Nakon što je troje ljudi zaraženih legionelom umrlo na Rebru, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u srijedu je objavio upute o tome kako se zaštititi od te bakterijske bolesti.

“Legionarska bolest je bakterijska bolest uzrokovana gram-negativnim bakterijama Legionella spp. koje se nalaze u slatkovodnim okruženjima diljem svijeta. Ljudi se zaraze inhalacijom aerosola koji sadrži bakteriju”, pojašnjavaju u HZJZ-u.

Neophodno redovito održavati i čistiti vodovodne sustave

Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta legionele na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti.

Redovite provjere prisutnosti bakterije Legionella i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva širenja te bolesti na rizičnijim mjestima. U njih spadaju, ističe HZJZ, i mjesta za smještaj turista, zatim bolnice i zdravstvene ustanove za dugotrajnu skrb.

Učinkovite mjere suzbijanja legionele uključuju osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući sustave potrošne vode, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.

Tu je, dodaju u HZJZ-u, i održavanje temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20 stupnjeva Celzija, a sustava s toplom vodom iznad 50 stupnjeva. Time se sprečava rast bakterija.

Klimatizacijski sustavi se moraju redovito čistiti

U zaštitne mjere spada i osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u sustavima potrošne vode kako bi se smanjio rizik od stagnacije ili usporenog protoka vode. Isto tako, i redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.

Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati, poručuju iz HZJZ-a.

Simptomi slični gripi

“Legionarska bolest je rijedak oblik upale pluća. Bolest nema posebne kliničke značajke koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća, a laboratorijska ispitivanja moraju se provesti kako bi se potvrdila dijagnoza. Uobičajeno je potrebno između dva i deset dana od zaraze do razvoja simptoma (obično pet do šest dana), ali vrlo rijetko i do dva ili tri tjedna.

Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, u većine dolazi do upale pluća, objašnjava HZJZ.

Rizičnije skupine

Ističe i kako osobe starije od 50 godina imaju veći rizik oboljenja od mlađih. Veći je rizik i za muškarce nego za žene.

“Učinkovito liječenje antibioticima dostupno je ako se dijagnoza postavi u ranoj fazi bolesti“, upozorava HZJZ.

Slučajevi legionarske bolesti uglavnom su prijavljeni kod osoba starije dobi, češće muškog spola. Ishod bolesti može biti i smrtni, a može doći i do epidemija nakon izlaganja zajedničkom izvoru u okolišu.

Stopa smrtnosti do 15 posto

Smrt može nastupiti kod pet do 15 posto oboljelih, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu, kažu u HZJZ-u.

Pušači imaju veći rizik od nepušača.

Zaraze najčešće nastaju pri tuširanju i u bazenima

Dodaju kako bakterije legionele mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi – groznicom, slabošću, glavoboljom i bolovima u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.

“Ljudi se zaraze udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije Legionella ili rjeđe, aspiracijom. Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice“, upozorava HZJZ.

Bakterija otkrivena 1976. u Philadelphiji

Inače, bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u hotelu u Philadelphiji u SAD-u u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici.

Od 1976. godine zabilježeni su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti u svim zemljama Europe, od kojih su mnogi povezani s hotelima i drugim vrstama smještaja za odmor.

Velike eksplozivne epidemije u zajednici uglavnom su povezane s rashladnim tornjevima. Oni se također nazivaju “mokri klimatizacijski sustavi” jer proces hlađenja zraka uključuje opsežan kontakt između vode i zraka, stvarajući tako aerosole. Kada su bakterije legionele prisutne u velikom broju u tim sustavima, mogu uzrokovati legionarsku bolest, kažu u HZJZ-u.

Klimatizacijske jedinice koje koriste vodu za hlađenje ili za ovlaživanje zraka također mogu predstavljati rizik u hotelima. Međutim, mnogi klimatizacijski sustavi su “suhi” i oni ne predstavljaju rizik za legionelu.

Broj prijava oboljelih od legionarske bolesti u Hrvatskoj 2023. godine bio je 65 s četiri prijavljena smrtna ishoda, a 2022. godine 48 te 4 prijavljena smrtna ishoda, zaključuje se u priopćenju HZJZ-a.

SLUČAJ LEGIONELA Ćorušić: ‘Neću dati ostavku!’, Beroš i Kaić tvrde da nije bilo zataškavanja