Krajem prošle godine na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba usvojen je prijedlog za osnivanje Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture kao odgovora na nedostatak adekvatne kulturne infrastrukture i potrebu za koordinacijom kulturnih programa u različitim gradskim četvrtima. Funkciju privremenog ravnatelja preuzeo je Hrvoje Laurenta.

Osnivanje te nove ustanove u kulturi najavljeno je još na predstavljanju Programa razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030, u čijoj izradi je sudjelovalo više od 50 umjetnika, kulturnih djelatnika i stručnjaka za kulturu, uz podršku Instituta za međunarodne odnose (IRMO). Kako je svojevremeno istaknula Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, Centar će, između ostaloga, upravljati različitim prostorima za kulturnu namjenu s ciljem da u njima organizira glazbene, galerijske, književne i druge kulturne programe, kao i programe za sve uzraste, ali i pruži organizacijske, tehničke i druge povezane usluge za ostale korisnike prostora kao što su udruge, organizacije, umjetnici, lokalne inicijative… Na funkciju privremenog ravnatelja Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture imenovan je Hrvoje Laurenta, dugogodišnji izvršni direktor Zagreb Film Festivala.

Hrvoje Laurenta diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U razdoblju od 2002. do 2009. godine organizirao je, ali i pokrenuo više od 30 kulturno-umjetničkih i edukacijskih projekata i programa. Godine 2003. imenovan je koordinatorom, a 2008. izvršnim direktorom Zagreb Film Festivala. Iste te godine postao je i izvršni direktor zagrebačkog Kina Europa, koje je 2016. godine osvojilo nagradu za najbolje europsko kino. Istovremeno, Laurenta je predavao širom Europe o inovativnostima u kulturi, kulturnoj politici i menadžmentu te kinoprikazivaštvu. Od 2022. godine član je komisije za odabir i monitoring Europskih prijestolnica kulture.

O novoj funkciji privremenog ravnatelja Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, Hrvoje Laurenta govorio je u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Neki su od ciljeva novoosnovanog Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture upravljanje rekonstruiranim prostorima za kulturu i koordinacija programa u svim zagrebačkim četvrtima. Za početak, koliko Zagreb ima centara za kulturu, a koliko ih je doista i funkcionalno?

Grad Zagreb ima 39 javnih ustanova u kulturi, od čega je 17 centara za kulturu uračunamo li tu i NPK. To su pravi kvartovski kulturni centri, svi oni služe svojoj funkciji vrlo predano, imaju publiku i različite programe kao i prostore koji su manje-više u solidnom stanju. Uz mrežu knjižnica u sklopu Knjižnica grada Zagreba, te ustanove su jedina mjesta kulture izvan šireg i užeg centra grada u kojem je većina svega koncentrirana. Posljednjih godina može se primijetiti sve veće otvaranje tih centara različitim akterima i zajednicama, na čemu Grad aktivno radi. Prostora za napredak i te kako ima, prije svega u infrastrukturnom i programskom smislu i promociji. Pomaci se vide, Centri su se počeli mijenjati u skladu s trendovima i na dobrom su putu da još više ispunjavaju svoje potencijale i ulogu.

NACIONAL: Kada ste preuzeli posao privremenog ravnatelja Novih prostora kulture, kakvu ste situaciju zatekli? Koliko je potencijalnih prostora za kulturno-umjetnička događanja u Zagrebu, a da nisu u funkciji?

Niz postojećih gradskih, državnih i privatnih prostora je u zadnje vrijeme trajno ili privremeno zatvorilo svoja vrata, bilo zbog oštećenja nastalih u potresu ili zbog dugogodišnjeg neodržavanja i nebrige, problema s vlasništvom, susjedima itd. Situacija nije bajna, nije nikad ni bila, a sad je iz svih navedenih razloga nešto i nezgodnija. Međutim, gradskim Planom razvoja kulture od 2024. do 2030. određene su brojne aktivnosti ne samo na sanaciji i obnovi postojećih prostora, već je planirana rekonstrukcija niza dodatnih objekata kako bi kulturno-umjetnička scena dobila nova, profesionalno uređena i opremljena mjesta za stvaranje i prezentaciju svoga rada kakva do sada nismo imali, a nasušno su potrebna jednom gradu kao što je Zagreb. Upravo taj optimizam i jasne ideje sam zatekao i upustio se u ovu priču.

NACIONAL: Imate li s tim u vezi kakve konkretne planove?

Brojni planovi su pred nama, Grad Zagreb čvrsto stoji iza njih, a u ovim trenutku je ključno strpljenje jer gradnja i obnova ne idu preko noći. Posebno me veseli pojavljivanje nekih zanimljivih prostora koji nisu bili u fokusu niti namijenjeni kulturi, a imaju potencijala za različite stvari. Moramo imati u vidu i da kulturnim scenama ne trebaju samo izvedbeni prostori, već i oni za stvaranje, poput ateljea ili glazbenih i drugih studija, kao i oni za smještaj gostujućih umjetnika, uredski prostori i skladišta, sve su to stvari o kojima treba razmišljati. I na kojima radimo.

NACIONAL: Kako planirate revitalizirati takve prostore i dati im svrhu kroz kulturno-umjetničku djelatnost?

Prije svega je najvažnije da svi novi prostori budu adekvatni stvarnim potrebama te profesionalno uređeni i opremljeni kako bi se osigurali što bolji uvjeti kako za umjetnike tako i za publiku. Svaki od njih bit će detaljno promišljen i planiran, ideja je da sve to budu svojevrsni društveno-kulturni centri otvoreni različitim zajednicama i umjetnostima, naravno, u skladu s onim što nam sve točno treba. Paralelno se radi i na modelima upravljanja i korištenja prostora u našoj nadležnosti. Želja nam je da se oni participativno koriste i da se njihovim programima upravlja sudionički, odnosno, da u te procese budu uključeni različiti akteri s institucionalne i nezavisne scene.

NACIONAL: Kako mislite uključiti te aktere?

Osmišljavanju tih modela pristupit će se u skladu s specifičnostima i mogućnostima određenog prostora te u suradnji s ostalim gradskim ustanovama, nezavisnim organizacijama u kulturi, udrugama iz drugih područja i zainteresiranim pojedincima. Prostori nisu zidovi niti oprema, to su samo preduvjeti da nešto u tom smislu zovemo prostorom. Bez ljudi i kvalitetnih programa nemamo ništa, na tome treba raditi i neće sve ići iz prve. Zato je iznimno važno osigurati dobar tim djelatnika i vanjskih suradnika jer to je uz prostore i opremu osnova za razvoj programa na nivou koji želimo, kao i publike. Spremni smo na sve izazove, imamo nešto znanja i ono što je najvažnije – motivi su veliki. Sad smo na valu da se stvarno nešto može napraviti za ovaj grad i treba to iskoristiti.

‘Grad Zagreb ima 39 javnih ustanova u kulturi, od čega je 17 centara za kulturu’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Građane Zagreba često buni činjenica da su neki poznati prostori koji su nekada imali svoju funkciju i svrhu, danas zapušteni i prepušteni propadanju, no zapravo je riječ o prostorima koji nisu u vlasništvu Grada Zagreba. Što s takvim prostorima?

To je točno i to je činjenica, gomila prostora po gradu uopće nije u gradskom vlasništvu. Najlakše bi bilo reći to nije gradsko i što mi tu možemo, međutim, nije baš tako. Redovito mapiramo prostore i budno pratimo sve opcije, ali tržište i namjere vlasnika tu diktiraju tempo. Isto tako, razni prostori su predmet sudskih sporova ili su u povratu imovine što također otežava mogućnost njihova korištenja. Tužno je vidjeti niz onih zatvorenih malih prostora u centru, a možete zamisliti kakva je onda situacija u drugim dijelovima grada. Međutim, kao što sam rekao, velika većina tih prostora nije gradska ili je neki spor u pitanju pa nam je tu put dosta teži.

NACIONAL: Među takvim prostorima su i Studentski centar i SKUC na Savi. S obzirom na funkciju koju ste preuzeli, što vi možete učiniti da se tim prostorima vrati prvobitna namjena i da doista postanu studentska kulturna središta?

Malo koji grad na svijetu ima taj luksuz da u centru grada ima jedan kulturni poligon kao što je SC, međutim, tu Grad ne može napraviti ništa jer je SC u nadležnosti Sveučilišta u Zagrebu, koje nije gradska ustanova. Dobro je pitanje zašto se dozvolilo raspadanje svih tih prostora, tim više što su uloga i odgovornost u očuvanju kulturnog nasljeđa i davanje doprinosa međunarodnoj prepoznatljivosti hrvatske umjetnosti i kulture, jasno određeni Statutom Sveučilišta.

NACIONAL: Moram vas svakako pitati i što je s prostorima poput Kulušića ili Lapidarija i kakve su šanse da ih se oživi?

U ovom trenutku, nažalost, gotovo nikakve, ali to ne znači da smo od njih digli ruke. I ti prostori su mapirani i napravit ću sve što je u mojoj moći da vidimo postoji li mogućnost njihove bilo kakve ponovne aktivacije. Nekada se nađemo pred zidom koji je jako teško probiti i nije to slučaj samo s Kulušićem ili Lapom, međutim, opipavamo teren gdje stignemo i ne stignemo iako nam je u ovom trenutku sav fokus na onome što stvarno možemo u idućih par godina napraviti. Šteta je da ti prostori nisu bar u nekoj funkciji, najgora su zatvorena vrata i neiskorišteni potencijali.

NACIONAL: U izradi Programa razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030. sudjelovalo je više od 50 umjetnika, kulturnih djelatnika i stručnjaka za kulturu. Koje su osnovne smjernice tog programa?

To je prvi pravi, ozbiljan i realan plan razvoja gradske kulture koji je za naše prilike donesen revolucionarnom metodom – participacijom niza stručnjaka iz različitih područja kulture i umjetnosti. Njime su istaknuti vizija, šest prioritetnih područja javnih politika i niz konkretnih posebnih ciljeva i mjera te je predviđen okvir aktivnosti sve do 2030. godine, a dotiče se raznih tema poput stvaralaštva, dostupnosti i uključivosti, obrazovanja, urbane transformacije i infrastrukturnog razvoja ili novih modela sudioničkog upravljanja u kulturi. Valja istaknuti i nekoliko novih programa financiranja koji slijede i koji će svakako dodatno doprinijeti razvoju kulture u gradu. Već su rezultati Javnih potreba, kojima su značajno povećana sredstva za ovu godinu, pokazali smjer u kojem se ide, a to je financijsko osnaživanje postojećih programa i organizacija te potpora nekim novim aktivnostima koje do sada nisu bile sufinancirane gradskim novcem. Konačno imamo jasnu ideju gdje se vidimo u narednih šest, sedam godina i što nam je činiti da tamo i dođemo. Smjer i alate imamo, sada je na nama da podignemo programe na još višu razinu.

NACIONAL: Nakon što ste došli do potrebnih podataka i skenirali situaciju u Zagrebu, smatrate li da u gradu ima dovoljno objekata koje samo treba vratiti u život i organizirati neki kulturni sadržaj ili postoji potreba za gradnjom novih koncertnih dvorana, galerijskih prostora, muzeja i slično?

Itekako postoji potreba za novim prostorima, već su ovom strategijom predviđene prenamjena, obnova ili rekonstrukcija niza zapuštenih gradskih objekata. Prije svega tu je buduća središnja gradska knjižnica i društveno-kulturni centar Paromlin na respektabilnih 36.000 kvadrata, čija izgradnja samo što nije krenula, a u sklopu kojeg će se uz knjižnicu nalaziti i jedna veća i niz manjih multifunkcionalnih dvorana, izložbeno-galerijski prostor i nekoliko apartmana za umjetnike. U prostorima same knjižnice bit će također niz sadržaja baš na svjetskom nivou i sve će to s popratnim sadržajima poput garaže, kantine, knjižare, bara itd. činiti ovaj objekt mjestom iz kojeg satima nemaš potrebu izaći. Takve objekte imaju svi ozbiljni svjetski gradovi, knjižnice odavno nisu samo mjesta kamo dođeš, posudiš knjigu ili pročitaš novine i odeš, već su to kulturni centri u punom smislu te riječi s nizom različitih sadržaja.

NACIONAL: A osim Paromlina?

U ovoj godini očekuje se i početak radova na preuređenju jednog lokala od 350 m2 u Draškovićevoj ulici u izložbeni prostor, završava se dokumentacija za rekonstrukciju bivšeg kina Kalnik u društveno-kulturni centar te se kreće s participativnim procesom projektiranja budućeg Interkulturnog društvenog centra na lokaciji bivše tržnice Trnje. Također, započeli smo priču oko budućeg društveno-kulturnog centra i Centra za izvedbene umjetnosti Pjenica u Bloku Badel, u Novom Jelkovcu postoji kulturni centar u „rohbau“ stanju koji se prostire na oko 1500 kvadrata i tu smo u izvidima prostora i mogućnosti, kao i za dio bivše tvornice Pluto u Branimirovoj ulici. Ovim objektima se bave Novi prostori kulture, ali to nije sve vezano za kulturnu infrastrukturu, postoje još brojni projekti koji su u nadležnosti drugih gradskih ustanova, prije svega na području obnove i rekonstrukcije. Aktivno radimo na svemu tome, procedure su krenule, neke su u poodmaklim fazama i novi prostori sigurno će se dogoditi. Prije ili kasnije. Još se neke nove mogućnosti kuhaju, nije ovo sve, opipavamo teren pa ćemo vidjeti što skora budućnost nosi.

NACIONAL: A što je s obnovom nekih već poznatih prostora kojima treba novo ruho?

Uz nove, tu su i ti postojeći prostori koji su u nadležnosti drugih gradskih ustanova, poput Kluba Kazališta Komedija u Cesarčevoj ulici u kojem ćemo početkom svibnja pokrenuti koncertni program suvremene autorske glazbe „Žarište“ i tako započeti priču podrške tom dijelu glazbene scene. Ili jednog prostora u Slovenskoj idealnog za coworking u kulturi. Uz spomenute, tu su i druge ideje i potrebe poput dvorane od 800 do 1000 mjesta kakva Zagrebu nasušno fali i u kojoj bi se mogle organizirati veće predstave, filmske projekcije i koncerti, ali idemo korak po korak, treba biti realan i svjestan trenutnih mogućnosti.

NACIONAL: Planirate i programe koji su fokusirani na jače uključivanje građana u kulturni život lokalne zajednice kroz projekt Zagrebački kvartovi kulture, kojim ćete zapravo upravljati vi sa svojim suradnicima. Na što planirate staviti naglasak?

Kada pogledate mapu Zagreba na kojoj su ucrtane gradske ustanove u kulturi, jasno se vidi njihova koncentracija u užem i širem centru grada. Izuzev nekoliko centara za kulturu i razgranate mreže gradskih knjižnica, u velikom dijelu grada ne postoje redovni i(ili) adekvatni kulturni programi. Vođeni tim nedostatkom i potrebom za decentralizacijom takvih sadržaja i njihovim širenjem po cijelom gradu koja je jasno iskazana tijekom rada na Programu razvoja kulture, ove godine pokrećemo pilot-program Zagrebački kvartovi kulture s namjerom i ciljem da to postane prepoznatljiv i redovit gradski kulturni događaj.

NACIONAL: Kako ste to zamislili?

Tijekom lipnja i rujna organizirat ćemo u sedam zagrebačkih kvartova, poput Novog Jelkovca, Svete Klare, Jaruna ili Sigeta, trodnevna događanja za njihove stanovnike, ali i za sve ostale jer ćemo pokušati programom i promocijskim aktivnostima zainteresirati i ostale sugrađane za posjet tim dijelovima grada. Projekt je u statusu pilota i ovu ćemo godinu iskoristiti za opipavanje terena i mogućnosti te prezentaciju cijele priče javnosti, a cilj je da već dogodine ta manifestacija postane nezaobilazan i prepoznatljiv događaj gradske kulture. To ne znači da već i ove godine nećemo osigurati kvalitetan i zanimljiv program, tijekom svakog trodnevnog događanja u kvartove će doći razni koncerti, filmske projekcije, kazališne i predstave suvremenog cirkusa, književna događanja… Isto tako, uskoro krećemo s analizom mogućnosti održavanja programa u brojnim prostorima mjesne samouprave. Mapirali smo potencijalne objekte i na užem i širem području grada postoji više od 100 prostora većih od 200 kvadrata. U ovom trenutku imamo malo podataka jer smo tek krenuli u obilaske i vidjeli petnaestak mogućih prostora, ali veseli to što se i na tako malom uzorku pronašao solidan broj baš dobrih prostora. Želja nam je pokrenuti povremene programe u nekima od njih, a da ih u dogledno vrijeme redovito aktiviramo barem pet posto, napravili smo ogroman posao. S jednim takvim krećemo vrlo brzo, u suradnji s nadležnim mjesnim odborom planiramo pokretanje kvartovskog kina odnosno filmskih projekcija koje će se održavati jednom tjedno, u skladu s raspoloživim terminima.

NACIONAL: S obzirom na sve ciljeve i planove koje ste spomenuli, koliko je gradska uprava za to odvojila novca i je li to dovoljno za neku prvu fazu rada ustanove Novi prostori kulture?

Odvojeno je taman koliko treba i bit će dovoljno za sve što smo u ovoj godini zamislili. Izuzetno je važno još jednom naglasiti da Grad čvrsto stoji i iza Novih prostora kulture i iza Plana razvoja kulture, ne samo deklarativno već i financijski, ali i u povezivanju različitih gradskih ureda u svrhu ostvarivanja zajedničkih, gradskih ciljeva. Ured za kulturu je tu prava lokomotiva, tempo je visok kao i letvica, određene preduvjete imamo, a prostori će doći. Samo još jednom naglašavam, ništa ne ide preko noći i trebat će vremena, ključno je da postoje velika volja i želja da Zagreb bude pravi moderni grad kulture, a na svima nama je da zasučemo rukave da on to i postane.