Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak su upozorili kako razdoblje krize uzrokovane pandemijom covid-19 nije pravi trenutak za povećanje minimalne plaće.

Takvo povećanje najviše će pogoditi industrije poput tekstilne koji su ionako u vrijeme krize suočene s mnogim drugim problemima, ističu iz HUP-a napominjući da je tekstilnu industriju i mnoge druge obilježio konstantan rast troškova, posebno u dijelu energije i prijevoza radnika.

Tijekom lockdown-a i kasnije, kako ističu iz HUP-a, događali su se prekidi poslovnih odnosa u dijelu dopreme robe, plasmana na tržište u trgovačkim prostorima, a time i narudžbi, što se posebno odnosi na Italiju i Njemačku, tako da su već izostale dopreme i narudžbe i upitna je daljnja suradnja s poslovnim partnerima u inozemstvu.

“Zakonom nametnuta obveza podizanja minimalne plaće u niskoakumulativnim djelatnostima s visokim udjelom radne snage u prihodima dovest će u pitanje opstojnost brojnih tvrtki i radnih mjesta u njima”, izjavio je glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

Minimalna neto plaća za 2021. godinu iznosit će 3.400 kuna, odnosno u bruto iznosu 4.250 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više od prosječen minimalne plaće za ovu godinu, utvrđeno je Uredbom o minimalnoj plaći koju je u četvrtak usvojila vlada.

Iz HUP-a podsjećaju i da je jučer Europska komisija predložila direktivu o minimalnim plaćama i kolektivnom pregovaranju, na što je krovna poslodavačka organizacija BusinessEurope poslala oštru reakciju.

Taj se prijedlog protivi većinskom stajalištu država članica EU-a – mnoge se zalažu za neobvezujući instrument – i zanemaruje snažne prigovore europske poslovne zajednice, navodi se u priopćenju BusinessEurope-a.

Direktivi se, kažu poslodavci, protive i nordijski sindikati koji ne žele uplitanje u autonomno kolektivno pregovaranje o plaćama među socijalnim partnerima, kao i europsko udruženje malih i srednjih poduzetnika SME United.