Hrvatsko društvo pisaca pokrenulo je projekt “Dnevnik iz karantene” u okviru kojega će se svakog radnog dana na stranicama HDP-a objavljivati za tu priliku nastali tekstovi i/ili videoprilozi pisaca koji su članovi tog društva. Tekstovi uključuju klasične dnevničke zapise, prozu, poeziju, a tematski će biti posredno ili neposredno vezani uz nove životne okolnosti nastale zbog pandemije koronavirusa.

“Dnevnik iz karantene” uređuju Katarina Luketić, Marko Pogačar i Kruno Lokotar, koji je dao kratki intervju za Nacional.

NACIONAL: Što je „Dnevnik iz karantene“ i zašto je nastao, otkud ideja?

„Dnevnik iz karantene“ nastao je u e-mail brifingu članova Upravnog odbora HDP-a kao jedna od planiranih socijalnih i financijskih mjera podrške članovima, u prvom redu grupi najugroženijih, samostalnim umjetnicima i mladim autorima. Dnevnik je i pokušaj da se ne prepustimo letargiji nego da stimuliramo članove da ovo prijelomno doba artikuliraju.

NACIONAL: O kakvim je zapisima riječ i tko ih piše, odnosno kojim tempom, te koliko je autora uključeno u „Dnevnik“?

„Dnevnik“ se objavljuje dnevno od ponedjeljka do petka, a vikendom se objavljuju videoprilozi koje snimaju glumci ZKM-a po „Dnevniku iz karantene“, na inicijativu Urše Raukar, hvala im! Dakle, pišu ih pozvani autori, javili su se i oni koji ne ulaze u najosjetljiviju grupu, no njihovi prilozi neće biti honorirani jer su sredstva skromna, preusmjerena iz budžeta tribina koje se ne mogu do daljnjega održavati. Nadamo se da će Ministarstvo kulture prepoznati ovaj napor i rad pa ga dodatno financijski podržati. Sredstava imamo, za sada, za nekih 25 autora, a voljeli bismo na kraju i objaviti knjigu. Nadam se da neće imati previše stranica.

NACIONAL: Imaju li autori potpunu slobodu ili su teme određene?

Autore obavezuju samo naslov i sugestija da tekstovi budu dužine tri do pet kartica teksta, sve ostalo je njihov izbor, rod, žanr, hibridni tekst… Uređujemo ih Katarina Luketić, Marko Pogačar i ja.

NACIONAL: Kako se književnici i pjesnici nose s ovom krizom uzrokovanom koronavirusom, tko je najviše pogođen?

Pogođene su grupe koje smo istaknuli: samostalni umjetnici kojima je onemogućen rad, a nemaju nikakve stalne prihode, zatim honorarci, jer cijela kulturna i književna proizvodnja je stala. Pitanje kako se književnici nose s krizom zapravo je anketno, a kako smo svi u izolaciji, ne znam na njega odgovoriti.

NACIONAL: Čitaju li se i kupuju knjige u većoj mjeri s obzirom na to da su ljudi doma, da većina radi od kuće?

Ne raspolažem nikakvim podacima, ali imam dojam da se ne kupuju jer je budžet preusmjeren na hranu i higijenu, jer ljudi nisu sigurni jesu li knjige koje im dolaze poštom inficirane – što smatram da je bezrazložan strah – jer se pojavila gomila besplatnih umjetničkih proizvoda na internetu i društvenim mrežama. Konačno, ljudi od knjige uvijek imaju zalihe knjiga koje nisu stigli pročitati pa je sada vrijeme za to.

NACIONAL: Jesu li se na internetske platforme prebacila i sva događanja vezana uz knjigu i kako to izgleda ili kako će izgledati? U kojoj mjeri će se promijeniti način rada?

Nekoliko je primjetnih trendova na internetu: čitanja pred kamerom, pojačan internetski marketing, evo baš danas sam dobio poziv za gledanje slum pjesnika, uživo, mislim da to neću propustiti. Mislim da će se uskoro početi objavljivati i knjige, feljtonistički, dio po dio, što je u nekim zemljama već odavno praksa. Te se knjige mogu i monetarizirati. No tek je praskozorje, a Minervina sova polijeće u sumrak, ovo su samo nagađanja.

Promijenit će se sve, kalendar, dijelit ćemo povijest na prije i poslije korone. Za radikalnu promjenu, naučili smo to iz ratova, treba dati mnogo života. Posljedice zastoja svjetske privrede u doba kada je proizvodnja globalizirana su nesagledive i sigurno – radikalne. Živimo u vremenu prevrata. Pauperizirane mase htjet će svoje pravo na život.