Hrvatski eurozastupnici u raspravi u Europskom parlamentu o napretku Srbije u srijedu su istaknuli da Beograd treba osigurati bolji odnos prema nacionalnim manjinama te upozorili na važnost rješavanja graničnih pitanja, sudbine nestalih i suđenja za ratne zločine.

Zastupnik HDZ-a Andrej Plenković rekao je da Srbija treba osigurati odgovajuću zastupljenost nacionalnih manjina i korištenje manjinskih jezika u medijima i obrazovnim ustanovama. Istaknuo je i pitanje nestalih osoba.

Dubravka Šuica (HDZ) rekla je da Srbija treba usklađivati svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU-a kako u pogledu Rusije tako i u pogledu Bosne i Hercegovine te također navela pitanje nestalih osoba.

Tonino Picula (SDP) također je govorio o tim temama, kazavši da Srbija treba raditi na poboljšanju bilateralnih odnosa sa susjedima, na preostalim bilateralnim pitanjima poput određivanja granice, utvrđivanja sudbine nestalih, sukcesije, prava manjina u Vojvodini i zakona o procesuiranju ratnih zločina.

Marijana Petir (HSS) prozvala je Srbiju zbog narušavanja prava Hrvata te zatražila da se pod hitno promijeni zakon o organizaciji i nadležnosti državnih tijela u postupku za ratne zločine ukoliko Srbija želi nastaviti svoj put ka europskim integracijama.

Ona je upozorila da je Srbija u zadnjih nekoliko mjeseci ugasila nekoliko medija koji emitiraju program na hrvatskom jeziku, kao i jezicima drugih nacionalnih manjina te prigovorila zbog izostanka financijske potpore za tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku i zbog izostanka političke zastupljenosti Hrvata, što predstavlja grubo kršenje međudržavnog ugovora i pravne stečevine EU.

• Ruža Tomašić (HKS) rekla je da se u pristupni pregovori sa Srbijom dobra prilika za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, naglasivši da unatoč otvaranju prvih pregovoračkih poglavlja nije došlo do zaokreta u srpskoj politici.

Ona je napore koje Srbija ulaže u normalizaciju odnosa s Hrvatskom okarakterizirala kao minimalne i naglasila da su još uvijek otvorena pitanja nestalih osoba i priznanja postojanja logora za Hrvate na tlu Srbije u Domovinskom ratu, kao i povratka hrvatske imovine i kulturnog blaga.

Tomašić se u raspravi obratila i povjereniku za pregovore o proširenju Johannesu Hahnu, istaknuvši da ne može tražiti da se u pregovore ne miješaju bilateralna pitanja ako su pregovori jedini način da se ta pitanja riješe.

Europski parlament u četvrtak će glasovati o rezolucijama o napretku Srbije i Kosova. Na prijedlog rezolucije o Srbiji, koji je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Srbiju David McAllister zastupnici su podnijeli 190 mandmana.

U raspravi je većina zastupnika hvalila dosadašnji napredak Srbije i Kosova u europskim integracijama, posebice dijalog o normalizaciji između Beograda i Prištine.

U prijedlogu rezolucije od Srbije se traže odlučni napori na suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, na osiguranju neovisnosti pravosuđa, uklanjanju političkog utjecaja na suce.

U prijedlogu rezolucije izražava se zabrinutost zbog stanja u medijima, a na to pitanje u svojim istupima upozorilo je više zastupnika.

“Europski parlament sa zabrinutošću konstatiraju da se i dalje vrši politički pritisak na medije što podriva njihovu neovisnost, a zbog čega se uočava rastuća samocenzura u medijima”, kaže se u prijedlog rezolucije.

Parlamentarna izvjestiteljica za Kosovo Urlike Lunacek istaknula je da bi Srbija trebala podržati zahtjeve Kosova za ulazak u međunarodne organizacije, a ne blokirati ih te pozvala vlasti da ne napadaju medije koji ih kritiziraju.