Dva sasvim neovisna izvora, jedan visoki politički te blizak vrhu Vlade, i drugi poslovni te upućen u plinski biznis, upozorila su Nacional da smatraju da je hrvatski premijer Andrej Plenković svojim sustavnim nemarom i katastrofalnom kadrovskom politikom ključno pridonio tomu da je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) svojim nedavnim potezima ozbiljno ugrozila sigurnost opskrbljivanja građana Zagreba plinom za nadolazeću sezonu, kao i sustavno pridonosila slabljenju tržišne pozicije Gradske plinare Zagreb u kontekstu bezobzirne političke agende HDZ-a s ciljem potkopavanja zagrebačkih gradskih vlasti predvođenih političkom platformom Možemo!

Oni su te šokantne optužbe iznijeli u kontekstu epiloga koji se počeo ocrtavati nakon odluke HERA-e kojom je tvrtka Međimurje-plin na natječaju dobila opskrbljivanje područja grada Zagreba plinom i time nakon 162 godine praktički iz tog posla izgurala tvrtku Gradska plinara Zagreb – Opskrba. Tezu da je HERA ugrozila opskrbljivanje građana Zagreba plinom ti izvori baziraju na više tržišnih okolnosti, ali među njima prvenstveno ističu one za koje je odgovorna administracija premijera Andreja Plenkovića.

Visoki politički izvor blizak Vladi napominje da postoji još jedan ozbiljan razlog za poslovno posrnuće tvrtke GPZO, unatoč očitoj nepripremljenosti Uprave društva na nove tržišne okolnosti i kalkulacije oko marži. On se, kako tvrdi, očitava u sustavnom mrcvarenju Grada Zagreba zbog njegove tvrtke za opskrbu plinom, čije je poslovanje ponajviše definirano okvirima koje su zadali resorno ministarstvo, odnosno Andrej Plenković te HERA, nominalno nezavisni regulator, koji HDZ drži na daljinskom upravljaču.

FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Nacional je u više navrata detaljno upozorio na činjenicu da se HERA od studenog 2022. i razrješenja Danijela Žambokija i Dalibora Pudića sastoji samo od tri člana Upravnog vijeća. Žamboki je s čela HERA-e otišao nakon što se on osobno, ali i sama Agencija, našao na udaru kritika javnosti zbog sporne uloge u davanju dozvole za trgovanje plinom tvrtki OMS, koja je bila jedna od ključnih poluga u organiziranju pronevjere Inina plina uz štetu veću od milijarde kuna.

Nakon toga su njihova mjesta ostala nepopunjena. Upućeni poslovni izvor navodi kako je osim toga Željko Vrban, nestatutarno i nezakonski, pravnim nasiljem, postao zamjenik predsjednika Upravnog vijeća, što mu je i danas titula na mrežnoj stranici HERA-e. Taj izvor o tomu kaže:

„Sastav, način imenovanja odnosno izbora članova i način donošenja odluka utvrđuju se zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom. Novi predsjednik Upravnog vijeća HERA-e, kako znamo, nažalost nije imenovan te se u skladu s pozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske njegovo neimenovanje ne može definirati kao odsutnost. Prema pozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske, odsutnost s rada može biti uzrokovana bolešću ili ozljedom, odnosno drugim okolnostima zbog kojih je osoba spriječena izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu. U tim okolnostima Vrban naprosto nije mogao biti izabran na poziciju koju i danas obnaša.”

Isti izvor posebno napominje da se Vrban prometnuo u pukog izvršitelja brojnih suludih naredbi tadašnjeg ministra gospodarstva Davora Filipovića i njegova tada moćnog savjetnika Jurice Lovrinčevića. Pa tako navodi da mu je jedan od prvih poteza bilo angažiranje Tina Matića, privatnog odvjetnika Jurice Lovrinčevića, kao konzultanta HERA-e za pravna pitanja i mišljenja. Lovrinčević je Matića, kao svoju osobu od povjerenja, postavio u sve ključne energetske institucije i tvrtke. Tin Matić tijekom tih mjeseci pružao je pravnu podlogu za sve osjetljive stvari HERA-e, uključujući i spornu uredbu kojom su se razlike cijena trebale nadoknaditi dobavljačima plina koji opskrbljuju kućanstva – tvrtkama HEP Plin, njemačkom E.ON-u, slovenskom Geoplinu, kao i GPZO-u.

Isti poslovni izvor navodi kako se time uprava HERA-e – kao navodno nezavisni regulator – potpuno kompromitirala jer se upetljala u poslovne igre Jurice Lovrinčevića, pretvarajući tako GPZO u kolateralnu žrtvu političkih igara kompromitiranog ministra i njegovog savjetnika koji je u konačnici završio pod istragom zbog zloupotrebe javnih sredstava i trgovine utjecajem.

GPZO je u tom kontekstu postao kolateralna žrtva zato što država dobavljačima još uvijek nije isplatila nadoknade za plin, dok je za električnu energiju ta nadoknada plaćena.

Poslovni izvor upućen u plinski biznis za Nacional je o tome izjavio sljedeće: „Vlada je u to vrijeme pompozno odlučila braniti cijenu struje i za vrijeme najveće krize hrvatski potrošači nisu osjetili skok cijena energenata. Štoviše, Andrej Plenković se nije libio to staviti čak i na račune prema građanima. O kolikom se bezobrazluku radilo najbolje ilustrira činjenica da je tu obvezu imao HEP, ali i drugi privatni opskrbljivači. O tome kako štiti cijenu električne energije i plina Plenković priča nonstop. Ta poruka mu je bila na plakatima čak i u ovoj kampanji za Europski parlament. Svim domaćim i stranim dobavljačima nadoknada za električnu energiju je isplaćena. Samo je HEP dobio 900 milijuna eura. No za plin nije dobio nitko.”

Jedan od prvih poteza Jurice Lovrinčevića kao tadašnjeg savjetnika bivšeg ministra Davora Filipovića, bilo je angažiranje Tina Matića, svog privatnog odvjetnika i osobe od povjerenja, kao konzultanta HERA-e za pravna pitanja i mišljenja. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Isti poslovni izvor upućen u plinski biznis navodi da trenutačno slovenski Geoplin, E.ON i GPZO brane cijenu plina kućanstvima. O tomu je rekao i sljedeće:

„Ne postoji način da država nekome propiše za koliko mora prodavati vlastiti proizvod a da mu ne podmiri razliku od stvarne tržišne cijene. Prema informacijama s tržišta, slovenski Geoplin pripremio je sve pravne argumente za prijavu prema Europskoj komisiji zbog diskriminacije u odnosu na domaćeg dobavljača. Dok velike kompanije mogu lakše izdržati financijski pritisak, GPZO je doveden u tešku situaciju i pitanje je hoće li uspjeti dočekati pravorijek Europske komisije. Cjelokupnu situaciju u kojoj se nalaze objasnili su u svom godišnjem izvješću, na stranicama 6 i 7, a na kraju sedme stranice kažu da su cjelovitu dokumentaciju HERA-i i Ministarstvu poslali u nekoliko navrata, a rješenja nema.”

Ti navodi donekle pomažu razumjeti zašto tvrtka koja se nekad smatrala obiteljskim srebrom grada Zagreba trenutačno nema vrijednost, niti vrijednu imovinu, nema status opskrbljivača u obvezi javne usluge, nema zajamčeno tržište, nego samo stotinjak zaposlenih i velika dugovanja.

Kada se u ljeto 2021. prošla Uprava GPZO-a „krivo kladila” i došla u situaciju da plin na tržištu kupuje u situaciji kad je on počeo nekontrolirano rasti – i to još prije početka ukrajinskog rata – spominjali su se inicijalni gubici od preko 30 milijuna eura, a u pokušaju spašavanja poduzetnicima su došli i po nekoliko puta veći računi.

Nacional je upozorio da se HERA od studenoga 2022. i razrješenja Danijela Žambokija (LIJEVO) i Dalibora Pudića (U SREDINI) sastoji od samo trojice članova Upravnog vijeća TE DA JE Željko Vrban (DESNO) nezakonito postao zamjenik predsjednika Upravnog vijeća. FOTO: Petar Glebov, Jurica Galoic/PIXSELL

GPZO je tada spasilo to što je veliku većinu ugovora imao pod zaštitom statusa „opskrbljivača u obvezi javne usluge”, odnosno spasio ga je prošli trogodišnji natječaj, isti onaj koji je sad izgubio. Tada je njegov glavni dobavljač – ponajviše PPD – morao snositi financijske posljedice nabavke plina u dotad nezapamćenoj krizi tijekom trajanja prve godine ugovora.

Na vrhuncu krize jedan LNG brod se plaćao preko 100 milijuna dolara – unaprijed – što je predstavljalo ogroman udar na likvidnost. Ono što je tek kasnije postalo poznato javnosti je da se PPD u tome mučio.

Raspitivao se, poput drugih europskih plinskih dobavljača, i za subvencionirani kredit kod HBOR-a, ali je odbijen i morao se snalaziti kod komercijalnih financijskih institucija. U jednom trenutku čak se spominjala i mogućnost raskida ugovora, jer se PPD bojao da tvrtka sljedeće godine, kad se „metodologija okrene na drugu stranu”, neće moći ispuniti svoje obveze. Međutim, HERA i država su rezolutno tražile da PPD poštuje odredbe ugovora i osigura sav plin GPZO-u, da bi tvrtka mogla ispunjavati svoju obvezu prema kućanstvima.

Tezu da je HERA ugrozila opskrbu građana Zagreba plinom, Nacionalovi izvori baziraju na više tržišnih okolnosti, među kojima ističu one za koje je odgovorna Plenkovićeva administracija

U to se vrijeme čak razmatralo da HEP preuzme plinsko poslovanje Holdinga i riješi grad tereta gubitaka koji je imao zbog pogrešne procjene prošle Uprave. Štoviše, HEP je čak i proveo due diligence te započeo formalnu proceduru kupoprodaje.

No sve je stalo dolaskom Davora Filipovića i Jurice Lovrinčevića u Ministarstvo gospodarstva. Oni su HEP-u naredili da zaustavi tu proceduru, objašnjavajući to time da se PPD želi osloboditi od nabavke plina za GPZO i sve svaliti na leđa HEP-a. Zapravo se radilo o privatnom sukobu interesa Jurice Lovrinčevića, koji je zbog vlasničkog sukoba s Pavom Vujnovcem u Pevexu pokušavao otežavati situaciju Vujnovcu gdjegod je to bilo moguće. Pa je u toj rundi zloporabe svog savjetničkog utjecaja na potkapacitiranog Davora Filipovića, jedinog člana skupštine HEP-a, zaustavio i tu transakciju, što je također pridonijelo produbljivanju krize tvrtke GPZO.

Poslovni izvor upućen u plinski biznis tvrdi da je ironija sudbine da su svi ti spomenuti manevri pridonijeli i tomu da se u Hrvatsku putem Međimurje-plina barem nakratko može vratiti ruski plin.

Naime, kao jedan od većih dobavljača Međimurje-plina spominje se i mađarska državna tvrtka MVM. MVM je bio jedan od zakupaca LNG terminala dok ga nije izgurao PPD i zakupio raspoložive kapacitete za američki plin. Taj potez pokrenuo je i lavinu reakcija s mađarske strane.

Ubrzo nakon toga PPD je dobio kaznu mađarskog regulatora – koji vodi bivša direktorica u MVM-u te bivša desna ruka za energetiku mađarskog ministra Szijjárta. Kasniji razvoj događaja je pokazao da su s njima izravnu komunikaciju imali i Davor Filipović i Jurica Lovrinčević.

‘Ne postoji način da država nekome propiše za koliko mora prodavati vlastiti proizvod, a da mu ne podmiri razliku od stvarne tržišne cijene. Slovenski Geoplin pripremio je argumente za prijavu prema EK‘

Obojica su imala jako blisku suradnju i sa zamjenikom predsjednika HERA-e Željkom Vrbanom, koji je kao pravnog savjetnika angažirao osobnog odvjetnika Jurice Lovrinčevića.

Utoliko su manipulacije HERA-e oko spornog natječaja za opskrbljivanje plinom za područje Zagreba možda bile i dio neke šire igre i taktike da se gradska tvrtka izbaci sa svog područja te da završi u suradnji s tvrtkom povezanoj s Mađarima.

Izvori Nacionala zbog tih okolnosti smatraju da je Plenković sa svojom administracijom znatno pridonio posrnuću poslovanja tvrtke GPZO. Ali to, unatoč tomu, ne znači da će Međimurje-plin doista i preuzeti kompletno opskrbljivanje plinom građana Zagreba. U tom kontekstu isti izvori napominju da je HERA u najmanju ruku suodgovorna za kompleksne izazove s kojima se sve spomenute tvrtke upravo susreću.

Poslovni izvor upućen u plinski biznis o tomu je za Nacional rekao sljedeće: „U subotu 1. lipnja je prema službenoj metodologiji HERA-e započelo razdoblje tijekom kojeg opskrbljivači moraju osigurati plin. Od 1. lipnja do 1. srpnja oni moraju hedgirati cijenu plina za nadolazeću godinu. I Međimurje-plin i GPZO će se naći u ‘škarama’ jer ne mogu ni približno procijeniti koliko plina će im biti potrebno za iduće razdoblje. Pri tomu se ne poklapaju vremenska razdoblja za odluke koje te dvije tvrtke moraju donijeti oko rezervacija plina i najavljenih poslovnih odluka. Ako sad rezerviraju previše plina, opteretit će svoje osnivače, jer će im za zakup biti potrebno bankovno jamstvo. Ako rezerviraju premalo plina, kupovat će na otvorenom tržištu. Međutim, takva situacija može trajati sve do prve iduće krize. Naime, iako relativno niske, cijene plina su i dalje iznimno osjetljive i promjenjive. Burze reagiraju na sve podražaje. Primjerice, u travnju je cijena plina u nekom trenutku skočila gotovo 40 posto – ali se brzo korigirala, pa je pitanje kako će domaći traderi reagirati u trenutku izbijanja moguće krize. Niz je odluka koje mogu utjecati na cijene plina, od američkih izbora do političkih odluka kojima se izbacuje ruski LNG iz Europe ili zaustavlja tok ruskog plina kroz Ukrajinu – a o svim tim globalnim odlukama će sad morati voditi računa i zaposlenici Međimurje-plina i GPZO-a.”

Isti izvor navodi da je, unatoč pobjedi Međimurje-plina na spomenutom natječaju, u ovom trenutku nemoguće znati koliko će građana Zagreba odlučiti doista početi od njih kupovati plin te da ne postoji metoda ni procjena kojima se to može izračunati.

Nacionalovi izvori uvjereni su da su problemi između PPD-a, HEP-a i Gradske plinare Zagreb nastali zbog utjecaja Jurice Lovrinčevića koji je vlasnički sukob s Pavom Vujnovcem koristio da mu oteža poslovanje. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

U istom kontekstu taj izvor podsjeća da je direktor Međimurje-plina potvrdio da će krenuti u nabavku plina, kao i da će tijekom ljeta osigurati svu potrebnu logistiku koja uključuje ljude, podružnicu u Zagrebu i slično, kako bi mogli preuzeti posao od GPZO-a.

S druge strane, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je da će GPZO krenuti u tržišnu borbu. Naime, ta tvrtka na tržišnoj osnovi može zadržati velik broj kupaca, pogotovo ako približi ili izjednači cijenu s Međimurje-plinom, jer bi brojna kućanstva mogla po inerciji ostati kod dosadašnjeg opskrbljivača. Prema navodima istog poslovnog izvora, cijene će biti gotovo pa jednake, pa se u tom smislu otvara i pitanje koliko su građani Zagreba uopće precizno informirani o tome što se na tržištu upravo događa. Zato poslovni izvor Nacionala upućen u plinski biznis navodi da je Tomašević posve u pravu kad javno tvrdi da će se za nekoliko eura uštede dovesti u pitanje sigurnost opskrbe potrošačima, te da je HERA spomenutim natječajem napravila potpuni kaos, iako Tomaševićeva Uprava GPZO-a sasvim sigurno dijeli odgovornost za novonastalu situaciju zbog vlastitog neznanja, indolentnosti i izbjegavanja restrukturiranja tvrtke.

Isti poslovni izvor o novonastaloj situaciji kaže i sljedeće: „Ako Međimurje-plin krene s konzervativnijom procjenom kapaciteta, što je trenutačno logično, a potrošači se većinom prebace kod njega, velik dio plina morat će kupovati na otvorenom tržištu. Što je ok, sve do prvog poremećaja na plinskom tržištu. Ovdje treba podsjetiti da je zbog samo malog postotka koji je GPZO kupovao na tržištu 2021. godine tvrtka skoro propala, a poduzetnici i udruge su počeli dobivati po pet puta veće račune za plin. Sad bi se u istoj situaciji mogli naći i građani Zagreba. Pritom neće nimalo biti ugroženi trgovci na veleprodajnom tržištu – oni imaju relativno lak posao procijeniti kolike su potrebe tržišta ili pojedinog područja. Znaju koja je potrošnja i ne moraju voditi računa kako će i koje pojedino područje opskrbljivati pojedine javne tvrtke. To je ključni razlog zašto se može tvrditi da HERA nije nimalo vodila računa o strateškim interesima RH i kapacitetima pojedinih javnih tvrtki.”

Poslovni izvor upućen u plinski biznis navodi da stoga ne čudi što je Tomašević kritizirao HERA-u zapitavši se „gdje još u EU postoji ovakav model natjecanja, kakvo je to tržište na kojem tržišni opskrbljivači mogu otkazati ugovore građanima kad god žele, dok javni opskrbljivači moraju nositi sav rizik … HERA omogućuje da netko tko je prošle godine osnovao tvrtku i nema dovoljno zaposlenih, ni digitalne alate ni obvezujuću ponudu o kupovini plina, opskrbljuje toliki broj kupaca i može dobiti posao”. Sve navedeno baca novo svjetlo na okolnosti koje su brojni politički oponenti zagrebačkih vlasti iskoristili prvenstveno kao priliku za kritiku zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih poteza povezanih s upravljanjem tvrtkom GPZO.