Ignorirana prepiska iz telefona Ane Mandac u posjedu Nacionala otvara pitanje zašto su na udaru istražitelja samo Horvat, Aladrović i Milošević

Hvaljen Bog, drugarice, može li se prijaviti braniteljska zadruga koja je u općini s manjinama?“ napisao je 4. rujna 2019. Danko Knez, dopredsjednik Udruge specijalaca Domovinskog rata, putem aplikacije Viber, Ani Mandac. Ona mu na to odgovara: „Zvala sam te da ti kažem još nekoliko detalja oko ovih manjina.“ Par tjedana kasnije Knez šalje Ani Mandac novu poruku: „Hvaljen Isus i Marija. Na temu koju smo pričali (manjine). Dobio sam jučer molbu za manjine: 1. Volt inženjering d.o.o. 2. Korpaš d.o.o. 3. Stolarija Lovrenčić d.o.o.?“

Dio je to prepiske pronađene u mobitelu Ane Mandac, donedavne pomoćnice Darka Horvata, sada već bivšeg ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Nacional je dobio na uvid desetke prepiski koje je Ana Mandac vodila s visokim dužnosnicima iz administracije premijera Andreja Plenkovića, kao i u to vrijeme drugim utjecajnim članovima HDZ-a, uključujući tadašnjeg potpredsjednika Sabora i zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića. Spomenute poruke objavio je jednim dijelom koncem proteklog tjedna tjednik Express. One, kao i dio onih u posjedu Nacionala koje su još nepoznate javnosti, sugeriraju da je unutar HDZ-a postojao široko rašireni sustav trgovine utjecajem i zloporabe položaja i ovlasti, poput svojevrsne samoposluge za političke kolege unutar stranke. Tako je Ana Mandac, također početkom rujna 2019., preciznije, 9. rujna, tadašnjoj saborskoj zastupnici Maji Balić poslala sljedeću poruku: “Dobar dan. Maja, ponovo smo raspisali natječaj. Bilo bi dobro da se kratko vidimo oko toga, ako ti je zanimljivo.“ Da se radi o ustaljenom obrascu ponašanja, pokazuje i njena prepiska s Ivanom Gospić, koja je 17. listopada 2019. Ani Mandac poslala sljedeću poruku: „Žalba zaprimljena 06.08. Od firma Z TRI d.o.o… Žalba uložena naručitelju Ministarstvo obrane za uslugu prehrane OSRH na izdvojenim lokacijama preko vanjskog davatelja.“ Mandac joj odgovara: „OK.“ Njih dvije dopisivale su se oko još nekih slučajeva.

Sličnu je prepisku Ana Mandac vodila i s bivšim državnim tajnikom u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Draganom Jelićem. On se u studenome 2018. raspitivao o tome kako na jednom od natječaja stoji obrt „Žir“ Mirka Samardžića iz Garčina, odnosno, prolazi li na natječaju. Raspitivao se i za firmu Metalkov MB iz Gornjih Bogićevaca. Ana Mandac na njegove upite potvrdno odgovara i javlja da će vidjeti što se može učiniti.

Nacional posjeduje dijelove njene prepiske s Ivanom Mišetićem, Darkom Nekićem, Tomislavom Tolušićem, Milijanom Brkićem, Tončijem Glavinom, kao i brojnim drugim pojedincima iz ili bliskima HDZ-ovu interesnom miljeu. Najveći dio tih poruka otkriva upravo ogromne razmjere, u najmanju ruku, neprimjerene komunikacije koja budi sumnju u trgovinu utjecajem. Izvor koji je Nacionalu dostavio te poruke navodi kako one otvaraju još neka značajna pitanja. O tomu je taj izvor za Nacional rekao sljedeće:

„Postavlja se pitanje selektivnosti, odnosno arbitrarnosti u ponašanju Uskoka. Zašto su se neki poput Darka Horvata, Josipa Aladrovića ili Borisa Miloševića našli na udaru Uskoka, a ovi drugi nisu? Tko je o tomu i na temelju čega odlučivao? Hoće li Ana Mandac odgovarati i za sumnju u trgovinu utjecajem u ovim drugim slučajevima? Ili će joj to biti oprošteno zato što je selektivno svjedočila samo protiv nekih pojedinaca, a druge izostavila? Tko je o tomu odlučivao i tko se i na kojoj razini s Anom Mandac o tomu dogovarao? Sve to budi sumnju u selektivnost postupanja Uskoka. Jer ta je selektivnost puno izvjesnija nego njihovo temeljito postupanje u kojem bi možda zaključili da u ovim drugim prepiskama nema ništa sporno. Naime, ako se bivši ministar Tolušić samo raspitivao o pojedinim firmama, a potom se našao pod istragom, zašto pod istragom nije i Milijan Brkić? I tako možemo unedogled.“

Taj izvor navodi da su te poruke još jedan razlog za propitivanje rada Uskoka, ali i za aktualiziranje pitanja tko zapravo kontrolira rad DORH-a te kome odgovaraju pojedinci koji selektivno i arbitrarno unutar te institucije rade svoj posao i manipuliraju s pojedinim predmetima iz nejasnih razloga.