Hrvatska bi u idućem sedmogodišnjem proračunu EU-a u okviru zajedničke poljoprivredne politike trebala dobiti 4 milijarde i 34,5 milijuna eura, izraženo u cijenama iz 2018., a 4,544 milijardi eura u tekućim cijenama koje uzimaju u obzir projiciranu inflaciju, pri čemu dobiva nešto veći iznos za izravne uplate poljoprivrednicima, a manji za ruralni razvoj, predložila je Europska komisija.

Komisija je u petak objavila prijedlog uredbe za zajedničku poljopivrednu politiku za razdoblje 2021.-2027. po kojem je za 27 zemalja članica predviđeno ukupno 365 milijardi eura.

Europska zajednička poljoprivredna politika ima dva stupa – izravna plaćanja poljoprivrednicima i ruralni razvoj. Iz programa ruralnog razvoja Hrvatskoj je u sadašnjem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) iz programa ruralnog razvoja dostupno dvije milijarde eura, a za izravna plaćanja 1,48 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2014.

Komisija za sljedeći VFO predlaže alokaciju za Hrvatsku od 4,034.5 milijardi eura, izraženo u stalnim cijenama iz 2018., a u tekućim cijenama (uzima se u obzir projicirana inflacija do 2027.) 4,544.6 milijardi eura.

Od toga iznosa, 2,207.7 milijardi (u stalnim cijenama iz 2018.), odnosno 2,489 milijardi u tekućim cijenama predviđeno je za izravna plaćanja. Za ruralni razvoj predlaže se 1750.1 (u stalnim cijenama), a u tekućim 1,969.4 milijardi. Za mjere potpore tržištu 76,7 milijuna eura u stalnim, a 86,3 milijuna u tekućim cijenama. Mjere potpore tržištu pokreću se, primjerice, kada loši vremenski uvjeti destabiliziraju tržišta. Ta plaćanja predstavljaju manje od 10 posto proračuna ZPP-a.

Hrvatska ukupno u sadašnjem VFO-u za izravna plaćanja i ruralni razvoj ima nešto manje od 3,5 milijardi eura, a za sljedeći VFO Komisija predlaže nešto više od četiri milijarde eura u stalnim cijenama, a tekućim cijenama nešto više od 4,5 milijardi eura.

No, iznos od 3,5 milijarde eura za sadašnji VFO izražen je u stalnim cijenama iz 2014. dok iznos izražen u cijenama iz 2018. nije dostupan, pa usporedba alokacija iz dvaju višegodišnjih proračuna ne izražava realni dobitak ili gubitak sredstava, jer 3,5 milijarde eura ne vrijede isto 2014. ili 2018.

Brojni akteri optužuju Komisiju za manipulaciju brojkama jer ne navodi iznose u cijenama za 2018. u sadašnjem VFO-u, zbog čega nije moguća precizna usporedba.

Za kohezijsku politiku Komisija je pod pritiskom dala iznose i u stalnim i tekućima cijenama za oba proračuna što omogućuje točniji izračun koliko je kolika zemlja dobila ili izgubila.

Po prijedlogu Komisije, Hrvatska za ruralni razvoj dobiva manje čak i u nominalom iznosu 1,750 milijardi po stalnima cijenama iz 2018. godine prema dvije milijarde po cijenama iz 2014.

Nominalni iznos za izravna plaćanja je nešto veći: 2,207 milijardi, izražen u cijenama iz 2018. prema 1,48 mlijardi eura, ali iz drugih razloga.

Naime, kao što je to bio slučaj i s drugim novim državama članicama, i Hrvatska ima prijelazno razdoblje od 10 godina tijekom kojih se postupno povećava udio europskih sredstava u utvrđenoj godišnjoj granici za financiranje izravnih plaćanja poljoprivrednicima.

U tih deset godina razlika do utvrđene granice plaća se iz hrvatskog proračuna, a od 2023. cijelokupni iznos bit će pokriven iz europskog proračuna, pa se samim time povećavaju europska sredstva za izravna plaćanja poljoprivrednika.

Na kohezijsku i poljoprivrednu politiku otpada gotovo dvije trećine europskog proračuna.

Komisija je prije dva dana objavila prijedlog za kohezijsku politiku prema kojem bi Hrvatska VFO-u za razdoblje 2021.-2027. u realnim iznosima trebala dobiti oko šest posto manje nego u sadašnjem proračunu, ali je i dalje među zemljama koje dobivaju najviše ako se gleda u iznosima po glavi stanovnika.

Prema prijedlogu Europske komisije, Hrvatska bi od 2021. do 2027. trebala imati na raspolaganju 8,767 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2018., a u tekućim cijenama, u kojima se u obzir uzima inflacija, 9,888 milijardi eura.

U sadašnjem VFO-u Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganje 8,6 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2014. Ako se uzme u obzir inflacija, Hrvatska u financijskom okviru 2014.-2020. ima 9,3 milijarde eura. To znači da bi u realnim iznosima Hrvaska dobila oko 500 milijuna eura ili šest posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu.

Hrvatskoj je, dakle, ukupno za kohezijsku i poljoprivrednu politiku što predstavlja golemi dio ukupnog iznosa iz europskog proračuna, na raspolaganju 12,8 milijardi eura od 2021. do 2027., izraženo u stalnim cijenama, a 14,4 u tekućim cijenama.

Usporedba sa sadašnjim VFO-om za te dvije politike nije posve moguća jer nisu dostupni podaci o iznosima za poljoprivrednu politiku, izraženi u cijenama iz 2018.

Komisija je u prijedlogu uredbe predlaže niz novih mjera koje bi trebale pojednostaviti i učiniti fleksibilnijom zajedničku poljoprivrednu politiku.

Tako će države članice imati mogućnost prijenosa do 15 posto sredstava odobrenih za ZPP iz izravnih plaćanja u ruralni razvoj i obrnuto kako bi osigurale financiranje svojih prioriteta i mjera.

Države članice morat će izraditi strateške planove za cijelo razdoblje u kojima mora pokazati kako namjerava ostvariti gospodarske, okolišne i socijalne ciljeve postavljene na razini EU-a koristeći izravna plaćanja i ruralni razvoj. Te planove odobravat će Komisija kako bi se osigurala usklađenost i zaštita jedinstvenog tržišta.

Izravna plaćanja ostaju ključni dio politike koji osigurava stabilnost i predvidivost za poljoprivrednike, a pririoritet će biti potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima koja čine većinu poljoprivrednog sektora EU-a i pomaganju mladim poljoprivrednicima.

Komisija predlaže smanjivanje izravnih plaćanja po hektaru. Iznos po gospodarstvu po hektaru, nakon što dosegne 60.000 eura postupno će se smanjivati dok ne dosegne 100.000 eura što će biti gornja granica. Mala i srednja gospodarstva dobivat će višu razinu potpore po hektaru.

Za potporu mladim poljoprivrednicima za pokretanje poslovanja države članice morat će izdvojiti barem dva posto sredstava odobrenih za izravna plaćanja. To će se nadopuniti financijskom potporom za ruralni razvoj i raznim mjerama za olakšavanje prijenosa zemljišta i pristupa poljoprivrednika zemljištu.

Komisija predlaže da se izravna plaćanaj uvjetuju višim standardima u pogledu zaštite okoliša i klime; svaka država članica morat će ponuditi ekološke programe kako bi poduprla poljoprivrednike u djelovanju koje nadilazi obvezne zahtjeve, što će se financirati dijelom nacionalnih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja; barem 30 posto nacionalnih dodijeljenih sredstava za ruralni razvoj bit će namijenjeno okolišnim i klimatskim mjerama.

Prijedlog novog višegodišnjeg proračuna, kao i sektorskih zakonodavnih prijedloga koji idu uz to, samo su prvi korak u procesu dogovoranja konačnog proračuna. Stoga sve brojke iz Komisijina prijedloga treba uzeti s velikom rezervom, jer će u pregovorima između zemalja članica sigurno doći do promjena.

VFO treba dobiti jednoglasnu potporu svih država članica i Europskog parlamenta, pa se, kao i ranijih godina, mogu očekivati velike borbe oko svake proračunske stavke.