Uoči petog Zagreb Design Weeka s temom ‘’Suvremeno / Svevremeno’’, na kojem će se od 11. do 20. svibnja organizirati brojne izložbe, predavanja, radionice, paneli i filmske projekcije na temu dizajna, organizator Daniel Tomičić dao je intervju.

NACIONAL: Što ove godine donosi Zagreb Design Week i zašto je došlo do promjene imena?

Započeli smo kao festival orijentiran prvenstveno hrvatskoj javnosti jer smo željeli izgraditi poziciju u zemlji, da bismo kasnije izašli u svijet. Stoga smo peti jubilej iskoristili za jači izlazak na međunarodno tržište. Istovremeno, tendencija u hrvatskom dizajnu je da izlazi na globalno tržište, pa je logično i da ih Zagreb Design Week, kao središnje događanje za dizajn, u tome prati.

NACIONAL: Puno je lokacija na kojima će se održavati program, zašto?

Zagreb je kreativan grad koji vrvi mjestima s kvalitetnim dizajnom. Želimo ih što više okupiti, aktivirati i promovirati tijekom Zagreb Design Weeka. Cilj je promovirati ljude i mjesta koji se bave dobrim dizajnom. Mi im nudimo promociju, a oni stvaraju sadržaj – organiziraju prezentacije novih proizvoda, druženja, cocktail partyje… Vrhunac događanja na partner lokacijama je Noć dizajna, 18. svibnja, kada sve partner lokacije tempiraju svoja glavna događanja.

NACIONAL: Otvorili ste natječaj za sudjelovanje na manifestaciji. Koliko se umjetnika javilo, što je najviše zastupljeno?

Ukupno se prijavilo 154 dizajnera. Najviše su zastupljeni samoinicirani projekti, projekti koje dizajneri rade bez klijenta, za svoju promociju ili jednostavno iz potrebe za stvaranjem. To nam govori da hrvatskom dizajnu najviše nedostaje veza s gospodarstvom. Bez klijenta, dizajn nema pravu funkciju. Većina prijavljenih projekata s područja je produkt dizajna. Dizajneri Zagreb Design Week često doživljavaju kao događanje usmjereno produkt dizajnu, dok se bijenalna Izložba hrvatskog dizajna više doživljava kao izložba vizualnih komunikacija, a Fashion Week Zagreb kao središnje događanje dizajna odjeće.

NACIONAL: Zašto je važno ovakvim manifestacijama osvijestiti javnost o svim vidovima dizajna?

Bez kvalitetnog dizajna nema suvremenog društva. Činjenica da je dizajn nužan za gospodarstvo stvar je opće kulture. Ono što je manje poznato je da dizajn podiže kvalitetu života u svakom pogledu – smanjuje kriminal i zagađenost, poboljšava zdravlje… Bez mistificiranja, dizajn je promišljanje svijeta oko nas i pronalaženje optimalnih rješenja svakodnevnih problema. Hrvatsko društvo intenzivno se mijenja i napreduje. Sada je u Hrvatskoj velika tema zbrinjavanje otpada, prije toge je to bila stigmatizacija cigareta, prava seksualnih manjina… Na red će doći i dizajn kao još jedno sredstvo društvenog napretka.

NACIONAL: Ovogodišnja tema festivala je Suvremeno / Svevremeno, zašto je baš ovo tema kojom se treba baviti?

Današnje društvo mijenja se brže nego ikada. Želimo potaknuti na promišljanje o odnosu dizajna i vremena. Postavljamo niz pitanja i od dizajnera tražimo odgovore. Je li danas moguće dizajnirati nešto što će postati svevremeno, klasik, kada se svijet tako brzo mijenja? Možemo li reći da je dizajn loš, ako nije postao svevremen a, primjerice, ispunio je ulogu u svom vremenu, bio je suvremen pet ili deset godina? Za najbolji odgovor međunarodni žiri dodijelit će godišnju nagradu ZGDW Award za poticanje hrvatskog dizajna.

NACIONAL: Posljednja tri dana festivala bit će u znaku novog sajma umjetnosti, Art Zagreba, projekta pokrenutog s ciljem jačanja tržišta umjetnosti u Hrvatskoj. Što će taj sajam donijeti?

Prvi Art Zagreb donosi pregled najboljih hrvatskih galerija i umjetnika aktivnih na tržištu umjetnosti. Sajmom želimo skrenuti pažnju javnosti da je umjetnost na tržištu, da ju mogu kupiti, prodati, uživati u umjetnosti i zaradi koju ona nosi.

NACIONAL: Kad govorimo o tržištu umjetnosti u Hrvatskoj, kakva je situacija?

Posljednja globalna gospodarska kriza još jednom pokazala je da je najisplativija investicija upravo u umjetnost. Problem je da hrvatska država za investiranje u umjetnost ne nudi porezne olakšice. Bez njih umjetnost ne može rasti i razvijati se. Ako ne možete živjeti od svoga rada, promijenit ćete profesiju, što dugoročno znači da će hrvatska kulturna povijest dobiti rupu u kontinuitetu jer autori jednostavno ne mogu živjeti bez tržišta.