Brodogradilište Meyer u Papenburgu pojam je u brodogradnji: s tamošnjih navoza silaze najluksuzniji kruzeri za kupce diljem svijeta.

Mnogi, uključujući Južnu Koreju i pogotovo Kinu žele mu oduzeti barem dio tog unosnog posla, ali knjige narudžbi su pune, piše DW.

U koroni ostali bez posla

Bolje reći – opet su pune. Jer i to brodogradilište se našlo u nevolji u doba korone kad su i kruzeri besposleno stajali u lukama.

Problem brodogradilišta u Papenburgu je još jedan: ono uopće ne leži na moru. Svaki brod koji silazi s navoza mora rijekom Ems doći do Sjevernog mora. Već i kod ovih brodova koji se tamo grade je doslovno pitanje jedva kojeg metra dok prolaze kroz brane na rijeci, a niti ispod kobilice nema više mnogo vode.

Tržište traži sve veće kruzere

Drugim riječima, veći kruzeri  od onih koji se sad tamo grade praktično nisu mogući. A tržište traži sve veće i veće kolose.

Tako nakrcani brodovi turoperatorima osiguravaju veću dobit, a tehnički možda jest moguće sagraditi i brodove duže od 350 metara kakvi izlaze iz škvera u Papenburgu. No, stručnjaci za sigurnost se pribojavaju što bi se dogodilo da jedan takav kruzer pogodi havarija na otvorenom moru i bi li uopće bilo moguće spasiti skoro 3000 putnika i gotovo 1500 članova posade.

Sve više turističkih odredišta ograničava uplovljavanje kruzera

Povrh toga, i kruzeri su došli na zao glas pa već čitav niz turističkih odredišta – od Barcelone do Venecije, želi u najmanju ruku ograničiti njihov broj koji će pristati u luci. Ti gosti jedva što troše u gradu, a brodovi samo zagađuju more.

Upravo je to prednost brodogradilišta Meyer: tamo se neumorno ugrađuju novi sustavi kojima se štiti okoliš, a i oni koji će ploviti na ukapljeni plin.

Država i savezna pokrajina daju jamstvo i preuzimaju 80 do 90 posto vlasništva

Zato odluka o državnom jamstvu ovom brodogradilištu – a to je nekih 900 milijuna eura od države i isto toliko od savezne pokrajine Donja Saska, nije tek napor za spas 3000 radnika brodogradilišta Papenburg i barem njih još 18.000 čija su radna mjesta vezana za Meyer. To je potpuno razumna poslovna odluka da se intervenira u brodogradilište koje svakako dobro radi i ima budućnost, ocjenjuje DW.

Za to jamstvo će država i savezna pokrajina preuzeti 80 do 90 posto vlasništva, ali sve je to ograničeno samo do godine 2027. Preuzima se nadzor nad brodogradilištem u Papenburgu i u Rostocku, dok pogon brodogradilišta u finskom Turkuu ostaje u vlasništvu obitelji Meyer.

BRODOGRADNJA U HRVATSKOJ Gradnja brodova je sudbina ili prokletstvo?

Isto tako, obitelj je i dalje ima jedno mjesto u novom nadzornom odboru. A brodovi i dalje izlaze iz škvera. Ove je godine već isporučen Mein Schiff 7 za turistički koncern TUI, a Disney je čak povećao broj brodova koje gradi to brodogradilište. Disney Destiny bi trebao krenuti na pučinu početkom sljedeće godine, zaključuje DW.