Nakon što su uhićeni sada već bivši ministar Vili Beroš, zatim ravnatelj dječje bolnice u Klaićevoj Goran Roić, ravnatelj krapinskog područnog ureda HZZO-a Tomo Pavić i kontroverzni srpski poduzetnik Saša Pozder, dok je predstojniku Klinike za neurologiju KBC-a Sestara milosrdnica Krešimiru Rotimu dopušteno da se brani sa slobode, a otac i sin Petrač su u bijegu, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odlučio je nadležnost nad cijelim slučajem dati DORH-u, a ne EPPO-u. Nakon toga aktivirao je lex AP, odnosno, pokrenuo je izvide curenja informacija u medije, „zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje iz članka 307.a Kaznenog zakona“, nakon uhićenja Beroša. Time se bavi Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu.

Osim što se cijela opozicija digla na zadnje noge i SDP demonstrativno napustio sabornicu, oglasio se predsjednik Republike Zoran Milanović priopćenjem u kojem piše: „Umjesto da istražuje korumpirane ministre udružene u lopovsku organizaciju, Turudić istražuje one koji otkrivaju korupciju. Iako nikada nisam koristio ustavni institut pomilovanja, neka se ne brinu; pomilovat ću svakoga tko bude osuđen zbog Lex AP-a“, poručio je Zoran Milanović.

Promptno je reagiralo i Hrvatsko novinarsko društvo, priopćenjem u kojem poziva sve novinarke i novinare članove HND-a, ali i one koji to nisu, da im se jave ako se na bilo koji način nađu na udaru takozvanog lex AP, zakona kojim se uvelo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje. O tome je tjednik Nacional razgovarao s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva Hrvojem Zovkom.

NACIONAL: Jeste li očekivali takav potez glavnog državnog odvjetnika, da će aktivirati lex AP, i to baš u slučaju Beroš?

Ne mogu reći da sam očekivao takav potez baš u slučaju Beroš, no bilo je pitanje vremena kada će se to dogoditi. Meni je zanimljivo da glavni državni odvjetnik nije tražio nikakvu istragu o curenju informacija kada su moćni HDZ-ovci podnosili ostavke, i to baš uoči uhićenja. Mislim, između ostalih, na Josipa Šarića i Josipa Škorića. Mogli smo čitati u medijima kako je Josip Šarić doveden u Klub zastupnika HDZ-a potpisati ostavku. Drugovi iz Komiteta objasnili su mu što treba napraviti. A sada je Ivan Turudić odlučio ne samo oteti istragu EPPO-u, već i oteti javnosti pravo da zna. Kada premijer kaže da je nečuveno to što su mediji objavili detalje iz istrage, ja isto tako mogu reći da je nečuveno da ljudi od najvećeg premijerova povjerenja tako beskrupulozno potkradaju građane ove zemlje. To je njegova odgovornost. On je te ljude postavljao i možda se ima pravo osjećati izdanim, ali mi isto tako imamo pravo objavljivati informacije koje zanimaju javnost. A što se tiče Beroša, on je odavno trebao otići, između ostalog i zbog slučaja našeg kolege Matijanića koji je umro za vrijeme korone. Tada se razobličilo sve ono što ne valja u zdravstvenom sustavu i kako ga se vodi. A osobito je bilo skandalozno zataškavanje te priče, neugodne i za Beroša i za HDZ. To je bilo besramno. Naročito obračun s mrtvim kolegom Matijanićem kojeg su nazivali nemarnim pacijentom.

NACIONAL: U svom priopćenju HND je istaknuo da se radi o ušutkivanju kritičkih glasova i o prijetnji istraživačkom novinarstvu s obzirom na to da su objavljene informacije u interesu javnosti. S druge strane, premijer tvrdi da se te informacije dostavljaju medijima i da tu nema ničeg istraživačkog, već je cilj rušenje Vlade. Ali prvenstveno se radi o javnom interesu.

Premijer je od početka svog mandata opsjednut time da mu netko ruši vlade, da se vodi hibridni rat protiv njega i da su mediji dio osovine zla. Ali to što je njemu 31 ministar morao otići s dužnosti zbog optužbi za korupciju ili sukob interesa, to stvarno nije problem novinarske struke. Odgovornost je na onome tko je kadrovirao. Osim toga, Vlada ima zanimljiv stav da se informacija može objaviti tek kada se potvrdi neka optužnica. Znači, za jedno sedam, osam godina, kada to više nikoga ne zanima. No idemo se vratiti na početak. Kada je donesen lex AP? Pa onda kada su ti inicijali iscurili u medije u SMS-ovima između optuženih visokih HDZ-ovih dužnosnica Rimac i Žalac. Iako smo mi organizirali i prosvjed na Markovu trgu i upozoravali što to znači, zakon je ipak prošao. Svi oni koji su u Saboru glasali za takve izmjene Kaznenog zakona, a mi to nećemo zaboraviti, izvršili su atentat na javni interes i na novinarsku profesiju. Koliko se sjećam, Domovinski pokret tada je bio protiv lex AP. A sada su u koaliciji s HDZ-om i bit će zanimljivo pratiti kako će se u ovoj situaciji postaviti. Zato mi novinari moramo biti solidarni i možemo se jedino pouzdati u svoju zajednicu i u hrvatsku javnost. Gdje je ta elita, krema ovog društva, akademska zajednica? Zašto šute? Zar svi gledaju svoje male interese ili su u nekoj kombinaciji s HDZ-om? Oni su načelno za slobodu medija, ali se ne bi bavili konkretnim stvarima.

NACIONAL: Kako se člankom 307.a Kaznenog zakona može ugroziti rad novinara i medija s obzirom na to da i ministar pravosuđa Habijan i premijer tvrde da novinari za to ne mogu kazneno odgovarati?

Čak ako i nije navedena direktna odgovornost novinara, može im se ugroziti rad tako da ih se poziva na obavijesne razgovore, oduzima mobitele i laptope i ispituje otkud im informacije. Oni novinare mogu pozivati na takve razgovore koliko god žele, a to je samo po sebi pritisak i stres. Osim toga, mnogi zviždači dobro će razmisliti hoće li ubuduće dojaviti novinarima neku informaciju od javnog značaja. Nemojmo se zavaravati – i prije negoli je stupio na snagu, lex AP već je polučio negativne efekte i ljudi se sve teže odlučuju obratiti medijima. Osobito ljudi iz sustava. Jer znaju što će biti ako krene istraživanje i koja vrsta maltretiranja to može biti. Zato smo pozvali sve novinarke i novinare koji su članovi HND-a, ali i one koji nisu, da nam se jave ako se nađu pod udarom tog zakona. Imamo sjajne odvjetnice i odvjetnike koji godinama surađuju s Hrvatskim novinarskim društvom, prepoznatljivi su u javnosti i rado će zastupati naše kolegice i kolege.

NACIONAL: HND i Europska federacija novinara EFJ informirali su o lex AP sve relevantne europske institucije. Je li bilo reakcija?

Ne, nije ih bilo. Poslali smo dopise u Europsku komisiju, između ostalog i povjereniku za pravosuđe Didieru Reyndersu i Veri Jourovoj, potpredsjednici Europske komisije za vrijednosti i transparentnost, i u nekom trenutku dobili smo odgovor koji glasi otprilike ovako: hvala vam na dopisu, mi pratimo situaciju. To isto tako govori da Europska unija odavno zapravo ne zastupa vrijednosti i načela na kojima je stvorena. Na kraju krajeva, bacimo pogled na susjednu Srbiju. Tamo su zbog litija i Macron i Scholz, a i Ursula von der Leyen pred kojom je Vučić vrijeđao i ponižavao naše kolege novinare, spremni na sve zažmiriti. Oni daju podršku čovjeku koji je manirom pravog autokrata ugušio i zarobio sve institucije i medije u Srbiji. Kao građani mogli smo se uvjeriti da sve te europske parole o slobodi medija i vladavini prava ostaju mrtvo slovo na papiru. U vrijeme procesa integracija i pristupnih pregovora sve hrvatske vlade na čelu s HDZ-om glumile su svoju predanost demokraciji, ali sada kada smo ušli u EU, više nema prijetnji iz Bruxellesa. Društvo se radikaliziralo kao što se radikaliziralo i u Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, a sustav izbacivanja iz EU-a je užasno kompliciran i praktički nemoguća misija. Dokaz je Mađarska gdje Orbán radi što hoće, zapravo se ruga svima i nitko mu ništa ne može.

NACIONAL: Prošloga tjedna, 21. studenoga, bila je godišnjica demonstracija za Stojedinicu. Nažalost, situacija s medijima 28 godina kasnije nije se promijenila. Odnosno, jest – nagore. Kako to komentirate?

Demonstracije za Stojedinicu bile su jedan od najsvjetlijih trenutaka naše novije povijesti, nešto na što čovjek može biti ponosan, a svatko od nas zna gdje je bio u tom trenutku. Otada smo samo otklizali u puno gore. Devedesetih su postojali nezavisni mediji poput Stojedinice, Nacionala, Ferala, Novog lista, pa čak i Slobodne Dalmacije dok je nisu devastirali. Doista je teško vjerovati da ćemo toliko godina kasnije žaliti za tim vremenima.

NACIONAL: Predsjednik Republike Zoran Milanović kaže da će pomilovati svakoga tko bude osuđen po tom zakonu. Je li to predizborni trik ili mu treba vjerovati?

On to govori od prvoga dana. Nadamo se da nijedna naša kolegica ili kolega neće doći u tu situaciju, ali mi ćemo kao HND učiniti sve da im pognemo. No ako u tom slučaju predsjednik Republike doista posegne za institutom pomilovanja, svaka mu čast.