Grčki idilični otoci preplavljeni su turistima, ali zdravstveni sustav puca zbog kroničnog nedostatka hitne pomoći i zdravstvenog osoblja.

Smrt tinejdžerice u visokoj trudnoći i njezina nerođenog djeteta samo su dva od najmanje devet smrtnih slučajeva koje je bilo moguće spriječiti, čak i prije nego što je zemlja bila pod opsadom šumskih požara.

Neke otočne bolnice nemaju stalnih liječnika opće prakse, već se u potpunosti oslanjaju na ciklus kratkoročnog osiguranja koje popunjava osoblje s kopna, privučeno novčanim poticajima. Hitna pomoć je u još gorem stanju. Na mnogim otocima u Cikladima i Dodekanezu jedva da je jedno vozilo hitne pomoći dostupno 24 sata dnevno. Ovaj problem nije jedinstven za otoke; u Ateni radi oko 50 vozila hitne pomoći, umjesto 85 do 90 koliko je potrebno.

“Moramo ispočetka redizajnirati službu hitne pomoći jer postoje ogromne praznine u cijeloj zemlji”, rekao je  Giorgos Mathiopoulos, predsjednik grčke hitne službe hitne pomoći (EKAV).

Velika većina zdravstvenih centara na malim egejskim otocima teško se nosi s problemom, jer ograničeni broj liječnika mora biti na raspolaganju svaki dan.

No čak i tamo gdje država odluči zaposliti više liječnika pokušaji propadaju, jer se osoblje odbija preseliti na otoke, gdje su troškovi života zbog porasta turizma postali nepodnošljivi. To dodatno opterećuje EKAV.

“Poslali smo nekoliko specijalista hitne medicine iz ostatka zemlje na otoke kako bi pokrili potrebe sezone”, rekao je Mathiopoulos i dodao: “Naši kolege su prisiljeni prekinuti svoje ljetne praznike zbog ovoga, ali to je očito samo improvizirano rješenje.”

Hitan popravak

Jedanaest osoba potrebno je za upravljanje vozilom hitne pomoći 24/7. Kos, otok s 40.000 stalnih stanovnika, koji ljeti ugosti više od milijun turista, ima tri nova vozila hitne pomoći, ali može upravljati samo jednim jer ima samo 10 bolničara, od kojih dvoje ide u mirovinu sljedeće godine.

Zbog preopterećenosti sustava u Grčkoj događa se veći broj smrtnih slučajeva zbog nemogućnosti pružanja pravovremene pomoći kolima hitne pomoći. Otkriveno još najmanje šest slučajeva ljudi koji su umrli diljem zemlje zbog nedostatka medicinskog prijevoza. Na otoku Lezbosu 78-godišnja žena izgubila je svijest dok je plivala. Bolničari su stigli dva sata kasnije na lice mjesta, samo da bi konstatirali smrt zbog zatajenja srca.

Odgovarajući na sve veće kritike nakon ovih smrtnih slučajeva koje je vjerojatno bilo moguće spriječiti, vlada je rasporedila vatrogasce, vojno osoblje i vozače u lokalnim upravama kako bi pomogli s nedostatkom osoblja u turističkim područjima.

EKAV i liječnici protestiraju protiv odluke nazivajući je “neznanstvenom potragom za brzim rješenjima“.

Tvrde da bi se angažiranje neobučenog osoblja u hitnim situacijama moglo pokazati opasnim za pacijente kojima je potrebno liječenje na mjestu incidenta.

Grčki parlament usvojio je amandman za hitno raspoređivanje vatrogasaca i vojnog osoblja 27. srpnja, dok su se vatrogasci borili s jakim šumskim požarima koji su gorjeli diljem Grčke, a koji su se čak proširili na vojno skladište.

“Je li ovo Grčka reformiste premijera Kyriakosa Mitsotakisa?” rekao je šef parlamentarne skupine glavne oporbene stranke Syriza Sokratis Famellos. “Je li ovo Grčka 2.0? Posuditi vatrogasce, vojnike i ostalo osoblje, smjestiti ih u EKAV koji nema spasioce i vozače? Je li to modernizacija?”, dodao je.

Iz Vlade kažu da tim potezom nije dugoročno rješenje problema nedostatka osoblja, već spašavanje života tijekom turističke sezone.

Konzervativni premijer Kyriakos Mitsotakis ponovno je izabran 25. lipnja, nakon što je obećao reformu nacionalnog zdravstvenog sustava kao prioritet. Obećao je zaposliti oko 10.000 zdravstvenih radnika, uključujući 800 vozača hitne pomoći i 250 bolničara na motociklima.

Ali problem je kompliciraniji od nedostatka financijskih sredstava; malo liječnika ili osoblja hitne pomoći želi raditi na otocima.

Jedine dvije liječnice opće medicine u bolnici Kos dale su otkaz 2021. godine. Bolnica se sada oslanja na privremeno osoblje dok ih pokušava zamijeniti, ali do sada se nitko nije prijavio. To također vrijedi za pedijatra i radiologa.

To je problem koji muči mnoga ruralna područja u Europi, od udaljenih sela u Francuskoj, do sjevernih krajeva Švedske.

No, koliko god se život na grčkom otoku posjetiteljima činio sanjivim, medicinskom je osoblju takav način života nedostižan; otočani više vole kratkoročni turistički najam nego stalni – ali niži – najam kod liječnika ili medicinske sestre.

Krajem lipnja jedini kardiolog bolnice Kos prosvjedovao je u dvorištu bolnice s transparentom “Došao sam do krajnjih granica, trebam pomoć”. Radio je neprekidno 28 dana, a kao jedini liječnik otočke kardiološke ambulante radio je od svibnja, piše POLITICO.

Sagorijevanje je glavni uzrok koji se navodi na sve većem popisu otkaza liječnika diljem otoka. Federacija udruga bolničkih liječnika (OENGE) rekla je da se ovo “sada razvija u operativni kolaps mnogih bolnica u regiji, kao i bolničkih odjela u većim gradovima.”

“Ove stvari se ne smiju događati u civiliziranom svijetu, u europskoj zemlji, u turističkoj destinaciji”, rekao je gradonačelnik Kosa Theodosis Nikitaras. “Potrebno je trajno zapošljavanje i trajna rješenja.”