Iako se u Hrvatskoj mnogi ponašaju kao da nam sezona grijanja u situaciji nedostatka plina nije na pragu, Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, prvi je javno Vladi najavio ‘’vruću jesen’’ kad je prošlog tjedna zaprijetio da je njegova udruga spremna čak organizirati prosvjed poduzetnika na glavnom zagrebačkom trgu ako Vlada hitno ne pronađe rješenje za cijene plina za poduzetnike. Povod za tu šokantnu najavu bili su ugovori koje je Gradska plinara Zagreb poslala na adrese poduzetnika kako bi osigurala naplatu potraživanja tijekom jeseni i zime. U novim je ugovorima Plinara kao sredstvo plaćanja od poduzetnika tražila zadužnice u visini od 1000 ili 2000 eura, a umjesto dosadašnje fiksne cijene plina po kilovatsatu, odredili su da bi se cijena plina formirala svaki mjesec ovisno o kretanju cijena na burzi prirodnog plina u Austriji ili Mađarskoj. Prema tvrdnjama Udruge Glas poduzetnika, riječ je o nerealnim cijenama koje bi se mogle kretati od 150 do 200 eura po megavatsatu. Još gorim smatraju činjenicu da je Gradska plinara Zagreb poduzetnicima zadala vremenski rok manji od mjesec dana u kojem mogu potpisati nove ugovore.

Zato je Udruga Glas poduzetnika prošlog tjedna upozorila javnost i Vladu na nestabilnu situaciju na tržištu plina i nova poskupljenja, apeliravši na hitnu intervenciju i Vlade i resornog ministarstva, a u slučaju nepronalaska adekvatnog rješenja, najavila i prosvjed na zagrebačkom Trgu bana Jelačića.

Kako je stajalo u priopćenju, nestabilna situacija rezultira višestrukim povećanjem cijena u odnosu na prethodne te je poduzetnicima potrebna hitna intervencija i pomoć Vlade.

“Dok su predstavnici Vlade na ljetovanju, poduzetnicima ovih dana dolaze novi ugovori Gradske plinare Zagreb koji su izazvali novi šok i strah kod poduzetnika od nadolazeće jeseni i predstojeće sezone grijanja”, istaknuli su iz UGP-a, uz pitanje koliko će još poduzetnika morati “staviti ključ u bravu” da bi Vlada nešto poduzela.

‘LNG je najavljivan kao strateški projekt za EU i Hrvatsku pa zašto sada imamo problem s opskrbom i visoke cijene?’

“Tražimo od Vlade da se hitno pokrene i brzo i efikasno kreira mjere za sve one koji rade, zapošljavaju i pune državni proračun. Smatramo da su pod hitno nužne mjere koje će zaštiti poduzetnike i pomoći u nadolazećim mjesecima u kojima će poduzetnici teško moći planirati svoje mjesečne troškove režija i koji će biti veliki izazov za preživljavanje”, apelirali su.

No ova je udruga iznijela još jedan zahtjev koji bi mogao izazvati nove trzavice. Naime, napisali su i da se Hrvatska “ponosi i diči” LNG terminalom koji je na vrijeme napravljen, a ima dovoljan kapacitet za Hrvatsku i hrvatske poduzetnike te postavili pitanje: “Zašto se plin za poduzetnike ne koristi iz LNG terminala?”

Upozorili su da je ovakva situacija apsolutno nedopustiva, pri čemu se stvari moraju pod hitno mijenjati, inače će mnogi biti osuđeni na propast.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović nakon toga je izjavio da će Vlada “vrlo brzo” predstaviti mjere pomoći građanima, gospodarstvu i jedinicama lokalne i područne samouprave zbog rasta inflacije i cijena energenata, pri čemu je, kako je rekao, trenutno “na stolu” nekoliko scenarija te da će mjere “detaljno prezentirati kada budu u potpunosti izbrušene”.

Business&Banking je o toj situaciji razgovarao s predsjednikom Udruge Glas poduzetnika Hrvojem Bujasom koji kaže da na njihov konkretan zahtjev Vlada još uvijek nije odgovorila.

Business&Banking: Udruga Glas poduzetnika tražila je hitnu intervenciju Vlade i resornog ministarstva zbog nestabilne situacije na tržištu plina i novih poskupljenja, ali prvenstveno zbog novih ugovora i cijena koje diktira Gradska plinara Zagreb. Što konkretno tražite i očekujete od Vlade, a s obzirom na to da je Gradska plinara još uvijek gradska, a ne državna tvrtka?

Od Vlade očekujemo jasnije pozicioniranje, stavljanje LNG terminala u funkciju razvoja gospodarstva i shodno očekivanjima niže cijene, a od Grada prestanak prebacivanja troška lošeg poslovanja i represije zadužnicama prema poduzetništvu. Pritom se i jedni i drugi trebaju uhvatiti u koštac s problemima, smanjiti birokraciju i s njima visoke troškove, nebulozne namete i regule te digitalizirati sustav, i naravno, okrenuti se reformama.

Business&Banking: Jeste li dobili ikakav odgovor ministra Davora Filipovića ili premijera Andreja Plenkovića?

Odgovor ministra Filipovića nismo dobili, a na sastanak još čekamo.

Business&Banking: Međutim, ako slušamo izjave ministra Filipovića i premijera Plenkovića, ne može se steći dojam da postoji bilo kakva panika. Kako to komentirate? Žive li poduzetnici i Vlada u istoj državi? Filipović je, naime, komotno najavio da će Vlada predstaviti mjere kad ih ‘’izbrusi’’.

Odavno političari žive u vlastitom svijetu, slabo i sporo prate tržišne trendove i reagiraju sporo kao zaprežna kola na uzbrdici. Nemaju taj osjećaj za goruće probleme poput nedostatka radne snage, visokih troškova i neizvjesnosti oko teme energenata, a mi građani, ne samo poduzetnici, moramo živjeti u nekom sasvim drugom svijetu. Njima je dobro, ništa im ne nedostaje, oni na večere i proslave idu o našem trošku… Naravno da karikiram, ali mislim da ste shvatili poantu. UGP od prvog dana uz kritiku i detektiranje problema, nudi i rješenje. Žao nam je da se nekad osjećamo da smo sami, jedina smo udruga u civilnom sektoru koja radi ozbiljniji pritisak i zato smo tu gdje jesmo, na dnu razvijenih društava u EU-u.

Hrvoje Bujas je ujedno i potpredsjednik europske asocijacije poduzetnika ESBA-e, uskoro ide na sastanak u Bruxelles i ističe da su vlade zemalja u Europskoj uniji orijentirane na što manje zagušivanje poslovanja. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Business&Banking: Jeste li se obratili i gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću?

Gradonačelnik Tomašević je od nas dobio nekoliko dopisa sa zahtjevom za sastanak, za sada bez odgovora, osobno smo se i slučajno sreli, no do sastanka još nije došlo. Pitam se postoji li sluha za poslušati probleme koje poduzetnici u Zagrebu imaju, vrijeme će pokazati. Svi oni moraju znati da mi zapošljavano, punimo proračune i da oni žive od nas, a ne mi od njih. Birokracija mora postati efikasan i povoljan servis svima nama, a ne mjesto uhljebljivanja. Poznato je da su mnoge gradske tvrtke dužne poduzetnicima, a istovremeno traže zadužnice od onih kojima su dužni. Slično nastupa i država prilikom ugovaranja.

Business&Banking: Budući da su vaši članovi uglavnom mikro, mali i srednji poduzetnici, koliki postotak njih plin koristi za proizvodnju, a koliki samo za grijanje radnih prostorija? I je li sada i grijanje tvrtki postalo neodrživo s ovakvim cijenama?

Teško je navesti navedeni postotak, no povećanje od 3 do 5 puta koje je bilo koncem godine, a najavljuje se još dodatno do kraja ove, svakako je znatno utjecalo na inflatorna kretanja, smanjivanje dobiti te daljnjih investicija. A ako želite optimalne uvjete rada i poslovne rezultate, onda je pitanje grijanja i hlađenja osnova. Zamislite skladište ili proizvodnju proizvoda na bazi vode zimi bez grijanja ili ljeti turističke sadržaje bez hlađenja.

Business&Banking: Koliko bi iznosio ili koliko će po novim cijenama iznositi račun za grijanje za vašu tvrtku – ili prosječni račun koji bi trebali plaćati članovi vaše udruge? Koliko će vam iznositi cijena po kubnom metru?

Stari uvjeti od prije dvije godine za ugovorene cijene su 0,23 kune po kilovatsatu na 24 mjeseca. Novi uvjeti za koje pretpostavljam da bi mogli biti u rujnu 2022. su 1,95 kuna po kilovatsatu i više. Zapravo to i jest problem, jer se ne zna koja će cijena biti, najavljuju se korekcije na mjesečnoj bazi, bez ikakve dugoročnosti cijene, zato je gotovo nemoguće adekvatno raditi bilo kakvo poslovno planiranje.

Business&Banking: Jesu li poduzetnici u Splitu, Zadru, Osijeku ili nekim drugim gradovima u boljoj situaciji?

Situacija je više manje svugdje ista, razlike su prvenstveno vezane uz činjenicu da poduzetnici u kontinentalnoj Hrvatskoj mahom koriste plin, naravno i struju, a na Jadranu uglavnom struju kao glavni energent.

Business&Banking: Postavili ste pitanje zbog čega plin iz LNG terminala nije namijenjen poduzetnicima. Jeste li dobili odgovor na to pitanje?

Ne. LNG je najavljivan kao strateški projekt za EU i Hrvatsku pa se pitamo zašto nakon investicije imamo problem opskrbe plinom i visoke cijene.

‘Udruga za sada nema političke ambicije, kao ni ja osobno, ali ne isključujem moguće političko angažiranje kao opciju za reforme’

Business&Banking: Međutim, Republika Hrvatska ima i vlastite izvore plina, štoviše, do prije nekoliko godina Hrvatska je čak 70 posto svojih potreba za plinom zadovoljavala iz domaćih izvora, a 30 posto uvozila, dok je danas situacija obrnuta – svega 30-ak posto ima iz vlastitih izvora, a 70-ak uvozi. Hoćete li pred Vladu zbog toga postaviti pitanje što radi Ina i zbog čega Vlada nije pokrenula ništa da se aktivira i dodatno pospješi proizvodnja domaćeg plina, a i nafte?

Naravno, tragično je da smo od skoro samodostatne opcije došli do toga da veliku većinu plina uvozimo. Predlagali smo također Vladi još u procesu stvaranja NPOO-a daleko veće ulaganje u razvoje alternativnih izvora energije, za što je bio zadužen naš ekonomski savjet na čelu s Vukom Vukovićem, no iskoraka nažalost nema. Država bi trebala pratiti trendove i značajnije, poput Italije i drugih zemalja EU-a, poticati i subvencionirati poduzetništvo koje ulaže u zelene tehnologije i obnovljive izvore energije, npr. u dizalice topline i solarnu energiju.

Business&Banking: Pratite li kao poduzetnik situaciju Ina-MOL i smatrate li da Vlada treba izvlastiti 6,1 posto dionica Ine koji se nalaze na skrbničkim računima kako bi preuzela kontrolu nad nacionalnom naftnom kompanijom?

Pitanje je poprilično kompleksno, u ovom momentu bi bilo svakako oportuno da Republika Hrvatska ima kontrolu nad svojom najvećom energetskom kompanijom, a je li to izvedivo i kako, to je drugo pitanje.

Business&Banking: Treba li HEP preuzeti proaktivniju ulogu u ovoj situaciji – koja bi po vama trebala biti uloga HEP-a?

HEP bi trebao prestati biti mjesto uhljebljivanja i plaćanja socijalnog mira nauštrb trostruko skuplje tarife koju plaćaju poduzetnici u odnosu na građanstvo. Tarife bi trebale biti iste ili manje, a veći potrošači bi trebali imati i veće popuste, tako se potiče rast i razvoj. S druge strane, država iz poreza koje plaćamo treba pomoći onima kojima je to potrebno i subvencionirati ih, pri tome mislim na pomaganje onim građanima koji nisu u stanju podmiriti troškove iz opravdanih razloga.

Business&Banking: Ako Vlada ne nađe rješenje, tvrdite da su poduzetnici spremni organizirati prosvjed na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, a da u vašoj udruzi ima 20 tisuća članova, mahom mikro, malih i srednjih poduzetnika i obrtnika. Mislite li da možete napraviti masovni prosvjed, s obzirom na rezigniranost hrvatskih građana kojoj svjedočimo posljednje vrijeme?

Mi kao UGP nećemo stajati sa strane, za razliku od nekih drugih poduzetničkih asocijacija, prvenstveno mislim na HGK i HOK, ali isto tako očekujem i jasan stav HUP-a. Ako Vlada ne pokrene tražene reforme, ako se ne izjednače tarife struje za građanstvo i za poduzetnike, ako se ne smanji PDV i porez na dohodak i doprinose i ako se značajnije ne smanji birokracija u narednih pet godina, nama ne preostaje ništa drugo nego tražiti od naših članova, ali i građana RH da izađu na veliki prosvjed u Zagrebu. Do sada smo organizirali dva prosvjeda, i to uspješno, ako bude potrebno, organizirat ćemo i treći.

‘Ministar Filipović još nas nije primio, a ni gradonačelnik Tomašević. Poličari moraju znati da mi punimo proračun…’

Business&Banking: Mislite li da bi prijevremeni izbori bili dobro rješenje u ovoj situaciji – ili bi se stvari dodatno zakomplicirale jer bismo na neko vrijeme imali tehničku vladu?

Ne bih spekulirao s prijevremenim izborima i ova Vlada sada ima šansu prestati s tzv. vatrogasnim mjerama i uhvatiti se u koštac s ozbiljnim reformama – poreznom, pravosudnom, reformom javne uprave i lokalne samouprave, zdravstvenom, mirovinskom itd. Prošlo je 6 godina i nikako da se stvari pokrenu, a vrijeme nam leti.

Business&Banking: Jeste li zadovoljni kvalitetom ministara u Vladi Andreja Plenkovića? Biste li nekoga od njih mogli vidjeti kao dobrog poduzetnika?

U Vladi RH smo imali kvalitetne sugovornike poput ministra Marića i ministra Aladrovića, a čak smo pokrenuli određene procese s ministrom Ćorićem. No nažalost, njihovim odlaskom praktički je došlo do svojevrsne pauze u odnosima. Mi vremena za čekanje nemamo.

Business&Banking: Ima li vaša udruga, odnosno vi bilo kakve političke motive?

Udruga za sada nema političke ambicije, ni ja osobno, no ne isključujem mogućnost i političkog angažiranja ako to bude jedina opcija za pokretanje reformi i društva.

Business&Banking: Jeste li u komunikaciji s nekim stranim udrugama poduzetnika? Kako njima njihove vlade pomažu?

UGP je član nekoliko europskih asocijacija – ESBA, SME United… Ja sam i potpredsjednik ESBA-e i sa svima smo u kontaktu. Vlade u Europskoj uniji mahom su orijentirane na što manje zagušivanje poslovanja i stvaranje klime za daljnji razvoj. Situacija je drugačija od zemlje do zemlje, no generalno mi zaostajemo za ostatkom EU-a i vrijeme je da ubacimo kao društvo u petu brzinu, a razvoj poduzetništva i poduzetničke klime pravi je put. Također napominjem da ćemo uskoro u Bruxellesu imati sastanak ESBA-e gdje će jedna od bitnih tema biti baš energetska kriza.