Hrvatskoj bi za veću međunarodnu konkurentnost i još bolje rezultate turizma, ali i revitalizaciju brojnih krajeva u zemlji, dobro došla strategija razvoja cjelogodišnjeg turizma, ocjenjuje direktorica konzultantske tvrtke “Julius Rose” Ivana Kolar.

Ona je organizatorica konferencije “Može li hrvatski turizam 365?”, koja će u listopadu kao prva u Hrvatskoj na temu cjelogodišnjeg turizma propitati razne mogućnosti, stavove i iskustva, ali i želju i spremnost za razvoj takvog turizma.

Ističući da se u tri ljetna mjeseca još uvijek ostvaruje više od 60 posto ukupnog godišnjeg turističkog prometa i da su rezultati svake godine sve bolji, upozorava da turizam još uvijek obilježava visoka sezonalnost, a naša najjača ponuda i dalje su sunce i more.

“Iako se puno govori o potrebi produljenja sezone, a posljednjih godina i razvoja turizma na kontinentu, ipak bi se više moglo učiniti na ubrzanju i konkretizaciji aktivnosti u tom smjeru. Susjedne zemlje, poput Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske i druge, imaju dobro razvijen turizam koji traje 12 mjeseci, pa se nameće pitanje je li to za Hrvatsku utopija i postoji li kod nas uopće spremnost za turizam 365”, ističe Kolar.

Smatra i da razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj, ma kako ekonomisti i investitori, pa i sama, zastupali tržišnu ekonomiju i nemiješanje države, ipak zbog složenosti i brojnosti problema i prepreka neće moći bez ‘intervencije’ države.

Siguran put za dalji razvoj turizma

“Važan potez države u tom smislu može biti donošenje strategije razvoja cjelogodišnjeg turizma ili bar akcijskih planova koji će odrediti ciljeve, rokove i način realizacije. To je siguran put za daljnji razvoj hrvatskog turizma. Država uz vladu, ministarstva, turističke zajednice i lokalnu samoupravu može puno učiniti i u definiranju razvoja pojedinih područja, detektiranja potencijala razvoja, kao i pomoći u kreiranju pravih projekata, privlačenju i ubrzanju investicija u nedostatnu turističku infrastrukturu te financiranja iz EU fondova”, kaže Kolar.

Važnu ulogu ima i promocija te privlačenje turista da, osim ljeti, u Hrvatsku dođu i u drugim dijelovima godine, dok povećanje kvalitete i edukaciju na svim razinama drži presudnom, pogotovo u manje razvijenim krajevima gdje bi ljudi možda i krenuli u poduzetništvo, ali ne znaju kako, a upravo ruralni krajevi Hrvatske današnjim turistima mogu cijele godine ponuditi ono što sve više traže, nešto novo i autentično.

Primjeri dobre prakse već postoje, ali ih je premalo

Da je cjelogodišnji turizam dobra prilika za bolje prihode i životni standard stanovništva potvrđuje primjer Austrije, koja bez mora bilježi dvostruko više noćenja nego Hrvatska, i to ponudom u cijeloj zemlji cijele godine, pa i ljeti na skijalištima kada ostvaruju i veće prihode nego zimi.

Dobrim primjerom Kolar drži i Sloveniju, koja prije pet godina nije ni bila među važnijim destinacijama na turističkoj karti, a sada je uslijed sustavnog razvoja cjelogodišnjeg turizma proglašena prvom svjetskom zelenom turističkom destinacijom te ima odlične rezultate s velikim rastom prihoda i noćenja, kao i novu strategiju razvoja turizma sa sloganom “Green. Active. Healthy”, što se uklapa i u rastuću potražnju u svijetu za takvim oblicima turističke ponude.

“Naravno da i u Hrvatskoj već ima dosta primjera cjelogodišnjeg rada u turizmu, poput nekih termi i toplica, hotela u velikim i ponekom manjem gradu, pa sad već i u nekim kampovima, no to su još uvijek većinom unikatne privatne inicijative. Veliki potencijal je u razvoju malih obiteljskih hotela i turističkih sadržaja, kao i u uključivanju više poduzetnika u turizam”, ocjenjuje Kolar.

Ističe da su za cjelogodišnji turizam kao motivi dolaska turista odlični brojni selektivni oblici turizma, poput kongresnog, kulturnog i, posebice, zdravstvenog.

Pritom smatra da od razvoja zdravstvenog turizma neće biti puno bez novih zakonskih rješenja, jer su specijalne bolnice u Hrvatskoj i dalje izvan sustava PDV-a i onemogućeno im je aktivno tržišno poslovanje važno za razvoj, a i privatne klinike i wellness resorti s druge strane ne mogu uvoditi zdravstvene programe i liječenja bez ugovora sa HZZO-om, koji teško dobiju.

Potencijale za cjelogodišnji turizam vidi u cijeloj Hrvatskoj, pa i na Jadranu, gdje, kako kaže, “ogromna turistička i kvalitetna infrastruktura veći dio godine zjapi prazna, zatvorena i neiskorištena, bez prihoda, a to ne bi moralo tako biti, jer i zimsko vrijeme uz more može biti zanimljivo, samo treba osmisliti proizvode koji će motivirati dolaske turista”.

Ključne prave ideje, volja i spremnost da se radi cijele godine

Napominjući kako tu zapravo nema puno filozofije te da su i za cjelogodišnji turizam ključne prave ideje te aktivnosti poželjne i privlačne i turistima i investitorima, Kolar naglašava da je od svega možda i najvažnija volja i spremnost da se radi cijele godine.

“Hrvatska bez sumnje na cijelom teritoriju ima ogromne potencijale i raznolikosti, autentičnosti tradicionalne i kulturne baštine te druge uvjete za razvoj cjelogodišnjeg turizma, i bilo bi dobro da ide u smjeru najoriginalnije, a ne najpovoljnije ponude, što bi uz stvarno i konačno povezivanje mora i kontinenta, zasigurno i turizmu i ukupno Hrvatskoj donijelo bolje rezultate i održiv razvoj”, zaključuje Kolar.