Upravni odbor Udruge hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika (UHDD) odbio je prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave (MPU) da se pravosudnim dužnosnicima povećaju materijalna prava, a da se ostala otvorena pitanja poput indeksacije, platnih razreda i koeficijenata rješavaju naknadno.

UHDD smatra potrebnim donošenje cjelovitog Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, kojim će se u potpunosti urediti plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika. Ističu da ponuda ministarstva, bez garancije Vlade da će se ovog puta doista nastaviti razgovarati o platnim razredima, koeficijentima i indeksaciji osnovice plaće, nisu dovoljna.

Pojašnjavaju da je zadnjim žurnim parcijalnim izmjenama Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, koje su stupile na snagu 1. srpnja 2023. uočeno niz nelogičnosti.

Kao primjer navode da se povećanjem koeficijenata pravosudnim dužnosnicima, koji svoju dužnost obnašaju na prvom stupnju sudovanja, narušilo vrednovanje dužnosti koju obnašaju pravosudni dužnosnici na višim instancama pa je došlo gotovo do izjednačavanja plaća dužnosnika prvog stupnja sa plaćama dužnosnika više instance.

U udruzi napominju da je Europska komisija u svom izvješću dala preporuku da se nastavi strukturni rad na pitanju plaća pravosudnih dužnosnika kako bi se utvrdili objektivni kriteriji za prilagodbu plaća i to sve do kraja 2023. godine.

U petak odluka o daljnjim aktivnostima UHDD-a

Te je preporuke, ističu, početno prihvatio i MPU te je nakon zakonskih izmjena nastavilo kroz radnu skupinu sustavni rad na zakonu da bi na zadnjem sastanku ponudilo samo izmjenu zakona unošenjem materijalnih prava. Upravni odbor UHDD-a je zakazao sljedeći sastanak za petak, 19. siječnja, na kojem će odlučiti o daljnjim aktivnostima udruge.

Priopćenje državnoodvjetničke udruge uslijedilo je dan nakon što je Upravni odbor Udruge hrvatskih sudaca (UHS) odlučio o tzv. mjerama upozorenja, odnosno novom bijelom štrajku od 22. siječnja do 2. veljače, nakon što su svi ogranci udruge odbili izložen model uvođenja materijalnih prava koje je predložilo Ministarstvo pravosuđa i uprave.

“Ta mjera će se provoditi na način da se odgađaju sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u onim predmetima u kojima može nastupiti nenadoknadiva šteta. Trajanje mjere ovisi o reakciji izvršne vlasti, tako da mogu biti prekinute i prije isteka ovog roka”, kazao je nakon sastanka predstavnik UHS-a Marijan Bitanga, sudac Visokog kaznenog suda.

Ministarstvo je u četvrtak priopćilo da je nakon odbijanja vlastitog zahtjeva i povećanja primanja za gotovo 700 eura, odgovornost za štrajk u potpunosti na Udruzi hrvatskih sudaca.