LNG terminal na Krku, jedan od najvećih i najvažnijih energetskih projekata u Hrvatskoj u posljednjih 30-ak godina, u siječnju je obilježio dvije godine rada. U tom relativno kratkom vremenskom roku terminal, čiju smo izgradnju čekali gotovo četvrt stoljeća, u potpunosti je opravdao svoje postojanje i pokazao se jednim od ključnih temelja hrvatske energetske stabilnosti. Ta je činjenica samo potvrđena tijekom prošle godine kada su ratne operacije u Ukrajini, a potom i drastični poremećaji na plinskom tržištu Europe, ozbiljno doveli u pitanje opskrbu zemalja članica Europske unije plinom kao jednim od najvažnijih energenata. Upravo je LNG terminal, kao novi dobavni plinski pravac, redovnim prihvatom brojnih brodova za prijevoz LNG-a koji su na krčki prihvatni brod (FSRU) stizali iz čitavog svijeta, dokazao svoju važnost za stabilnost opskrbe Hrvatske i zemalja u regiji, prvenstveno Mađarske, Slovenije i Austrije. Hrvoje Krhen, direktor tvrtke LNG Hrvatska koja je izgradila i upravlja LNG terminalom na Krku, za Megawatt je objasnio s kojim se sve izazovima terminal suočio u protekle dvije godine postojanja i što ih sve čeka u godinama koje dolaze.

MEGAWATT: Iza vas je druga godina poslovanja LNG terminala na Krku. Kakvom biste je ocijenili i jeste li zadovoljni funkcioniranjem terminala?

Druga godina rada terminala pokazala se i izazovnija nego prva godina. Kao što vam je poznato, zbog različitih trendova kretanja cijene prirodnog plina u 2021. godini od uobičajenih, zbog ratnog stanja u Europi u 2022. potrebe za drugim izvorima prirodnog plina osim Rusije pokazali su se potrebniji nego ikada prije te je terminal morao na navedene zahtjeve odgovoriti na tehničkoj i komercijalnoj razini. Uz to uspješno smo pokrenuli i novu nestandardnu uslugu ponovnog pretovara LNG-a s FSRU broda u cisterne za prijevoz LNG-a. LNG Hrvatska se još jednom pokazao kao pouzdan i siguran partner svojim korisnicima te kao važna energetska karika ovoga dijela Europe.

MEGAWATT: Poznato je da je u godinama uoči puštanja u pogon terminala bilo velikih problema s prihvaćanjem lokalne zajednice koja nije gledala blagonaklono na najavu dolaska FSRU broda u njihovu blizinu. Kakva je danas situacija i jesu li lokalna zajednica i posebno grad Omišalj u međuvremenu ipak prihvatili terminal u svojem susjedstvu?

Suradnja s lokalnom zajednicom je potpuno korektna. Sve operacije na terminalu obavljamo po najvišim sigurnosnim, industrijskim i ekološkim standardima, implementiramo najnovije tehnologije kako bismo dodatno podigli kvalitetu usluga te educiramo naše djelatnike i partnere. Vjerujem da smo tijekom svih do sad izvedenih operacija dokazali da terminal ne ugrožava kvalitetu života lokalne zajednice, niti ima negativan utjecaj na okoliš.

MEGAWATT: Koliko je zakupaca kapaciteta LNG terminal imao 2022. i jesu li kapaciteti u potpunosti iskorišteni i ima li još slobodnog prostora za nove brodove i nove zakupce?

Terminal trenutno ima šest korisnika koji su zakupili sve kapacitete do 2030. U odnosu na 2021. kada je na terminalu bilo pet korisnika to je povećanje za jednog korisnika. Svi raspoloživi kapaciteti su zakupljeni do 2030. te slobodnih kapaciteta ima tek od plinske godine 2030./2031. To se neće mijenjati sve do završetka projekta povećanja kapaciteta terminala kada će novi slobodni kapaciteti biti ponuđeni na tržištu.

‘U suradnji s operatorom transportnog sustava povećali smo tehnički kapacitet terminala te smo uspjeli organizirati veći broj dolaska brodova za prijevoz LNG-ja’

MEGAWATT: Prošla je godina, zbog ruske agresije na Ukrajinu i posljedičnih poremećaja na energetskom tržištu Europe i svijeta, bila posebno zahtjevna i izazovna. Brojni su bili problemi na tržištu plina, od traženja novih dobavnih pravaca i nastojanja europskih kupaca da se odmaknu od ruskih isporučitelja pa do ekstremnog skoka cijene plina na tržištu. Kako se LNG Hrvatska nosio s tim problemima i jesu li oni – i ako jesu, kako – ostavili traga na način funkcioniranja zakupaca kapaciteta, a onda posljedično i na poslovanje tvrtke?

Ratna situacija u Europi bitno je utjecala na poslovanje terminala s obzirom na to da su, zbog zabrinutosti oko mogućeg nedostatka prirodnog plina u Europi, sve ulazne točke u plinski transportni sustav koje ne ovisne isključivo o plinu iz Rusije došle pod poseban nadzor. LNG Hrvatska je u suradnji s operatorom transportnog sustava povećao tehnički kapacitet terminala te smo zajedno s našim korisnicima uspjeli organizirati veći broj dolaska brodova za prijevoz LNG-a. Na taj način smo stvorili sve preduvjete za kontinuiranu, sigurnu i pouzdanu opskrbu tržišta prirodnim plinom. Uzevši u obzir i uvođenje nove nestandardne usluge ponovnog pretovara LNG-a u cisterne za prijevoz LNG-a, smatram da smo dobro odgovorili na ovu izvanrednu situaciju.

MEGAWATT: S kojim ste se konkretnim problemima suočavali prošle godine?

Najveći izazov je definitivno bilo spomenuto povećanje tehničkog kapaciteta terminala koje je bilo potrebno provesti u koordinaciji s operatorom transportnog sustava u najkraćem mogućem roku bez ugrožavanja postojećih tehničkih i komercijalnih procesa. Samim time bilo je izazovno organizirati i novi raspored dolaska brodova za prijevoz LNG-a gdje je bilo potrebno sa svim korisnicima terminala dogovoriti dolaske brodova i količine pretovarenog LNG-a. S komercijalne strane, od početka plinske godine 2022./2023. u upotrebi su novi referentni uvjeti za izračun fizikalnih svojstva energije prirodnog plina i novi obračun isporučene energije na temelju gornje ogrjevne vrijednosti plina. Sve navedeno je bilo potrebno uklopiti u postojeći način rada bez utjecaja na korisnike terminala ili operatora transportnog sustava.

MEGAWATT: Prošle je godine Vlada najavila značajno povećanje kapaciteta LNG terminala na oko šest milijardi kubnih metara na godinu. U kojoj je fazi priprema tog projekta i što je sve do sada napravljeno? Kada bi projekt trebao biti dovršen?

Temeljem Odluke Vlade RH o povećanju sigurnosti opskrbe plinom izgradnjom plinovoda Zlobin – Bosiljevo i povećanjem kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, pokrenuli smo aktivnosti na analizi svih potencijalnih rješenja, odnosno mogućnosti povećanja kapaciteta terminala. Odabrano rješenje uključuje nabavu i ugradnju dodatnog modula za uplinjavanje maksimalnog kapaciteta do 250.000 kubnih metara plina na sat. Trenutno smo u postupku izrade kompletne tehničke i natječajne dokumentacije, dok se završetak projekta planira tijekom 2025.

‘Povećat ćemo kapacitet LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje’, rekao je Hrvoje Krhen. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

MEGAWATT: Ima li tvrtka podršku državnih institucija za realizaciju projekta? Pritom mislim na ubrzanje poslova vezanih uz pripremu dokumentacije i izdavanje potrebnih dozvola. Nailazite li na administrativne poteškoće u tom poslu?

Svi odnosi s državnim institucijama na visokoj su profesionalnoj razini te se svi administrativni poslovi obavljaju u propisanim rokovima.

MEGAWATT: Svoj dio posla trebao bi napraviti i Plinacro, a on se odnosi na izgradnju plinovoda Zlobin – Bosiljevo te infrastrukture prema Sloveniji? Hoće li ti radovi biti dovršeni na vrijeme?

Odnos između operatora transportnog sustava i operatora terminala zbog međusobne povezanosti dvaju sustava je iznimno korektan. Zahvat povećanja maksimalnog kapaciteta i izgradnja novih kapaciteta plinovoda odvijaju se tehnološki usklađeno i koordinirano kako bi se projekt uspješno realizirao.

MEGAWATT: Prva operacija pretovara LNG-a s FSRU broda na manji brod za daljnji transport ukapljenog plina izvedena je u srpnju 2021. Je li ta usluga u međuvremenu postala standard LNG terminala na Krku i koliko je takvih operacija obavljeno od tada pa do danas?

Ponovni pretovar LNG-a s FSRU broda LNG Croatia u drugi brod za prijevoz LNG-a je nestandardna usluga koja se od početka komercijalnog rada terminala nudi svim našim korisnicima. Do sada je takva operacija obavljena samo jednom jer su se tijekom protekle godine dogodili veliki tržišni poremećaji. No s obzirom na to da u posljednje vrijeme konstantno primamo upite za tu operaciju, očekujemo da će se ta usluga u budućnosti češće koristiti.