Zagrebački HSLS u ponedjeljak je predložio gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću da se omogući pristup javnoj internetskoj bazi, tj. registru stambenih i poslovnih nekretnina u vlasništvu Grada koje se aktivno ne koriste, radi što kvalitetnijeg upravljanja.

Taj prijedlog zagrebačkom gradonačelniku uputili su na konferenciji za novinare predsjednik HSLS-a Zagreba i saborski zastupnik Darko Klasić te potpredsjednik zagrebačkog HSLS-a i gradski zastupnik Kristijan Jelić.

Ističu kako im je drago da je na temelju poziva HSLS-a Gradska uprava preispitala i povukla svoju odluku o prodaji 17 poslovnih prostora i 11 garaža. Time su, kažu, “poslali pozitivnu poruku da su spremni saslušati objektivne i konstruktivne poruke svih dionika političkog života grada”.

Smatraju da Zagreb treba odrediti strateški ključne projekte kojima će upravljati.

Kažu kako su Kvatrić, Zagrepčanka, Gredelj, Nada Dimić, Paromlin, Hipodrom, Zagrebački velesajam, odnosno cjelokupan Zagreb na Savi, neki od mogućih prostora za koje postoji prilika za privlačenje privatnih ulaganja, putem transparentnih međunarodnih natječaja i na temelju konzultacija s građanima.

Takvim pristupom, smatraju, izbjegle bi se ovakve ishitrene odluke kojima se prvo nude u svrhu prodaje poslovni prostori koji su u funkciji i čiji najmoprimci uredno ispunjavaju svoje obaveze, dok u isto vrijeme imamo više od 500 poslovnih prostora koji nisu u funkciji i svakodnevno nam stvaraju dodatne troškove.

“Zašto grad prioritetno ne prodaje prostore koji mu stvaraju trošak, a tek onda one koji su u funkciji”, pitaju u zagrebačkom HSLS-u.

HSLS: Tomašević nastavlja s uspostavom paralelnog sustava upravljanja u Zagrebu

Kažu i kako gradonačelnik Tomašević “uporno nastavlja s uspostavom paralelnog sustava upravljanja u Zagrebu”, i da je na tom tragu osnivanje radne skupine za gospodarenje otpadom kojoj je glavna zadaća osmišljavanje novog koncepta gospodarenja otpadom u gradu. Iz HSLS-a naglašavaju da koncept proizlazi iz nacionalnih planskih i strateških dokumenata koje Grad mora prihvatiti, a problem je i što već postoji tvrtka u vlasništvu Grada (ZCGO) osnovana da implementira postojeći koncept na temelju već izrađene studijsko-projektne dokumentacije i ishođene dozvole za sortirnicu i kompostanu.

Problematičnim ocjenjuju što su većina imenovanih članova radne skupine aktivisti bez iskustva u vođenju projekata. “Oni prema našem mišljenju mogu samo biti uteg oko vrata i unazaditi ono što je dosad postignuto”, smatraju zagrebački HSLS-ovci.

Pitaju Tomaševića znači li to da će Zagreb baciti u vjetar više od 50 milijuna kuna, koliko je Grad uložio u pripremu postojećeg koncepta.

Zagrebački HSLS poziva gradonačelnika da “skupi hrabrosti, podvuče crtu i krene u realizaciju projekata za koje je već izrađena projektna dokumentacija jer u protivnom nećemo realizirati sredstva iz EU fondova i vrlo je vjerojatno da ćemo plaćati skupe penale koji su predviđeni ako ne ostvarimo zadane ciljeve”.