Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) pozdravila je u utorak prijedlog povećanja trošarina na cigarete i alkohol, no prije toga, poručuju, treba riješiti glavne uzroke deficita u zdravstvu a to su, po njihovom tumačenju, nerealne cijene usluga i dugovi države prema sustavu zdravstva.

“Prije posezanja za uvođenjem dodatnih trošarina i poreza, potrebno je napraviti adekvatnu analizu troškova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), uvesti normative redovitog i realnog plaćanja cijena zdravstvene usluge i dugova države prema zdravstvu”, poručuju iz HUBOL-a u priopćenju kojim reagiraju na dostupne informacije o nacrtu novog Zakona o zdravstvenom osiguranju, vezane uz povećanje trošarina na cigarete i alkohol.

Nerealne cijene usluga, neredovita plaćanja  i dugovi države prema zdravstvu stvaraju “manjak” u zdravstvu koji kontinuirano puni medijske prostore, ali i svako malo prijeti ovrhama bolnica i  potencijalnim nedostatkom lijekova čime se stvara atmosfere kaosa i straha.

U HUBOL-u pozdravljaju predloženi porast trošarina, čime bi Hrvatska slijedila praksu većine razvijenih zemalja koje visokom cijenom duhanskih proizvoda pokušavaju utjecati na njihovu uporabu, a u isto vrijeme dio prihoda od prodaje ulažu u zdravstvo.

U većini zemalja Europske unije alkohol i cigarete smatraju se luksuzom s jedne strane i velikim zdravstvenim opterećenjem s druge strane, navode u priopćenju.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da godišnje od posljedica pušenja, uključujući pasivno pušenje, umre oko šest milijuna ljudi, od kojih pet milijuna uslijed izravne uporabe duhana, a procjenjuje se da 600.000 nepušača umre od posljedica pasivnog pušenja.

Medicina svakim danom napreduje i ukoliko Hrvatska i dalje želi ići ukorak sa zemljama Europske unije, nužan je iskorak u ovom smjeru, koji bi napravio financijski doprinos u smislu stabilizacije zdravstvenog sustava s jedne strane i preventivno djelovalo na prekomjernu konzumaciju alkohola i duhana s druge strane.

S obzirom na negativne demografske trendove, trendove oboljevanja i uzroka umiranja hrvatskih građana koji nas prate posljednjih godina, najmanje što država može učiniti je da stanovništvo koje živi i radi u Hrvatskoj zaštiti preventivnim mjerama i dati do znanja da zdravlje ipak jest najvažnije.