kutlom, a danas, po svemu sudeći, s poduzetnikom Petrom Pripuzom.

Taj dokument dodatno otkriva da je glavni eksponent i ključni operativac ove radijske verzije „afere Grupo“ kontroverzni poduzetnik Ivan Jurić Kaćunić, za kojega se javnost zainteresirala nakon nedavne iznimno dvojbene odluke Vijeća za elektroničke medije (VEM) da mu putem tvrtke Top radio dodijeli koncesiju na kojoj se donedavno emitirao zagrebački Radio 101.

Radi se o intrigantnom dokumentu koji je 2014. godine Erste banka uputila Ivanu Juriću Kaćuniću kao glavnom operativcu, a koji je on potom proslijedio u Bosnu i Hercegovinu odbjeglom Miroslavu Kutli.

Nacional je prije dva tjedna objavio detalje rekapitulacije koju je prije desetak godina Miroslavu Kutli uputio Ivan Jurić Kaćunić, iz koje je bilo jasno da je gotovo cijeli hrvatski radijski prostor zauzela hobotnica skrivena iza paravanskih suvlasnika. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Kaćunić je dugi niz godina bio glavni Kutlin operativac, jedan od stvarnih i fiktivnih suvlasnika u nizu radijskih postaja, a za taj sustav nastavio se brinuti – dapače, i širiti ga – preko bivše „Stojedinice“ i nakon što ga je, kako Kutle tvrdi, Pripuz „oteo“, po svemu sudeći jer je naprosto promijenio stranu u tom sukobu.

Dokument koji objavljuje Nacional zapravo je službeni dopis Erste banke iz 2014. godine upućen skupini vlasnički povezanih radiopostaja – Od Totalnog radija i Obiteljskog radija do Media servisa i Radija Croatia, današnjeg Narodnog radija – koja se ovom prilikom naziva „grupacija Obiteljski radio“, dok se kao njenog predstavnika titulira upravo Ivana Jurića Kaćunića. Povod dopisu je odluka o reprogramu obveza prema banci, odnosno odobravanje novog kredita u iznosu od 5.906.049,40 eura, a posebno su znakoviti instrumenti osiguranja koje banka zahtijeva. Radi se o „jamstvu svih povezanih društava uključujući tvrtku Mega produkcija d.o.o.“ te, doslovno, „jamstvu vlasnika društava g. Ivana Jurića Kaćunića“.

Dokument koji je 2014. Erste banka uputila Ivanu Juriću Kaćuniću kao glavnom operativcu, a on ga potom proslijedio Miroslavu Kutli u BiH. PHOTO: Nacional

Ovaj podatak znakovit je iz niza razloga: dokazuje da je već u to doba vladala nedopuštena koncentracija vlasništva u velikom dijelu hrvatskih medija, zatim da se u ovom slučaju radi o grupaciji koja evidentno ima značajnu vrijednost jer su je banke bile spremne kreditirati višemilijunskim iznosima u eurima, potom da je Jurić Kaćunić bio glavni operativac te da je – s obzirom na to da je isti dopis odmah proslijedio Miroslavu Kutli u Bosnu i Hercegovinu – stvarno vlasništvo doista bilo prikriveno.

Spomenuti kredit Erste banke grupaciji Obiteljski radio u iznosu od gotovo šest milijuna eura bio je uvjetovan nizom konkretnih poteza, od kojih neki, po svemu sudeći, donekle izlaze iz uobičajene bankarske prakse. Uz standardne uvjete poput obavljanja kompletnog platnog prometa preko ove banke, zabrane isplaćivanja dobiti, zabrane daljnjih većih investiranja i podizanja ili davanja novih kredita i pozajmica, dokapitalizacije grupe iznosom od dva milijuna eura i redovitog izvještavanja banke o stanju financija, Erste banka propisala je i zabranu mijenjanja vlasničke strukture bez svoje pismene suglasnosti, prodaju poslovne zgrade u Zagrebu (na adresi V. Holjevca 29) i slično. Posebni uvjeti propisani su za tvrtku Media servis d.o.o.: „Najkasnije do 30. 9. 2014. korisnik kredita obvezuje se preuzeti najmanje 51 posto poslovnog udjela nad društvom Radio Dalmacija d.o.o. U protivnom, banka može naplatiti jednokratnu naknadu u iznosu od 2 posto i proglasiti kredit dospjelim“, stoji, između ostalog, u dokumentu koji posjeduje Nacional. Dodatno se zahtijeva da se u istom roku obavi procjena vrijednosti poslovnih prostora Radija Dalmacije i dozvoli upis zaloga banke nad tim nekretninama, ali i da se banci dostavi solidarno jamstvo Radija Dalmacije za sam kredit od 5,9 milijuna eura.

Ivan Jurić Kaćunić je dugi niz godina bio glavni Kutlin operativac, jedan od stvarnih i fiktivnih suvlasnika u nizu radijskih postaja, a za taj sustav nastavio se brinuti i širiti ga preko bivše ‘Stojedinice’. PHOTO: Borna Filic/PIXSELL

Drugim riječima, dokument Erste banke jedan je od ključnih dokaza da na hrvatskom medijskom tržištu već dugo postoji kartel, nezakonito udruživanje nominalnih konkurenata, što je zabranjeno brojnim hrvatskim i europskim antimonopolskim propisima. Za nadzor takvog ponašanja zaduženo je više institucija, prije svega Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i Agencija za elektroničke medije (AEM), no ni jedna ni druga godinama nisu pokazale znakove života. Zanimljivo je da je, primjerice, u jednom drugom slučaju AZTN – kao i neke poslovne banke – bio itekako aktivan. Riječ je o kreditu od 30 milijuna kuna koji je 2012. godine podigao splitski Hajduk, tada ocijenjen kao poduzetnik u teškoćama, za što je jamstvo dao Grad Split. U tom slučaju Privredna banka Zagreb izričito je zahtijevala prethodnu dozvolu AZTN-a, kako ne bi bilo narušeno tržišno natjecanje, a ta agencija pod vodstvom Olgice Spevec provodila je dugotrajnu i mukotrpnu proceduru. Dvije godine kasnije, premda je evidentno da su osim antimonopolskih prekršeni i antikartelski propisi, reakcije nije bilo – kao ni reakcije nadležnog AEM-a.

Ni Porezna uprava, policija ili DORH nisu reagirali na sumnje iz domene svog djelovanja, poput čestog i netransparentnog stvarnog i fiktivnog prebacivanja udjela u vlasništvu nad radiopostajama. Nacional je prije dva tjedna objavio detalje iz rekapitulacije koju je prije desetak godina Ivan Jurić Kaćunić pismeno uputio Miroslavu Kutli, iz koje je bilo jasno vidljivo da je gotovo cijeli hrvatski radijski prostor zauzela ova hobotnica, često prikrivena iza paravanskih suvlasnika. Udjeli u radijskim postajama najčešće su prodavani po nominalnom iznosu, u pravilu vrijednom najviše 20 tisuća kuna, dok su se isplate obavljale u gotovini ili različitom zamjenom dionica, prebacivanjem zemljišta ili naprosto u gotovini. Takvim potezima gotovo izvjesno je za veće iznose oštećen hrvatski proračun. Upravo Nacional objavio je jedan od ilustrativnih primjera: dana 18. siječnja 2013. godine bivši glasnogovornik HDZ-a i Vlade Ratko Maček u Banjoj Luci potpisuje s Miroslavom Kutlom sporazum o izlasku iz vlasničke strukture, za što dobiva 500.000 eura u gotovini, a Kutle potvrđuje da će s Mačekova stana u Zagrebu skinuti zalog na čak dva milijuna eura, upisan kada su uzimali kredit za zajedničke poslovne pothvate. Dodatno, Maček se obvezao da će u svom budućem radu i poslovanju „štititi interese Miroslava Kutle“ i da nikada nikome neće otkriti prilike i okolnosti njihovih dotadašnjih poslovnih odnosa. „Stranke označavaju sadržaj ovog sporazuma tajnim te se pod prijetnjom kaznenopravnih i materijalnih posljedica za kršenje njegove tajnosti, obvezuju čuvati njegov sadržaj od dostupnosti trećim osobama“, potpisali su Kutle i Maček te dogovorili globu od 100.000 eura za svako pojedino kršenje odredbi sporazuma. Taj dokument sastavljen je u samo jednom primjerku i predan na čuvanje „osobi od povjerenja“ – a to je upravo Ivan Jurić Kaćunić, nedavni dobitnik koncesije za Radio 101.

Agencija za elektroničke medije, na čelu s Josipom Popovcem, uz Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja ključna je institucija za kontrolu nezakonite koncentracije vlasništva medija. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

U namjerno zamršenim vlasničkim odnosima na hrvatskom radijskom tržištu, spomenuti kredit Erste banke od 5,9 milijuna eura tek je dio mozaika, koji se konstantno nadopunjava. Grupacija „Obiteljski radio“ u idućim godinama ipak je uzimala dodatna zaduženja, recimo, već 2015. godine, kada je na zgradu u njenom vlasništvu u Aveniji V. Holjevca upisana hipoteka Banke splitsko-dalmatinske u iznosu od 455 tisuća eura. Kako je objavio portal Media Daily, jamac za taj kredit bio je kontroverzni Svetimir Gadže, između ostalog poznat po svojoj povezanosti sa Zoranom Pripuzom u raznim nekretninskim pothvatima u Dalmaciji, pa bi to mogao biti početak navodne Pripuzove otimačine biznisa Miroslavu Kutli. Isti portal objavio je i da je spomenuti kredit Erste banci u svibnju 2019. godine iznenada preuzela tvrtka Capacta consilatio d.o.o., bez zaposlenih ili ikakvog boniteta, iza koje je stajao Hrvoje Vukušić, osoba koja ekskluzivno prodaje oglasno vrijeme za sve radijske postaje. Dokumenti pokazuju da je ta tvrtka dobila misterioznu pozajmicu od nikad otkrivene osobe ili tvrtke, vratila kredit Erste banci, a potom je namjerno bačena u stečaj zbog 1,5 milijuna kuna prema državi.

Spomenuti Hrvoje Vukušić prodaje je upravo Ivanu Juriću Kaćuniću, a on potom podiže novi kredit u Novoj ljubljanskoj banci i time skida sve postojeće zaloge, za što, između ostalog, zalaže žigove Narodnog radija i Antene Zagreb, a s jamstvom uskače i Katijan Knok kao nominalni vlasnik Narodnog radija, odnosno nominalni konkurent na tržištu, kao i Hrvoje Barišić kao nominalni vlasnik Antene Zagreb. Stoji li iza svih tih poteza doista Petar Pripuz, kako iz Hercegovine sugerira Miroslav Kutle, te je li Ivan Jurić Kaćunić danas potpuno u njegovoj službi, istražitelji bi mogli rasvijetliti relativno jednostavno: u ovom slučaju ne radi se o davnim transakcijama nego ugovorima potpisanima prije samo godinu dana, kao nastavku višedesetljetnog preslagivanja (ili otimačine) svih najbitnijih hrvatskih radiopostaja. Umjesto opsežne akcije, hrvatske institucije – očigledno osokoljene u najmanju ruku indiferentnim premijerom Andrejom Plenkovićem i njegovim ministrima – ne samo da ne razotkrivaju pipke medijske hobotnice, nego joj prešutno dozvoljavaju da se proširi i na nekad kultni Radio 101.

Novo otkriće Nacionala o kreditu Erste banke iz 2014. godine zapravo je dio mozaika koji dokazuje skandalozno višegodišnje nefunkcioniranje države na nizu razina. Na prvoj, pokazuje da institucije poput Porezne uprave, Agencije za elektroničke medije i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja cijelo jedno desetljeće nisu poduzele nijedan konkretan korak u rasvjetljavanju i sankcioniranju evidentnih nezakonitosti, nedopuštene koncentracije vlasništva i narušavanja tržišnog natjecanja, poreznih malverzacija i drugih oblika zaobilaženja zakona i propisa. U tom kontekstu svakako je znakovita i šutnja policije, Državnog odvjetništva – pa i sigurnosnih službi – jer tajno vlasništvo u medijima i njihova netransparentna prodaja, kupnja i koncentracija, posebno kada su glavni akteri osobe koje su u drugim dimenzijama predmet interesa represivnog aparata, evidentno može utjecati na nacionalnu sigurnost.

Na drugoj razini, u današnjem trenutku, državni aparat također pokazuje fascinantnu neaktivnost i nezainteresiranost za ovu temu. Niz institucija tijekom proteklih tjedana gotovo da uopće nije reagirao na otkrića povezana s dodjelom koncesija za frekvenciju Radija 101, od povezanosti novog koncesionara s drugim radijskim postajama i njegove dvojbene prošlosti u Kutlinoj, odnosno Pripuzovoj medijskoj hobotnici, do ozbiljnih indicija da njegova ponuda nije bila najpovoljnija te da je barem jedan član tijela koje je dodijelilo koncesiju u eklatantnom sukobu interesa. O tomu je Nacional također ekskluzivno pisao: član VEM-a i bivši novinar Davor Marić jedno vrijeme je za Miroslava Kutlu fiktivno glumio suvlasnika Radija Dalmacije, a korespondencija Kaćunića i Kutle pokazuje da je bio duboko involviran u ortačku mrežu: za njega je korišteno šifrirano ime „Urbani Splićo“.

Sama Agencija za medije ustrajno odbija opširnije komentirati sporni natječaj za koncesiju frekvencije Radija 101 i tek daje do znanja da ga ne namjerava poništiti. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, nakon desetljetne šutnje, stidljivo je objavila da će se pozabaviti tim slučajem. Saborski Odbor za medije na godišnjem je odmoru, kao i ostatak Sabora, dok nadležno Ministarstvo kulture i medija prebacuje odgovornost na AEM. O cijeloj se aferi napokon bio prisiljen izjasniti premijer Andrej Plenković, no on je unatoč inzistiranju novinara vidljivo emitirao potpunu nezainteresiranost, odnosno prešutni blagoslov takvog ponašanja. „Nisam pratio to, imate VEM pa ih pitajte, ne odlučujemo o tome ni ja ni Ministarstvo kulture. Mi se bavimo onime za što smo nadležni, ako netko ima problem neka koristi pravo na žalbu i prigovor. Vlada se time ne bavi“, sve je što je Plenković odgovorio na pet uzastopnih novinarskih pitanja. Oštro su se oglasili tek Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara, koji su dodjeljivanje koncesije nazvali skandaloznim:

„Vijeće za elektroničke medije ocijenilo je ponudu tvrtke Top Radio d.o.o. najboljom od ukupno osam pristiglih ponuda, iako je javnosti, a zasigurno i članovima Vijeća, dobro poznata činjenica da ponuditelj dolazi iz medijskoga kartela koji već desetljećima drži prikriveni monopol nad radijskim postajama u Hrvatskoj, što je protuzakonito i pogubno za razvoj slobode medija i njihova pluralizma“, objavili su HND i SNH. Vijest o radijskim žigovima u Kaćunićevom vlasništvu i Kutlinu optužbu da mu je Pripuz oduzeo vlasništvo nad nizom radijskih postaja, smatraju osnovom za niz istraga. „Zbog ovih zabrinjavajućih navoda – jer, pokažu li se točnima, riječ je o kršenju Zakona o medijima, kao i Zakona o elektroničkim medijima – Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske traže od nadležnih institucija, prije svega od Državnog odvjetništva, Porezne uprave i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ali i Ministarstva kulture i medija te Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, da bez odgode istraže sporne navode i utvrde li da je riječ o nezakonitim radnjama, sankcioniraju odgovorne osobe“, objavili su predstavnici novinarske struke. Zasad, u prazno.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i premijer Andrej Plenković prave se da nezakonito upravljanje medijima s njima nema veze. PHOTO: Goran Stanzl/PIXSELL