Radni nacrt novog Zakona o medijima digao je popriličnu buru među novinarima, urednicima i nakladnicima te doživio žestoke kritike, nakon što ga je Ministarstvo kulture i medija dostavilo članovima Radne skupine za izradu Zakona o medijima.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) oštro je osudilo radnu verziju novog Zakona o medijima i ocijenilo ga neprihvatljivim, ističući kako predstavlja nezapamćeno državno uplitanje u novinarske slobode, narušavanje podjele između nakladnika, urednika i novinara te državno uplitanje u novinarsku samoregulaciju. Zato su Ministarstvu kulture i medija promptno uputili svoje primjedbe, a uoči nedavne izvanredne sjednice Sabora, predstavnici HND-a podijelili su saborskim zastupnicima svoje primjedbe. Tom je prilikom Hrvoju Zovku, predsjedniku HND-a, glavnoj tajnici Melisi Skender i voditeljici programa Ivi Borković bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, poznat po tvrdom i selektivnom pristupu neprofitnim medijima, znakovito rekao: „To vam ne bih ni ja napravio“.

Oglasili su se i glavni urednici i novinari najutjecajnijih dnevnika i izrazili podršku Hrvatskom novinarskom društvu u osudi i odbacivanju prijedloga nacrta Zakona o medijima. Premda ne osporavaju potrebu donošenja novog Zakona o medijima, predstavnici novinara i medijskih izdavača, koji još od 2021. godine sudjeluju u Radnoj skupini, slažu se kako je ponuđena verzija napisana s namjerom da se uništi slobodno novinarstvo, te da se istodobno financijski subvencionira poslušništvo medija prema Vladi.

U međuvremenu su se predstavnici HND-a sastali s resornom ministricom Ninom Obuljen Koržinek, kojoj su i usmeno iznijeli svoje primjedbe, od kojih ne odustaju.

Što je najproblematičnije u novom nacrtu Zakona, kako komentira reakcije resorne ministrice na primjedbe HND-a, i kako će se HND nastaviti boriti za kvalitetan Zakon o medijima, tjednik Nacional saznao je u razgovoru s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva, Hrvojem Zovkom, dugogodišnjim novinarom i urednikom HRT-a, kojeg je ta medijska kuća, nakon nezakonitog otkaza, morala sudskom odlukom vratiti na posao.

NACIONAL: HND je nacrt Zakona ocijenilo u potpunosti neprihvatljivim, uz napomenu da bi njegovo usvajanje značajno unazadilo medijske slobode i položaj novinara i novinarstva u Hrvatskoj. Uputili ste svoje primjedbe na nacrt novog Zakona o medijima Ministarstvu kulture i medija i dali im rok da se očituju do 2. kolovoza. Umjesto toga pozvani ste na sastanak kod ministrice. Kako je prošao?

Točno, prošlog tjedna imali smo sastanak s ministricom kulture i medija, koji je trajao više od dva sata. Budući da se Hrvatsko novinarsko društvo od svih sudionika u raspravi jedino javno očitovalo i izašlo sa svojim dokumentima i pisanim primjedbama, pozvali su nas na sastanak u Ministarstvo. S nama je bio i kolega Dario Špelić, član Sindikata novinara Hrvatske i član Radne skupine. Tijekom tog sastanka svi koji smo mu nazočili – od mene kao predsjednika HND-a nadalje, jasno smo i glasno rekli da je ovakav tekst radnog dokumenta neprihvatljiv i da po nama treba početi cijelu priču ispočetka. Moram reći da je sastanak bio konstruktivan i ministrica je izrazila spremnost da se velik dio naših primjedbi razmotri, a vjerojatno i prihvati. Rekli smo joj da osim iznesenih primjedbi, imamo i niz drugih koje treba raspraviti. HND je bio i ostaje u Radnoj skupini, želi u njoj djelovati, prije svega zato jer zastupa interese svih novinara i svih redakcija. Ne dijelimo medije jer smatramo da je ovo naš zajednički interes. Jasno smo poručili da država treba financijski poticati medije, ali naravno uz jasna pravila i osigurače. Prije svega tako da se uvjetuje stvarna autonomija redakcija i uredništava. A to znači poštivanje redakcijskih statuta, koji su sada uglavnom mrtvo slovo na papiru. Napominjem da HND i dalje čvrsto stoji iza svih primjedbi na predloženi dokument, koje smo prošli tjedan predstavili javnosti i tu nema popuštanja.

NACIONAL: Zašto se uopće takav nacrt Zakona pojavio, ako je HND prije 18 mjeseci uputio svoje primjedbe na aktualni Zakon o medijima?

Doista, HND kao krovna novinarska organizacija je još prije 18 mjeseci predala svoje primjedbe na postojeći Zakon. Smatramo skandaloznim da nakon 18 mjeseci dobijemo ovakav radni tekst Zakona koji predstavlja udar na novinarstvo i novinarsku profesiju. Podsjećam da je HND na poziv Ministarstva kulture i medija krajem 2021. uputilo svoje komentare za izmjene i dopune aktualnog Zakona o medijima. Naime – postojeći Zakon star je preko 20 godina i istekao mu je rok trajanja. No, nakon što smo mi uputili svoje komentare, apsolutno se ništa nije dogodilo, niti se Radna skupina sastala, na što smo i u svom posljednjem obraćanju Ministarstvu jasno upozorili. U međuvremenu se početkom ove godine za novinarski ceh dogodila zlokobna najava premijera da će doći do izmjena Kaznenog zakona, prema kojima će „curenje informacija“ u medije postati kazneno djelo. Druga stvar koja nas je zabrinula bila je njegova izjava na rođendanu „Slobodne Dalmacije“, kada je najavio da će hitno donijeti novi Zakon o medijima. I stvarno, već 5. srpnja dobili smo radni materijal novog Zakona, s rokom od dva tjedna za pisanje primjedbi. Tada je naš ekspertni tim sjeo i počeo raditi. Trebalo je iščitati materijal, postojeći Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima kako bismo se mogli na njih referirati. Tada smo najavili i da ćemo Ministarstvu dostaviti još neke naše komentare, koji se odnose na tzv. SLAPP tužbe, odnosno – neopravdane tužbe protiv novinara i medija s pozicija moći, čiji je cilj financijsko iscrpljivanje novinara i medija i indirektna cenzura, zatim na pravo na pristup informacijama i autorska prava, a posebno na onaj dio koji se odnosi na financiranje medija.

NACIONAL: Zašto se o tim primjedbama koje ste dostavili prije 18 mjeseci nije raspravljalo, osobito ako HND sudjeluje u Radnoj skupini?

Mi smo to pitanje i postavili ministrici. Ne znam što se čekalo 18 mjeseci, ali na kraju ispada da to i nije najveći problem. Najveći problem je taj da materijal nije bio usuglašen s članicama i članovima Radne skupine, u kojoj je predstavnica HND-a kolegica Đurđica Klancir. Oni su ga vidjeli onaj tren kada su došli na sjednicu, nakon godinu i pol dana. To je skandalozan potez Ministarstva.

NACIONAL: Kako komentirate izjave ministrice da se radi tek o nacrtu Zakona o kojem tek treba raspravljati i kako ste se digli na noge bez stvarnog razloga?

Možda to jest radni materijal, ali znam da je ujedinio novinarsku struku – od lokalnih do nacionalnih medija. I to zato što bi, da takav materijal sutra prođe u Saboru, to značilo kraj novinarstva u Hrvatskoj. Osim toga, taj nacrt nema nikakav legitimitet ni vjerodostojnost ako ga novinarski ceh nije odobrio. Ovo nije zakon koji se tiče samo novinarske struke, to je stvar koja se tiče svih nas. Ako padne mrak na novinarsku scenu, sve građanke i građani bit će uskraćeni za informacije, a to je pogubno za demokraciju.

NACIONAJ: Jedna od glavnih primjedbi je tendencija legalizacije cenzure. Kako to vladajući namjeravaju postići?

HND je to objasnio u svom pisanom očitovanju – naime, to je vidljivo kroz odredbu koja nakladniku daje pravo da svojevoljno i bez ikakvog obrazloženja ne objavi novinarski prilog, čime se krše osnovna načela novinarske profesije. Takvu odredbu možemo jedino tumačiti kao uvođenje izravne cenzure i nezapamćeno zakonsko omogućavanje uplitanja nakladnika i u uredničku neovisnost i novinarske slobode. Isto tako, novinar, ako želi odbiti neki zadatak, mora posebno obrazložiti razloge zbog čega je to tako. HND, naravno, ne misli oduzeti pravo uredniku bilo kojeg medija da ne objavi neki tekst. Ali – postoji neka dobra praksa prema kojoj on to mora obrazložiti novinaru, odnosno autoru teksta.

‘Skandalozno je da nakon 18 mjeseci dobijemo ovakav radni tekst Zakona koji je udar na novinarstvo’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Tvrdite i da je Vlada RH otišla i dalje i da je odlučila fundamentalno mijenjati značenje riječi „urednik“ i „novinar“, i to u najgorem mogućem smislu. Na koji način?

Novinar po ovom radnom prijedlogu potpuno gubi integritet, a urednik po njemu može biti tek produžena ruka vlasnika. Novinarstvo se u tom tekstu uopće ne spominje. Dakle – novinarstvo kao javno dobro praktički ne postoji kao pojam u ovom nacrtu Zakona o medijima, iako je kao takvo priznato na razni Europske unije.

NACIONAL: Predlaže se i uvođenje Registra novinara. Kako to komentirate?

Vlada je u tom nacrtu Zakona napisala da planira uvesti Registar novinara. Što znači Registar novinara? To smo pitanje postavili na pressici i dobili odgovore u Ministarstvu da su oni u načelu spremni izbaciti takve stvari. Kome je to uopće palo na pamet? Evo, jedan plastičan primjer: recimo da kolega Hedl, renomirani novinar, pisac, aktivist, hodajuća institucija novinarstva, nekom Vijeću stručnjaka pošalje zahtjev da bude upisan u taj Registar i ne dobije odgovor. Možda se on nekome u vladajućim strukturama ne sviđa, pa ga ne žele uvrstiti u Registar novinara. A on se nema pravo žaliti, osim Upravnom sudu. I sad ja mogu ironizirati i pitati – znači li to da se on do odluke Upravnog suda ne smije baviti novinarskim poslom?

NACIONAL: Možda zato jer se ne sviđa premijeru Plenkoviću?

Da, na primjer. A premijer ne smije i ne može biti glavni urednik, iako je on puno puta u svojim javnim istupima docirao i tumačio novinarima kako da rade svoj posao, na što smo ga mi upozoravali jer je to nedopustivo. Ali – suština cijele ove priče jest da duh ovog Zakona ne ide u korist novinarstva, nego protiv njega.

NACIONAL: Kao posebno problematično istaknuli ste i odredbu prema kojoj novinar ima obavezu uredniku otkriti izvor informacije. Zar nije i do sada bilo tako?

I prema aktualnom Zakonu o medijima novinar je glavnom uredniku trebao otkriti izvor informacija, ali mi smatramo da to nije dobro i da to treba mijenjati. Nikako se ne slažemo s time da ono što ne valja u starom Zakonu treba prepisati u novi. Po mišljenju HND-a, ta je odredba doista posebno problematična. Naime, čuvanje izvora informacija je temelj novinarstva. Kad otkriješ izvor jednom – gotovo je! Jer, što ako je taj nakladnik ovisan o vlasti ili politici, to znači da više nitko nikada medijima neće dati nikakvu informaciju, u strahu da ne izgubi posao. Kao što znamo, svakog dana pratimo afere kako na lokalnim razinama, tako i na nacionalnoj, a informacije stižu iz sustava, od ljudi koji nešto žele promijeniti. Zamislite kako bi se taj čovjek osjećao da se sazna da je on izvor i pitanje je bi li više ikada itko razgovarao u povjerenju s novinarima i medijima.

NACIONAL: Još jedan problem, kojim se bavio tjednik Nacional, a i HND, je način izbora članova Vijeća za elektroničke medije, za koje je jasno da je sve samo ne nezavisni regulator, budući da njegove članove bira saborska većina, na prijedlog Vlade. Naime – i prilikom donošenja Zakona o elektroničkim medijima HND je imao svoj prijedlog, prema kojem bi dva člana Vijeća bili birani iz redova novinara, na prijedlog HND-a, dok bi članove potvrđivala dvotrećinska saborska većina, što je odbačeno. Što je novo na tu temu u nacrtu ovog Zakona?

Naravno da naš prijedlog o tome da dva člana Vijeća iz redova novinara predlaže HND nije prihvaćen. Ministarstvo je umjesto toga izašlo s prijedlogom da se broj članova Vijeća smanji sa sedam na pet. Iako kandidate više ne predlaže Vlada nego saborski Odbor za medije, smatramo da ta brojka treba ostati na sedam. Nama je dodatno problematično i tzv. Vijeće stručnjaka u kojem bi bilo samo jedno mjesto za novinarsku profesiju, a dva mjesta za nakladnike. To je potpuno neprihvatljivo za nas i to smo također tako jasno rekli ministrici.

NACIONAL: Nacional je objavio niz tekstova o sramotnim odlukama Vijeća za elektroničke medije prilikom dodjeljivanju radijskih koncesija paravanskim vlasnicima, što je dokazano nizom dokumenata. Na sve to se ministrica oglušila i oprala ruke. Pravi li se ona i dalje nemušta i smatra li da Vijeće ovakvo kakvo jest radi dobar posao?

Ne mogu govoriti u ministričino ime, ali ona očito smatra da su sve odluke donesene u skladu sa zakonom. Napominjem da je HND godinama tražio da ovaj naš prijedlog bude usvojen jer bi omogućio neovisnim medijskim stručnjacima da postanu članovi Vijeća. Ministričin argument jest da takav model nema nijedna zemlja i da jedna udruga ne može nametati svoje predstavnike parlamentarnoj većini. A ta udruga je Hrvatsko novinarsko društvo, krovna novinarska udruga u Hrvatskoj. Mi zato smatramo da HND u takvom tijelu treba imati svoje predstavnike. Iz Ministarstva sada predlažu drugi model – a to je već spomenuti model Vijeća za medije koji će imati šire ovlasti od Vijeća za elektroničke medije i biti nadležno za sve medije. Kao što sam rekao, to Vijeće bi trebalo imati dva člana manje, dakle – umjesto sedam bit će ih pet. U tom prijedlogu vladajuća većina ima diskrecijsko pravo predlaganja i potvrđivanja kandidata u Hrvatskom saboru, što opet ugrožava neovisnost medijskog regulatora, koji ovakvim modelom izbora ostaje političko tijelo. Mi smatramo da je to jako loše. I zato smo prije četiri godine, tijekom izmjena Zakona o elektroničkim medijima, predlagali transparentan izbor članova Vijeća za elektroničke medije, i to dvotrećinskom većinom u Saboru, a smatramo da je on primjenjiv i na buduće Vijeće za medije. Dio tog saziva svakako bi trebali činiti profesionalni novinari. Jer, svatko tko poznaje prakse iznutra, zna kako stvari funkcioniraju, odnosno, ne funkcioniraju. HND-u je apsolutno neprihvatljiv i sastav budućeg Vijeća medijskih stručnjaka. U tom Vijeću s ogromnim ovlastima – od dodjela potpora do testova javne vrijednosti – dominirat će privatni profitni entiteti, dakle najveći nakladnici tiskanih i elektroničkih medija. Oni dobivaju do 4-5 mjesta. A novinari i medijski stručnjaci bit će potpuno marginalizirani. Mi tražimo pravednu raspodjelu jer ovim je prijedlogom novinarska struka potpuno zanemarena i svedena na jednog člana. Kojeg člana? Jer Vlada tvrdi da u Hrvatskoj postoji više novinarskih udruga.

NACIONAL: HND oštro odbacuje i uvođenje dodatne državne kontrole nad strukovnim udrugama. Odredbe koje Agenciji za medije daju ovlasti da vodi očevidnik tih udruga, da određuje njihovu reprezentativnost i slično, za HND su dakako neprihvatljive. Što bi to konkretno značilo?

Koje su to novinarske udruge? Možda država ima neko „Hrvatsko čisto novinarsko društvo 2023.“, da se malo našalim? Samo da podsjetim – Hrvatsko novinarsko društvo osnovano je 18. prosinca 1910. godine. Dakle – već 113 godina ima međunarodni legitimitet kao nacionalna strukovna organizacija. To je bilo i ostalo, i tako će zauvijek biti. Imamo i Sindikat novinara Hrvatske. Odredbe koje Agenciji daju ovlasti da vodi očevidnik udruga i određuje njihovu reprezentativnost, propituje strukturu članstva i ocjenjuje „primjerenost“ njihovog djelovanja i plana rada, za nas su apsolutno neprihvatljive. To znači ili da država želi uvesti neki model kontrole nad novinarskim udrugama, ili se želi miješati u slobodno udruživanje građana. Građani moraju znati da je Hrvatsko novinarsko društvo neovisna udruga, koja nije ni na gradskom, ni na županijskom ni na državnom proračunu, već se financira sama. I ponovit ću da mi zastupamo interese svih novinara i svih redakcija i svih medija. Interese naših kolegica i kolega, koje moramo braniti. Zato smatramo da treba potpuno srušiti ovaj radni materijal i krenuti iz početka u proces donošenja novog Zakona o medijima. Ovo je naša država u kojoj plaćamo porez i imamo pravo reći što mislimo o nacrtu novog Zakona o medijima koji se tiče upravo nas.

NACIONAL: Oglasili su se i glavni urednici i novinari najutjecajnijih dnevnika i izrazili podršku Hrvatskom novinarskom društvu u osudi i odbacivanju prijedloga nacrta Zakona o medijima. Kako to komentirate?

Jako mi je drago zbog toga i nisam iznenađen tom činjenicom. Jer – HND godinama inzistira na stvarima koje su bitne za sve medije – od financiranja do autonomija redakcija. Bili smo dosljedni kada su bile SLAPP tužbe i svi ostali problemi koji muče našu profesiju. Nikada nismo nikoga favorizirali, ili diskriminirali. Ni velike ni male, ni lokalne ni nacionalne, ni neprofitne, ni one koji stvaraju profit. Ovo je zajednička borba. Možemo uspjeti samo ako zajednički djelujemo. Ako svaka redakcija vodi svoju bitku, nećemo daleko stići, ta je bitka unaprijed izgubljena.

NACIONAL: Naveli ste i da je nacrt Zakona u direktnoj koliziji s preporukama Europske komisije – kako je to ministrica namjeravala objasniti nadležnim povjerenicima u Europi?

Ja bih volio da to mora objašnjavati. No, koliko znam, Europska federacija novinara i ostale nama partnerske organizacije se jako protive ovakvom nacrtu Zakona. Jer – komercijalni vlasnički utjecaj na urednički sadržaj upravo je problem na koji ukazuje Europska komisija, kao na jednu od najvećih opasnosti za medijski pluralizam u zemljama članicama Europske unije. I moram naglasiti – u godinama nakon koronavirusa, nakon 2020., novinarstvo je i na europskoj razini prepoznato kao javno dobro, koje treba financirati i podržavati.

NACIONAL: Pomalo bizarno zvuči izjava bivšeg ministra kulture, Zlatka Hasanbegovića, koji vam je, kad ste mu dijelili materijale s primjedbama HND-a na novi Zakon o medijima rekao: „To vam ni ja ne bih napravio…“

Da, rekao mi je to na Markovom trgu kada sam mu davao taj papir. Bili smo kolegice Melisa Skender, Iva Borković i ja, i čekali smo saborske zastupnice i zastupnike da im uručimo naše komentare jer smatramo da je to zakon od općeg interesa. To je jedan od najvažnijih zakona, koji određuje sudbinu medija sljedećih 20, 30 godina. A Hasanbegović je, naravno, jedva dočekao priliku da se naslađuje problemima svoje nasljednice na ministarskoj funkciji. Ipak, nikako ne treba zaboraviti činjenicu da do danas osjećamo posljedice njegove šestomjesečne razorne vladavine na čelu Ministarstva kulture. Ta je njegova izjava na kraju bila vijest koju su preuzeli svi mediji. Meni je jasno što je htio reći – on nikako nije želio propustiti priliku da poentira. Mi itekako pamtimo njegovo vrijeme i sve što je napravio neprofitnim medijima. No, očekujemo da novi Zakon o medijima štiti novinarsku struku, a to ovaj nacrt ne obećava. Očekujemo da će procedura krenuti najesen ispočetka. Ministrici su nakon sastanka jasne naše pozicije s kojih nećemo odstupiti. Sigurno nećemo izdati principe iza kojih stojimo i koje smo napisali. Svaka zemlja trebala bi poticati profesionalno i kritičko novinarstvo jer je to najbolja brana od širenja lažnih vijesti. Borba se nastavlja!