Zapunjenost hrvatskog plinskog skladišta na razini je od gotovo 80 posto, odnosno ukupno je u njega utisnuto 3,42 milijardi (kWh) kilowatsati plina, pokazuju današnji podaci Podzemnog skladišta Okoli.

Ukupno je sada u tom skladištu utisnuto 3,42 milijarde (kWh) kilowatsati plina, pri čemu je tijekom jučerašnjeg dana bilo utisnuto 23 milijuna kWh. Tako je s jučerašnjim danom, pokazuju ti podaci, hrvatsko skladište plina bilo zapunjeno 79 posto.

Ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj iznosi do 2,9 milijardi prostornih metara.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izjavio je potkraj kolovoza da sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj nije upitna, a da će zapunjenost podzemnog skladišta plina Okoli vrlo brzo biti na 90 posto.

Podsjetimo, Vlada je već ranije odobrila HEP-u zaduženje od 400 milijuna eura s ciljem zapunjenja podzemnog skladišta plina Okoli.

Također, Vlada priprema paket mjera pomoći za obuzdavanje cijena energenata kućanstvima, javnom sektoru, malim i srednjim poduzetnicima, umirovljenicima, poljoprivrednicima i ribarima te svim ugroženim socijalnim skupinama, a spominje se iznos od oko šest milijardi kuna. Taj paket mjera bit će predstavljen ovoga tjedna.

Cijena plina skočila 30 posto, europska skladišta zapunjena 80 psoto

Nakon što je ruski Gazprom u petak najavio da do daljnjega neće obnoviti dotok plina kroz glavni plinvod prema Njemačkoj – Sjeverni tok 1, cijena plina na europskom tržištu u ponedjeljak je uzletjela za 30 posto, pa se tako jednim megavatsatom trguje po cijeni od 272 eura, što je gotovo 400 posto više nego prije godinu dana.

“Do opskrbe je teško doći, a postaje sve teže i teže zamijeniti količine plina koje ne stižu iz Rusije”, rekao je Jacob Mandel, viši suradnik za robe u Aurora Energy Research.

Dokument koji je Reuters dobio na uvid pokazuje da će EU ministri energetike 9. rujna razgovarati o opcijama kako suzbiti snažan rast cijena energenata, uključujući i plina. Na tom  sastanku raspravljat će i o hitnim kreditnim linijama za sudionike na energetskim tržištima.

Europska skladišta plina krajem prošloga tjedna bila su na razini zapunjenosti od 80 posto, a pritom samo njemačka na razini od 85 posto.

Ipak, čak i ako njemačka skladišta budu do zime u potpunosti puna, ne bude li Rusija ponovno omogućila dotok plina, ta skladišta će biti prazna za 2,5 mjeseca.

Cijene plina u Europi skočile su u ponedjeljak gotovo za četvrtinu nakon što je ruski Gazprom objavio da do daljnjeg neće Europi dostavljati plin cjevovodom Sjeverni tok 1 zbog problema s turbinom.

Nakon otvaranja nizozemskog tržišta cijena plina porasla je u terminskim ugovorima s rokovima isporuke u listopadu za 30 posto, na 272 eura po megavat satu (MWh).

Naknadno se stabilizirala na 256 eura za megavat sat, u plusu 23 posto. U odnosu na isto lanjsko razdoblje viša je gotovo pet puta.

Ruski Gazprom objavio je u petak da do daljnjeg neće slati plin u Europu Sjevernim tokom 1 budući da je utvrđeno da na glavnoj plinskoj turbini na kompresorskoj stanici Portovaja u blizini Sankt Peterburga curi ulje.

Kompanija je prošlog tjedna obustavila isporuke radi trodnevnog održavanja i plin je ponovo trebao krenuti u Europu u subotu rano ujutro.

„Do plina je teško doći – sve je teže zamijeniti čak i najmanju količinu koja ne stiže iz Rusije”, tumači viši suradnik za sirovine Aurora Energy Researcha Jacob Mandel.

„Trenutno ima dosta prostora za zamjenu (ruskog) plina uvezenim LNG-om, ali kada zahladi i kada potražnja u Europi i Aziji ove zime počne rasti, količina LNG-a koji će Europa moći uvesti bit će ograničena”, dodao je Mandel.

Opskrba globalnih tržišta LNG-om bila je tijesna i prije ukrajinske krize budući da je svjetsko gospodarstvo u oporavku od pandemije ‘progutalo’ ponudu, napominje Reuters.