Nacional je proteklog vikenda upozoren na novi skandal u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj i BiH koji su previdjeli svi najutjecajniji mediji u Hrvatskoj: da inozemna javnost s čuđenjem, pa i ironijom, komentira vijest prvi put objavljenu u Italiji, da je Marko Ivan Rupnik, slovenski isusovac i kipar kojega su slovenske časne sestre optužile za seksualno zlostavljanje i kojemu je zbog toga zabranjeno putovanje i djelovanje, početkom lipnja posjetio Hvarsko-višku biskupiju i franjevce u Mostaru, dogovarajući nove poslove uređenja tamošnjih crkava.

Tim je povodom Nacional tražio i dobio izjavu profesora na Institutu za antropologiju Papinskog sveučilišta Gregoriana, isusovca Hansa Zollnera, koji je nedavno podnio ostavku u Papinskom povjerenstvu za zaštitu maloljetnika, i koji je za Nacional izjavio kako je riječ o “ozbiljnoj stvari” koja će, kako se nada, “imati konzekvence”.

Pismenu izjavu profesora Zollnera Nacionalu je u ponedjeljak, 12. lipnja dostavio glasnogovornik Instituta za antropologiju Papinskog sveučilišta Gregoriana Junno Arocho Esteves. “Sudeći po njegovom posjetu Hrvatskoj, čini se da je pater Marko Ivan Rupnik odabrao ne poštovati sankcije koje su mu nametnuli nadležni vjerski autoriteti. To je ozbiljna stvar koja će, nadam se, imati konzekvence. Kao što sam ranije već izjavio, ako pater Rupnik ne poštuje ograničenja, to je jasan znak da ne može sudjelovati u religijskom životu”, izjavio je za Nacional isusovac i donedavni član Papinskog povjerenstva za zaštitu maloljetnika, profesor Papinskog sveučilišta Gregoriana Hans Zollner.

O optužbama protiv Marka Rupnika pisao je i The Times, a 9. lipnja talijanski portal Domani objavio je da je Rupnik ugošćen na Hvaru i u Mostaru, što je prenio i portal Il Sismografo. FOTO: Screenshot

U petak, 9. lipnja, talijanski portal Domani objavio je vijest koju je odmah prenio portal Il Sismografo, prema kojoj je “Marko Rupnik, isusovac i umjetnik optužen za zlostavljanje, boravio početkom lipnja u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, kao gost franjevačkog reda, povodom zatvaranja radova na uređenju crkve sv. Petra i Pavla, crkve Male braće. Istih dana viđen je i na otoku Hvaru u Hrvatskoj, četiri sata vožnje od Mostara. Izvor koji je želio ostati anoniman rekao je za Domani da isusovac u dogovoru s hvarsko-bračko-viškim biskupom Rankom Vidovićem planira obnovu kapele u biskupskoj palači u gradu Hvaru”. Tekst je objavila Federica Tourn, nezavisna novinarka iz Torina koja piše o migracijama, religijama, ljudskim pravima i feminizmu, a 2020. osvojila je međunarodnu nagradu “Piazza Grande Religion Journalism Award”.

Prema informacijama koje je objavila Tourn, Rupnik “nastavlja putovati, pratiti radove koji su u tijeku, pa čak i dizajnirati nova djela, bez obzira na ograničenja koja mu je nametnuo njegov poglavar Johan Verschueren, delegat za rimske međuprovincijske kuće Družbe Isusove, a koja mu zabranjuju napuštanje Lazia i prihvaćanje novih zadataka ‘na poseban način prema vjerskim strukturama, crkvama, ustanovama, oratorijima i kapelama, kućama za duhovne vježbe ili duhovnost’”. Tekst novinarke Tourn u subotu je na hrvatski preveo i ovdašnji vjerski portal Fratellanza.net, naslovivši ga indikativnim naslovom: “Otvoren izazov Vatikanu: Unatoč zabranama Rupnik putovao u BiH i Hrvatsku”. Verschueren, koji nije znao za Rupnikova putovanja, potvrdio je talijanskoj novinarki da su protiv Rupnika na snazi zabrane, ali one “očito nisu uznemirile poznatog umjetnika i teologa koji je već mjesecima pod istragom Družbe Isusove zbog optužbi za zlostavljanje brojnih redovnica”.

Prema informacijama koje su ranije objavili i vjerski mediji u Hrvatskoj, prve optužbe protiv Marka Rupnika zaprimljene su u listopadu 2018., a riječ je bila o, po crkvenim kriterijima, vrlo teškim optužbama “glede odrješenja suučesnika u grijehu protiv šeste zapovijedi”, odnosno o tome da je Rupnik ispovjedio i razriješio grijeha časnu sestru s kojom je prethodno imao seksualni odnos. U svibnju 2019. preliminarna istraga sugerira da su optužbe vjerodostojne i predmet je poslan u Kongregaciju za nauk vjere. Mjesec kasnije, u lipnju 2019. glavni poglavar Domus Interprovincialis Romanae Johan Verschueren nameće restrikcije. U srpnju iste godine Kongregacija za nauk vjere od Družbe Isusove traži uspostavu kaznenog administrativnog postupka, a u siječnju 2020. nepristrani suci jednoglasno kažu da se prekršaj doista dogodio. U svibnju 2020. Kongregacija za nauk vjere potvrđuje taj nalaz i izopćuje Rupnika, povlačeći tu odluku odmah istog mjeseca. U lipnju 2021. Kongregacija za nauk vjere kontaktira Generalnu kuriju Družbe Isusove u vezi s optužbama protiv Rupnika u odnosu na časne sestre zajednice Loyola u Sloveniji. Pokrenuta je istraga, koja je u siječnju prošle godine zaključila kako su sumnje osnovane te od Kongregacije za nauk vjere zatražila kazneni postupak. No u listopadu prošle godine, Dikasterij za nauk vjere – kako je preimenovana dotadašnja “kongregacija” – presuđuje da su događaji u zastari i suđenje se obustavlja. Međutim, zabrane koje je Rupniku nametnuo njegov isusovački poglavar ostaju na snazi.

U međuvremenu je slučaj eksplodirao u medijima nakon što je 20. prosinca prošle godine britanski The Times objavio kako je Rupnik tri časne sestre nagovarao na seks utroje, rekavši im da će tako rekreirati Sveto Trojstvo. Jedna časna sestra dala je intervju u kojemu je ustvrdila da je zlostavljao, zlorabeći autoritet, najmanje dvadeset časnih sestara. Delegat generala Družbe Isusove Artura Sose i glavnog poglavara za Međunarodne isusovačke kuće Johana Verschuerena objavio je 18. prosinca prošle godine izjavu u kojoj je “pozvao sve koji žele uložiti novu pritužbu ili žele razgovarati o već priloženim pritužbama da me kontaktiraju”. “Uvjeravam vas da ćete biti saslušani s razumijevanjem i empatijom. Već prije nekoliko mjeseci osnovali smo tim ljudi, žena i muškaraca iz različitih disciplina i s različitim stručnim znanjima za ovakve situacije. Oni su dostupni, a doista su i bili, da saslušaju, podrže i pomognu”, stoji u izjavi, u kojoj je i e-mail adresa za kontakt. U izjavi se ponavlja i izjava generala reda od 14. prosinca prošle godine: „Slučaj o. Marka Rupnika, koji je prošlog tjedna izašao na vidjelo, dobar je primjer koliko još moramo naučiti, posebice kada je riječ o stradanju ljudi. Ovaj slučaj, kao i drugi, kod nas izaziva šok i tugu, navodi nas da razumijemo i suosjećamo s patnjom svih onih koji su na ovaj ili onaj način pogođeni. Suočava nas s izazovom poštivanja ove boli, u isto vrijeme dok skrupulozno pokrećemo postupke koje zahtijevaju građanski ili kanonski zakoni. Nastojimo to prenijeti na način da ne prešućujemo činjenice, dok također, prosvijetljeni Evanđeljem i drugim ljudskim iskustvima, nastojimo otvoriti putove prema liječenju nastalih rana.“

Izvor koji je želio ostati anoniman rekao je za Domani da isusovac rupnik u dogovoru s hvarsko-bračko-viškim biskupom Rankom Vidovićem planira obnovu kapele u Biskupskoj palači u gradu Hvaru. FOTO: Milan Sabic/PIXSELL

U srijedu 21. prosinca prošle godine Slovenska biskupska konferencija sa svog je izvanrednog zasjedanja uputila izjavu u kojoj “jednoglasno” kažu, među ostalim, i ovo: “S velikom žalošću i zaprepaštenjem pratimo otkrivanja zlostavljanja i zloporaba raznih vrsta od strane o. Rupnika, koji su se događali u dužem vremenskom razdoblju, a za koje smo mi slovenski biskupi koji smo trenutno na službi doznali putem medija. Nakon što su poglavari Družbe Isusove potvrdili vjerodostojnost činjenica, osuđujemo sva psihička, seksualna i duhovnička nasilja koja je počinio o. Rupnik, kao i teške zloporabe u sakramentu pomirenja. Podržavamo poglavare iste Družbe u njihovom nastojanju da traže istinu i pravdu. Nikada nisu krive žrtve! Mi smo na strani žrtava. Izražavamo im svoje suosjećanje i bliskost te se obvezujemo da ćemo im pomoći.

Također izražavamo potporu cijeloj crkvenoj zajednici. Žalimo što su toliko godina ove neprihvatljive radnje ostale prikrivene, uzrokujući toliko patnje žrtvama i njihovim bližnjima. Žalimo zbog neprovođenja potrebnih mjera od strane odgovornih i zbog prikrivanja djela seksualnog i duhovničkog nasilja, kao i zbog zloporabe moći i ovlasti, ne samo u slučaju o. Rupnika, nego i u svim ostalim slučajevima, kako u Sloveniji tako i drugdje. Žalosni smo što se desetljećima nema sluha za žrtve. Svaka zloporaba duhovničke moći i ovlasti za vršenje nasilja nad osobama od povjerenja nedopustiv je čin i za osudu.”

U franjevačkoj crkvi u Mostaru Rupnik je od 2018. do 2021. svod i zidove prekrio freskama, a apsidu mozaikom od 700 četvornih metara. na njihovim internetskim stranicama piše da je Mozaik postavio pater Marko Rupnik, voditelj Centro Aletti iz Rima, uz još 23 umjetnika i da su radili 14 dana. FOTO: Screenshot https://franjevci-mostar.info, Denis Kapetanovic/PIXSELL

Takvi stavovi isusovačkog reda i svih slovenskih biskupa, međutim, očito ne znače mnogo ni hvarsko-bračko-viškom biskupu Ranku Vidoviću ni mostarskim franjevcima, koji su Rupnika ovih dana ugostili. Ta dobrodošlica ima, istina, i pretpovijest: u franjevačkoj crkvi u Mostaru Rupnik je od 2018. do 2021. svod i zidove prekrio freskama, a apsidu mozaikom od 700 četvornih metara. Radovi su, prema navodima talijanske novinarke, završeni proteklih dana, ali još nisu plaćeni: franjevci su, naime, pozvali vjernike da daju priloge, a u obližnjoj crkvi u Rodoču Rupnik je započeo novi ogroman rad. Tourn dalje piše:

“Rupnik se može pohvaliti i prijateljstvima na dalmatinskom otoku Hvaru. Sadašnji hvarsko-bračko-viški biskup Ranko Vidović bio je župnik Gospe od Otoka u Solinu kada je u rujnu 2020. svečano otvorena crkva Svete Obitelji, ukrašena mozaicima i freskama slovenskog umjetnika. Prigodom Vidovićevog ređenja za hvarskog biskupa, u svibnju 2021., grad Solin darovao mu je pastirski štap, također Rupnikove izrade, znak učvršćene veze koja bi danas mogla dovesti do novih umjetničkih projekata u biskupskoj palači s pogledom na glavni trg grada Hvara.”

Novinarka je otkrila kako se, međutim, “Vidovićeva ideja da Rupniku povjeri uređenje kapele hvarskog biskupskog dvora nije svidjela generalnom vikaru Stanku Jerčiću”. Jerčić je, nastavlja, sa svećenicima hvarske biskupije “navodno napisao i prosvjedno pismo biskupu i apostolskom nunciju u Zagrebu, nadbiskupu Giorgiu Lingui. Jerčić, kojem je Domani poslao upit, izjavio je ‘da nije dostupan za razgovor o tim događajima s novinarima’, dok je nuncij potvrdio da nije upoznat s projektom kapele te da nije dobio nikakva pisma”.

Nacional je te navode pokušao provjeriti kod biskupa Vidovića i generalnog vikara Jerčića, kao i nekih hvarskih župnika, ali odgovore do zaključenja ovog broja Nacionala nismo dobili. Možemo se zato samo složiti sa zaključcima talijanske kolegice, čiji su tekst u posljednjih nekoliko dana, ne bez ironičnih primjedbi i karikatura, prenijeli i neki europski mediji: „Sada je vidljivo da se Rupnik ne obazire na odredbe svojih nadređenih, kao što je jasno da i dalje vodi pregovore za svoja djela, osobno ili preko članova Centro Aletti.

Njegova opuštenost u putovanju i ignoriranje ograničenja znak su da i dalje uživa mnoge zaštite, unatoč optužbama za zlostavljanje i utvrđenom skandalu njegova izopćenja, jer je u ispovijedi odriješio novakinju s kojom je prethodno imao spolni odnos. Nadalje, strašno je zabrinjavajuća činjenica da se Rupniku dopušta da nastavi svoje djelovanje kao da se ništa nije dogodilo, uz potpunu nebrigu za žrtve, upravo dok se drugdje raspravlja o mogućnosti uklanjanja njegovih mozaika, počevši od lurdskog svetišta, gdje je 2007. izradio pročelje Bazilike krunice.” I upravo dok se, dodali bismo, u Hrvatskoj naveliko raspravlja o tome kako zaustaviti seksualno zlostavljanje u Katoličkoj Crkvi, što ne govori samo o Rupniku, nego i o pojedinim velikodostojnicima Crkve u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.