Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević u ponedjeljak je pozdravio Vladinu najavu rješavanja problema građana zaduženih u švicarskim francima, te je pozvao Vladu da istim mjerama budu obuhvaćeni i mali i srednji poduzetnici opterećeni kreditima u “švicarcima”, kod kojih je zaposleno oko 50.000 radnika.

Vlada opravdano ide s izmjenama zakona za 60.000 fizičkih osoba korisnika kredita u švicarskim francima, pa je jednako tako opravdano u mjere uvrstiti male i srednje poduzetnike kod kojih je oko 50.000 zaposlenih, rekao je Matijašević na konferenciji za novinare.
Uputio je otvoreno pismo ministrima financija Borisu Lalovcu, poduzetništva i obrta Gordanu Marasu i gospodarstva Ivanu Vrdoljaku, u kojem traži da Vladinim mjerama za rješavanje problema kredita u “švicarcima” budu obuhvaćeni i mali i srednji  poduzetnici.

Matijašević je pozvao trojicu ministara i premijera Zorana Milanovića da se brzo očituju o njegovoj inicijativi poručivši – ako prihvate inicijativu “kapa do poda”, a ako ne prihvate organizirat će prosvjede radnika zaposlenih kod malih i srednjih poduzetnika, koji su korisnici štetnih kredita.

U pismu se izražava zabrinutost jer bi, sudeći po najavama, konverziju kredita iz švicarskog franka u eure te otpis dijela glavnice mogle očekivati isključivo fizičke, a ne i pravne osobe. Takva bi praksa, po Matijaševićevu mišljenju, bila nepravedna, a upitna bi bila i njezina ustavnost.

• HURS-u se dosad s područja Dalmacije javilo 20 tvrtki iz malog i srednjeg poduzetništva zbog financijskim poteškoća nastalih zbog kredita u švicarskim francima.

“Ako su uvjeti kredita u francima bili nepravedni, a pred zakonom smo  svi jednaki, onda su uvjeti nepravedni prema svima pa svakoga treba rasteretiti kreditnih obveza u jednakom omjeru“, ističe predsjednik HURS-a.

Bilo bi žalosno da svi napori, pregovori i očekivani pozitivni učinci Vladine incijative padnu u drugi plan zbog parcijalnosti krajnjeg rješenja. “Složit ćete se da bi, primjerice, ministru Marasu bilo teško objasniti zašto mu pola resora udovoljava uvjetima za primjenu kreditnog rasterećenja, dok druga polovica ostaje pod jarmom kredita u francima”, dodaje se u pismu.

Vremena za proširenje primjene te mjere ima dovoljno, nadamo se da će biti i sluha za inicijativu HURS-a, jer kao što gospodarstvo počiva na osobnoj potrošnji radnika i građana, tako i osobna potrošnja počiva na zdravom gospodarstvu, navodi Matijašević u otvorenom pismu.

HURS-ov prijedlog podupro je i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za Dalmaciju Goran Prgin, koji je vlasnik tvrtke Nautički centar Prgin u Šibeniku. Istaknuo je kako je njegova tvrtka, zbog kredita u švicarskim francima, ostvarila gubitak na tečajnoj razlici od oko 17 milijuna kuna.

HURS-u se dosad s područja Dalmacije javilo 20 tvrtki iz malog i srednjeg poduzetništva zbog financijskim poteškoća nastalih zbog kredita u švicarskim francima.