Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM-CROMA) predstavilo je u petak 17 ovogodišnjih dobitnika nagrada Menadžer godine u devet kategorija, među kojima su za menadžere godine u velikim poduzećima izabrani čelnici Končara D&ST Ivan Klapan i Nove TV Dražen Mavrić.

U kategoriji srednjih poduzeća laureati su Marija Janžetić, direktorica građevinske tvrtke AB Gradnja iz Karlovca i Goran Zahtila, prokurist turističke tvrtke Maslinica iz Rapca. Prema izboru HUM-CROMA-e, Marijan Lorencin, direktor i vlasnik tvrtke za projektiranje brodova AITAC iz Kastva i Mile Pavlić, suvlasnik i predsjednik Uprave softverske tvrtke RIS iz Kastva najbolji su menadžeri u malim poduzećima; Kristina Martinović, predsjednica Uprave distributerske tvrtke Filir iz Vukovara i Mario Raič, direktor dubrovačke ugostiteljske tvrtke Nautika najbolji su mladi menadžeri, a glavni direktor dubrovačke Zračne luke Roko Tolić u javnom poduzeću.

Među menadžerima inozemnih poduzeća najboljima su proglašeni Siniša Reljić, direktor i suvlasnik tvrtke za projektiranje brodova Navis Consult iz Rijeke i glavni direktor Microsofta Hrvatska i BiH Ivan Vidaković, dok su za poduzetnike godine odabrani čelnik tvrtke za proizvodnju komunalne opreme Rasco iz Kalinovca Ivan Franičević i Stjepan Talan, prvi čovjek varaždinske tvrtke za proizvodnju solarnih panela Solvis.

U kategoriji projektnog menadžera HUM-CROMA je ove godine kao najbolje nagradila Dinu Manestara, predsjednika Uprave crikveničkog Jadrana te vlasnika i ravnatelja Stomatološke poliklinike Arena iz Zagreba Srećka Srdjaka, dok su Mirko Habijanec, predsjednik Uprave križevačke građevinske tvrtke Radnik i hotelijer Anđelko Leko (HUP-Zagreb) ovogodišnji dobitnici HUM-CROMA-ine nagrade za životno djelo.

Imena dobitnika nagrada objavljena su na konferenciji za novinare uoči savjetovanja “Što donosi porezna reforma i smjernice ekonomske politike 2017.”, na kojem je, predstavljajući poreznu reformu, ministar financija Zdravko Marić kazao da ona donosi onoliko fiskalno rasterećenje građana i gospodarstva koliko je to fiskalno moguće, a da se ne ugroze javne financije.

Procjenjuje se da porezno rasterećenje u visini jedan posto BDP-a gospodarski rast zemlje može ubrzati za 0,25 do 1 postotni bod. Prigodom izrade prijedloga porezne reforme, u Ministarstvu financija smo izračunali da bi ona samo u prvoj godini hrvatskom gospodarskom rastu trebala doprinijeti s 0,3 do 0,5 postotnih bodova, rekao je Marić, ističući da će ona biti tek prvi Vladin korak strukturne prirode, što znači da bi ti učinci mogli biti i viši.

Predsjednik HUM-CROMA-e Vladimir Ferdelji posebno je naglasio da je u poreznoj reformi pozitivno to što je ona prva u hrvatskoj povijesti kojoj glavni cilj nije povećanje proračunskih prihoda nego rasterećenje gospodarstva, poticanje njegove aktivnosti i rasta, a to će pozitivno djelovati i na porezne prihode.

Vlado Brkanić iz RRIF-a je, kazao da je za takvu reformu trebalo hrabrosti, jer se njome po prvi put odustaje od egalitarizama, odnosno nešto se više daje ljudima koji su stručni i rade u zanimanjima koja proizvode nešto višu dodanu vrijednost. Među ostalim je izdvojio prijedlog da za poduzetnike s godišnjim prihodima manjima od 3 milijuna kuna stopa poreza na dobit iznosi 12 posto, rekavši kako se nada da će to potaknuti ulazak u poduzetništvo.