Predsjednik udruge poreznih obveznika Lipa, Davor Huić u utorak je za N1 televiziju komentirao mogućnost recesije zbog pojave koronavirusa te koje mjere Hrvatska može poduzeti.

“Globalna recesija se čini neizbježnom, no teško je predvidjeti razmjere”, kaže Huić te naglašava da je danas struktura ekonomije povoljnija, da je Hrvatska spremnija na recesiju nego prije 12 godina, a i nada se da posljedice ovaj put neće biti oštre kao tada.

“Moja poanta, koju pokušavam iznijeti u javnost, jest da ne zaostajemo za zemljama poput nas zbog rata, nego je ključna bila ta kriza i pogrešni odgovori tri vlade na tu krizu. Tad je počelo zaostajanje za zemljama poput Češke, Slovačke itd. Dotad smo pratili ritam zemalja EU, a onda smo dugo stagnirali i tek zadnjih godina imamo blagi rast”, rekao je Huić.

Naglašava da je bitno da Hrvatska ne ponovi tu grešku. “Tri vlade su donijele odluku da spašavamo javni sektor, a privatni sektor puštamo niz vodu. To nas je koštalo minusa u ekonomskoj aktivnosti, gubitka radnih mjesta, presporo smo rasli. To su posljedice pogrešne politike. Imamo priliku napraviti drugačije, ali ključna stvar u krizi je ne dizati poreze. Potreban je rebalans proračuna, smanjivanje rashoda države i svakako izbjeći dizanje poreza”, poručio je.

Pitanje je i hoće li se povećati plaće uđe li Hrvatska u recesiju, što je obećano sindikatima iz sektora obrazovanja. Huić smatra da se politički i pravno ne može odustati od te odluke, ali dođe li do ozbiljne recesije, naglašava da postoji mogućnost zamrzavanja plaća i racionalizacije u javnom sektoru. “Bitno je ne zaustaviti investicije, a to se dogodilo u prošloj krizi. Rezale su se kapitalne investicije. To ne bi trebalo jer to održava razinu ekonomske aktivnosti”, naglasio je.

Što se tiče turizma, Huić vjeruje da će se minusi ispeglati. Ipak, ako bude jakih restrikcija na okupljanja, naša turistička industrija bi mogla imati ozbiljne štete i posljedice, kazao je i dodao da je procjene zasad jako teško iznositi, posebno zato što “naša javna politika nema konkretnih brojki” i jer koriste “dosta improvizacije u donošenju javnih mjera”.