Hrvatska je do kolovoza 2017. primila 1262 zahtjeva za azilom, a neki oblik zaštite dobilo je tek 76 tražitelja azila, dok je do kraja rujna iz Grčke i Italije, prema odluci EU-a o sustavu kvota, preuzela 78 azilanata, piše u svom najnovijem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu Human Rights Watch (HRW), navodeći također da su tijekom godine hrvatske vlasti vratile azilante i migrante koji su u zemlju pokušali ući iz Srbije bez da su razmotrili njihove zahtjeve za azilom.

Udruga za zaštitu ljudskih prava HRW je u svom izvješću “World Report 2017”, dvadeset i osmom po redu, na 643 stranice dala pregled poštivanja ljudskih prava u više od 90 zemalja.

“Do kolovoza 2017. zahtjev za azilom u Hrvatskoj podnijelo je 1262 ljudi, uključujući one koji su u Hrvatsku vraćeni iz drugih članica EU-a, a prema pravilima Unije o azilu. Tek 76 tražitelja azila je dobilo neki oblik zaštite, dok je do kraja rujna Hrvatska iz Grčke i Italije preuzela 78 azilanata”, piše u izvješću.

HRW također navodi da je Hrvatska vratila migrante i tražitelje azila koji su ušli iz Srbije, bez da je pregledala njihove zahtjeve za azilom. U izvješću se također podsjeća da je u srpnju 2017. godine Sud pravde Europske unije (CJEU) presudio da je Hrvatska prekršila zakon EU-a jer je migrantima i azilantima dopustila da prijeđu u Sloveniju i Austriju bez da je prvo preispitala njihove zahtjeve za azilom.

Prema najnovijim službenim podacima, Hrvatska je do kraja godine primila 60 ljudi iz Grčke, 21 osobu iz Italije i sedam sirijskih obitelji iz Turske koje broje 48 ljudi. Prema sustavu kvota, preuzela je obvezu primiti 1583 azilanata.

Kako navodi HRW, azilanti i izbjegli u Hrvatskoj i dalje se suočavaju s društvenom izolacijom te poteškoćama u pristupu jezičnim tečajevima, obrazovanju i zapošljavanju. Upozoravaju da je, prema njihovim podacima, od 30 registriranih maloljetnika bez pratnje u akademsku godinu 2017/2018  upisano samo jedno dijete.

Što se tiče osoba s invaliditetom, HRW piše da se oni i dalju suočavaju s uskraćivanjem prava na poslovnu sposobnost i mogućnost donošenja važnijih životnih odluka te izostaje potpora za život u zajednici.

Pripadnici nacionalnih manjima, posebice Srbi i Romi, i dalje se suočavaju s diskriminacijom, nesnošljivošću i govorom mržnje. Romska djeca, tvrdi HRW, u školi su segrerirana. Što se tiče procesuiranja odgovornih za ratne zločine, hrvatsko pravosuđe bilježi spori napredak, zaključuje HRW u svom izvješću.