Pojam zelene tranzicije danas je vjerojatno jedan od najčešće korištenih pojmova u industriji, razvojnoj politici i energetici. S obzirom na sve očitije i intenzivnije klimatske promjene kojima svjedočimo ta praksa ne čudi, no kada zelenu tranziciju pokušamo uklopiti u energetske sektore, onda smjernice toga procesa svakako treba podrobnije objasniti. Tvrtka JANAF, hrvatski operator naftovodnog sustava, na čelu s Upravom, predsjednikom Uprave Stjepanom Adanićem i članom Uprave Vladislavom Veselicom, na vrijeme je uočila i prepoznala da zelena tranzicija u naftnoj industriji predstavlja izazov, ali i priliku za razvoj održivih poslovnih modela. Kombinacija tehnološkog napretka, regulatornih poticaja i promjene u potrošačkim preferencijama i navikama ključni su faktori koji već danas počinju oblikovati budućnost naftnog sektora prema održivijem poslovanju, a naftne kompanije, pa tako i JANAF, sve intenzivnije razvijaju i implementiraju strategije za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Te strategije uključuju ulaganja u obnovljive izvore energije poput solarnih, vjetroelektrana ili biogoriva te razvoj tehnologija za proizvodnju i pohranu energije. Jednom riječju, zelena tranzicija u naftovodnom sektoru podrazumijeva prelazak prema održivijim praksama koje smanjuju ekološki otisak i doprinose zaštiti okoliša.

Na Sedmoj međunarodnoj energetskoj konferenciji „Nova energetska paradigma EU: Jesmo li spremni za promjene?“, koja je u organizaciji JANAF-a održana u Zagrebu i koja je okupila brojne priznate energetske stručnjake iz Hrvatske i inozemstva, govorilo se upravo o toj neizbježnoj tranziciji, odnosno procesu napuštanja fosilnih goriva i okretanju ka obnovljivim izvorima energije koji više nije jedna od mogućnosti, već je nužnost bez koje će svijet kakvog danas poznajemo teško opstati. Na skupu je jasno istaknuto da su procesi ubrzanja provedbe EU politike sigurnosti opskrbe energijom, diverzifikacije izvora energije i ubrzanja zelene tranzicije koja uključuje povećanje stupnja energetske učinkovitosti nužni poslovni iskoraci koje energetske kompanije trebaju poduzeti u narednom razdoblju. Uz to, ova je konferencija, govoreći o budućnosti poslovanja i promjeni poslovnih pravaca, obilježila 50 godina postojanja JANAF-a i 45 godina puštanja u rad naftovodnog sustava.

JANAF je, rekao je predsjednik Uprave Stjepan Adanić, na vrijeme prepoznao energetske promjene i prilike koje su se za njega otvorile u zelenoj tranziciji

Predsjednik Uprave JANAF-a Stjepan Adanić je, otvarajući konferenciju, rekao da je gradnja naftovoda i naftnog terminala na Krku od samih početaka pa kroz protekla desetljeća značajno pridonijela razvoju gospodarstva Hrvatske, a jednako je i danas kada je JANAF izrastao u stabilnu kompaniju koja je zauzela mjesto strateškog naftovoda za Europsku uniju i ovaj dio Europe. No era ugljikovodika je na zalazu, zaključio je Adanić, i buduće poslovanje JANAF-a treba krenuti dugim smjerom.

„I ranije smo dokazali svoju otpornost i spremnost na prilagodbu, a sada je pred nama jedan od najvećih izazova – diverzifikacija poslovanja prema obnovljivim izvorima energije“, objasnio je Adanić. Posve je jasno, rekao je, da svijet ne može već sutra posve odustati od nafte i plina, a da taj proces ne ostavi posljedice po gospodarstvo, promet, proizvodnju hrane i svakodnevni život ljudi. No isto tako je jasno da se cijeli energetski sektor, a time i JANAF, nalazi u početnim fazama sveobuhvatnog procesa nakon kojeg će energetski sektor izgledati potpuno drugačije nego danas.

‘Cilj je Europske unije da se proizvodnja energije samo iz vjetroelektrana sa sadašnjih 400 gigavata do 2030. poveća na čak 1000 gigavata’, rekli su stručnjaci. FOTO: JANAF

JANAF je, kaže Adanić, na vrijeme prepoznao te promjene, ali i prilike koje su se u procesu zelene tranzicije otvorile za njihovu tvrtku. Tvrtka je vrlo studiozno i promišljeno zacrtala proces promjene modela poslovanja. „U proteklom razdoblju donijeli smo ključni strateški dokument kojim smo definirali osnovne smjernice i ciljeve postupne dekarbonizacije poslovanja. Zahvaljujući potpori naših vlasnika, menadžmenta i zaposlenika, ali i snažnoj financijskoj poziciji ostvarenoj iznimno uspješnim poslovanjem od 2020. do danas, spremni smo provesti transformaciju. Konačni cilj je da JANAF od transportno-skladišnog sustava za naftu i naftne derivate postane jedna od vodećih održivih energetskih kompanija u Hrvatskoj sa značajnim udjelom na tržištu električne energije.

Diverzifikacijom poslovanja osigurat ćemo dugoročno nove prihode, stabilnost i rast, a pozitivni novčani tijek omogućava nam ulaganja u zelenu tranziciju. Na taj način ćemo također potaknuti i daljnji razvoj energetskog sektora te ispuniti zadane ciljeve energetske politike Vlade Republike Hrvatske i zelene agende Europske unije“, rekao je prvi čovjek JANAF-a. Prije središnjeg dijela konferencije, panela, održane su prezentacije koje su dale uvid u izazove na europskom energetsko-naftnom tržištu i energetskoj tranziciji globalnih naftnih kompanija. Istaknuto je kako su naftne kompanije povećale svoja ulaganja u nove niskougljične tehnologije, ali kako još uvijek ima velikog prostora za dodatan rast njihovih udjela u globalnim niskougljičnim ulaganjima.

‘Zemlje članice EU-a trebale bi značajno ambicioznije nego do sada zacrtati planove postizanja klimatske neutralnosti’, složili su se sudionici konferencije. FOTO: JANAF

Najveći interes sudionika potaknula je panel rasprava „Zero Carbon 2050: Istina ili mit?“, u kojoj su se svi govornici složili da je prelazak na obnovljive izvore energije nužnost. Na panel raspravi su sudjelovali član Uprave JANAF-a Vladislav Veselica, predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay, član Odbora izvršnih direktora poljskog energetskog giganta Orlen Energy Maciej Romanow i Nela Vlahinić, predsjednica i suosnivačica udruge XEnergy – Mreže za promicanje žena u energetskoj tranziciji. Maciej Romanov je, govoreći o financijskim izazovima zelene tranzicije, opisao iskustvo koje je njegova tvrtka Orlen imala u projektu ulaganja u dvije punionice zelenog vodika za automobile u Češkoj. Cijena zelenog vodika proizvedenog u Orlenovim postrojenjima imala je, kazao je, početnu maloprodajnu cijenu na punionici od 10,11 eura za kilogram, no samo tri mjeseca kasnije bili su prisiljeni podići cijenu za čak 100 posto, na oko 20 eura za kilogram. No ni uz takve cijene Orlen nije mogao pokriti troškove proizvodnje, rekao je Romanov i dodao kako vjeruje da će se u budućnosti vodik kao gorivo isplatiti jedino uz uvjet da se riješi pitanje njegova skladištenja. S njim se složio i Gordan Kolak iz Končara koji je podsjetio da niti jedan obnovljiv izvor energije još uvijek nije stabilan izvor te da, matematički gledano, cijena vodika u proizvodnji nije isplativa, ali da skladištenje energije pomoću vodika može biti isplativo.

Predsjednica Uprave Ine Zsuzsana Ortutay podsjetila je da i Ina također kreće putem zelene tranzicije i transformacije poslovanja te da je kompanija nedavno potpisala ugovor s izvođačima o gradnji postrojenja zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka i ugovor o proizvodnji biometana u zatvorenoj Rafineriji nafte u Sisku. U planu su, kazala je, i gradnja solarnih elektrana te početak istražnih radova za korištenje geotermalne energije. Član Uprave JANAF-a Vladislav Veselica u svojem je govoru istaknuo da je JANAF u 2023. godini ostvario najbolji poslovni rezultat u povijesti kompanije, što im otvara mogućnost da realiziraju ulaganja u projekte zelene tranzicije, ali i neke druge projekte, u visini od 200 milijuna do 300 milijuna eura. Veselica je istaknuo kako je ova godina ključna za JANAF u smjeru diverzifikacije poslovanja te je najavio kako će JANAF uskoro objaviti i prve akvizicije na području obnovljivih izvora energije.

‘JANAF ĆE uskoro objaviti i prve akvizicije na području obnovljivih izvora energije’, kaže Vladislav Veselica, član Uprave JANAF-a. FOTO: JANAF

Nela Vlahinić iz udruge XEnergy upozorila je da, s obzirom na obveze povećanja udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, zemlje članice EU-a moraju računati na nužnost ulaganja u prijenosnu mrežu. Nela Vlahinić kaže da zemlje članice EU-a već danas moraju dostići udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora od 45 posto, no mnoge još nisu blizu tome cilju, a procjena je da će potrošnja električne energije u Europi do 2030. porasti za čak 60 posto. „To bi sve trebala biti zelena energija, ali neće je biti bez velikih ulaganja u prijenosnu mrežu vrijednih 600 milijardi eura. Cilj je Europske unije da se proizvodnja energije samo iz vjetroelektrana sa sadašnjih 400 gigavata do 2030. poveća na čak 1000 gigavata“, podsjetila je Nela Vlahinić, dodajući da se sve češće mogu čuti upozorenja iz samih energetskih krugova da će taj cilj biti vrlo teško ostvariti. Nela Vlahinić također vjeruje da bi zemlje članice EU-a trebale značajno ambicioznije nego do sada zacrtati planove postizanja klimatske neutralnosti te da se kao referentna godina za taj cilj uzme 2030. umjesto dosadašnja 2050.

Naime, postizanje klimatske neutralnosti podrazumijeva potpuni prestanak emisije stakleničkih plinova u atmosferu, odnosno da se bilo kakve preostale emisije izbalansiraju tehnologijama koje uklanjaju stakleničke plinove. Ispunjenje toga cilja do 2050. zahtijevat će snažnu političku podršku u svim zemljama članicama, korištenje tehnoloških inovacija, ali i međunarodnu suradnju. No odgovornost će svakako biti i na velikim kompanijama, pa i na JANAF-u, koje moraju ispuniti svoj dio obaveza kako bi se postigao zajednički cilj. Naftna industrija je do sada imala značajan utjecaj na okoliš zbog crpljenja, prerade, transporta i korištenja fosilnih goriva. No investiranje u obnovljive izvore energije poput solarnih elektrana, vjetroelektrana ili geoterme, povećanje energetske učinkovitosti kroz optimizaciju transportnog procesa i infrastrukture, implementacija novih tehnologija i korištenje inovacija u smjeru održivosti pomoći će JANAF-u na putu u održiviju budućnost kojim je već krenuo. | Objavljeno u suradnji s Janafom