Objavljeno u Nacionalu br. 768, 2010-08-03

HRVATSKI DRŽAVNI VRH umjesto na Brijunima ili Hvaru ljetuje u privatnom aranžmanu, što je za hrvatske građane skuplja opcija; strani državnici, s druge strane, rado gostuju u hrvatskim službenim rezidencijama

Nakon obitelji srpskog predsjednika Borisa Tadića dio svog godišnjeg odmora na Brijunima je odlučio provesti i slovenski premijer Borut Pahor. Pahor je na Brijune doputovao ovih dana brodom, te je smješten u vilu Brijunka gdje bi trebao provesti idućih nekoliko dana. Slovenski premijer na Brijunima boravi na poziv hrvatske premijerke Jadranke Kosor s kojom je proteklih godinu dana uspostavio iznimno dobre odnose, a na Brijune je doputovao neposredno nakon susreta s hrvatskom premijerkom na slovenskom jezeru Bohinj gdje su dogovorili načelno rješenje problema s povratom duga Ljubljanske banke.

IPAK, PAHOR NIJE JEDINI državnik koji će ovog ljeta posjetiti Brijune. Uskoro bi na Brijune trebao doputovati i slovački predsjednik Ivan Gašparovič, koji već godinama ljetuje na tom otočju, a očekuje se i dolazak austrijskog predsjednika Heinza Fischera. Za razliku od Pahora, Gašparovič i Fischer na Brijune dolaze na poziv hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, pa se iz toga može zaključiti kako je između njega i premijerke postignut svojevrsni dogovor da se pri pozivanju stranih državnika poštuje hijerarhija. Na taj način, može se zaključiti kako su Brijuni ove godine stekli status glavne ljetne destinacije za odmor političkih lidera iz regije, ali ne samo iz nje. Tako bi svoj odmor na Brijunima trebao provesti i Georgij Poltavčenko, osobni izaslanik ruskog premijera Vladimira Putina u Centralnom okrugu Ruske Federacije i jedan od njegovih najbližih suradnika. Poltavčenko je bio jedna od ključnih osoba u dugotrajnim pregovorima Hrvatske i Rusije oko pridruživanja velikom projektu gradnje plinovoda Južni tok, a inače je poznat kao dobar prijatelj bivše zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić. Iako se proteklih dana u domaćim kuloarima pojavila informacija kako se obitelji srpskog predsjednika Borisa Tadića svidio nedavni odmor na Brijunima, da su odlučili posjetiti otočje još jednom ovog ljeta, čini se da se to neće dogoditi.

Kako doznaje Nacional, srpski predsjednik bi s obitelji uistinu mogao ljetovati na Brijunima, ali tek eventualno sljedeće godine. Paradoksalno je da strani državnici rado ljetuju u našim državnim rezidencijama, dok hrvatski političari od njih bježe. Državne rezidencije u Republici Hrvatskoj uglavnom zjape prazne, a umjesto da ih koriste, naši političari boje se valjda da bi im to dodatno donijelo loš imidž u javnosti pa se radije odlučuju na razne privatne aranžmane. Tako je tada novoimenovana predsjednica Vlade Jadranka Kosor prošlog ljeta sama sebi platila ljetovanje u jednom hotelu na otoku Braču, a predsjednik Ivo Josipović svoj prvi predsjednički godišnji odmor provest će u svojoj obiteljskoj kući u Baškoj Vodi.

POD PRITISKOM JAVNOSTI stvorila se demagogija kako će političari, zbog naizgledne skromnosti, time steći simpatije birača, ali činjenica je da time Republici Hrvatskoj ne samo da neće uštedjeti novac nego će njihovo ljetovanje na taj način biti čak i mnogo skuplje. Naime, i predsjednik i premijerka, kao dvije osobe koje obnašaju najvišu političku vlast u državi, trebali bi biti i najštićenije osobe u zemlji, u skladu sa svojim funkcijama. To znači da su se, osim na dužnosti i privilegije koje su dobili svojom funkcijom, morali priviknuti i na 24-satnu pratnju djelatnika specijalnog osiguranja. Ni za predsjednika ni za premijerku godišnji odmor, koji je njihova privatna stvar, ne znači da će i njihovo osiguranje za to vrijeme otići na odmor nego upravo suprotno – njihov će posao biti još zahtjevniji i teži jer u neformalnim situacijama štićene osobe mogu doći u opasnije situacije nego kad u sigurnom okruženju obavljaju svoje političke dužnosti.

IZ SIGURNOSNIH RAZLOGA Ministarstvo unutarnjih poslova nije moglo odgovoriti na pitanje koliko točno osoba prati predsjednika ili pak premijerku tijekom njihovih godišnjih odmora, ali sigurno je da je riječ o više od dvije, tri osobe. Dapače, vjerojatno čak i više od desetak ljudi, budući da jedna ekipa ne može raditi 24 sata na dan nego se moraju osigurati barem dvije ili tri ekipe koje će onda raditi u smjenama. A sve te ljude potrebno je također negdje smjestiti. Osim osobnog osiguranja, državnike osigurava i drugi krug osiguranja, odnosno lokalna policija. Zato je, što zbog sigurnosnih razloga, a što zbog smještajnih kapaciteta, za državnike najidealnije ako odsjedaju u državnim rezidencijama jer se pretpostavlja da se takvi objekti sami po sebi nalaze na sigurnim pozicijama, a osim toga, u njima su predviđene i prostorije za pripadnike osiguranja i prateće osoblje. Trošak smještaja pripadnika osiguranja Republiku Hrvatsku tada ne stoji ništa, a predsjednik, odnosno premijerka čak su dužni za sebe i svoju obitelj platiti smještaj.

To u očima običnih ljudi možda i jesu relativno mali iznosi, ali za Republiku Hrvatsku mnogo je veći trošak ako predsjednik plati svoj smještaj u hotelu nekoliko stotina ili tisuća kuna više, jer će hotelski smještaj za svakog pripadnika osiguranja i pratnje morati platiti država. Ista je stvar i ako dužnosnik odsjeda u svojoj privatnoj kući budući da je teško zamislivo da nečija obična obiteljska kuća može smjestiti desetak pripadnika osiguranja.

ČAK I KAD BI PREDSJEDNIK Josipović u svojoj kući u Baškoj Vodi mogao ugostiti dvojicu najbližih pripadnika osiguranja, svi ostali ipak će morati noćiti u hotelu ili eventualno u nekom unajmljenom privatnom smještaju, iako se takav smještaj ne prakticira. Cijene noćenja u hotelima u Baškoj Vodi kreću se od minimalno pedesetak eura za polupansion po osobi u dvokrevetnoj sobi pa do više od 100 eura. Cijena privatnog apartmana za četiri osobe na lokaciji u blizini Josipovićeve kuće kreće se oko 100 eura, što bi iznosilo oko 25 eura po osobi, ali u tu cijenu, naravno, nije uključena hrana. S troškovima hrane taj bi se iznos opet popeo na minimalno 50 eura po osobi. Ako, dakle, pretpostavimo da s predsjednikom putuje minimalno deset osoba, a putuje ih vjerojatno i mnogo više, trošak njihova smještaja po danu iznosi minimalno 500 eura.

Da su smješteni u državnoj rezidenciji, njihov smještaj bio bi besplatan, vjerojatno bi imali kuharicu koja bi im kuhala ili bi kuhali sami, a predsjednik bi svoj smještaj morao plaćati iz vlastitog džepa. Predsjednik Ivo Josipović za Nacional je izjavio da će ljetovati u Baškoj Vodi jer želi ondje biti sa svojom obitelji i s roditeljima koje je u proteklih šest mjeseci rijetko viđao. Međutim, on tvrdi i da je tako njegov odmor za državu jeftiniji: “U vremenu krize, mislim da je korektno godišnji odmor koristiti na vlastiti trošak. Istina je, nešto košta boravak mog vrlo skromnog osiguranja u Baškoj Vodi, ali je to neusporedivo jeftinije od angažiranja nekog rezidencijalnog objekta, što je povezano s dolaskom većeg broja djelatnika ureda, troškova prehrane, tehničkih i drugih troškova.” Ivo Josipović ipak je rekao kako će rezidencijalne objekte koristiti isključivo za službene potrebe, druženje i razgovore s više stranih državnika jer primajući ih na Jadranu želi odaslati snažnu poruku međunarodnoj javnosti o ljepotama hrvatske obale i pridonijeti promidži turizma.

KAD SE SVE TE ČINJENICE uzmu u obzir, jasno je zašto je bivši predsjednik Stjepan Mesić bio toliko ljut i ogorčen kad se u medijima pokušalo osporiti njegovo pravo na korištenje državne rezidencije na Hvaru. Tu je rezidenciju Stjepan Mesić koristio i za vrijeme obnašanja dužnosti predsjednika, o čemu je za Nacional rekao sljedeće: “Ja sam za sebe i svoju obitelj plaćao ljetovanje na Hvaru, ali je tamo policija, odnosno osiguranje imalo besplatan smještaj. Smatrao sam da je bilo najbolje da tako ljetujem, da ja svoje troškove sam podmirim, ali da je u konačnici trošak za državu ipak manji jer su ondje predviđeni smještajni kapaciteti i servis za pripadnike osiguranja. Iz istog sam razloga i sada htio ljetovati u državnoj rezidenciji na Hvaru, ali se pobunio vrh HDZ-a u liku mudrog Hebranga i još mudrije Škare-Ožbolt i neka oni sad smisle rješenje. Jer ja sad neću ljetovati u državnoj rezidenciji na Hvaru nego drugdje, a, hvala bogu, zovu me sa svih strana i nude mi smještaj duž cijelog Jadrana. Međutim, sad ne mogu utjecati na visinu troškova smještaja za moju pratnju.”

Stjepan Mesić u svom je sarkastičnom stilu zaključio i da bi sada Vlada trebala smisliti koliko će to koštati ili jednostavno odlučiti da bivši predsjednik ne mora imati osiguranje: “Uostalom, ako me usmrte, troškovi mog pogreba bi ionako bili manji nego kad sam bio aktualni predsjednik pa bi se, eto , i na tome uštedjelo.”

ZA 26 DANA, koliko je namjeravao provesti na Hvaru, Stjepan Mesić platio bi državi oko 14.300 kuna, odnosno 250 kuna dnevno za apartman i 154 kune za sobu. Ovako će trošak hotela za ta četiri tjedna za sve osobe iz njegove pratnje biti znatno veći. Osim predsjednika i premijerke, rezidencije mogu koristiti i predsjednik Sabora, predsjednik Vrhovnog suda i predsjednica Ustavnog suda te njihovi gosti. Osim bivše vile Vladimira Bakarića na Hvaru, koja je danas ljetna državna rezidencija, visokim dužnosnicima i njihovim gostima na raspolaganju je mnogo raskošniji smještaj u državnoj rezidenciji na Brijunima. Brijuni su i zbog sigurnosnih razloga najbolja rezidencija jer taj otok čuva vojska pa nije potrebno angažirati dodatno osiguranje lokalne policije, kao što je slučaj u drugim rezidencijama, odnosno kod smještaja državnika u hotelu ili privatnom stanu ili kući.

Za razliku od rezidencije na Hvaru gdje osiguranje boravi u suterenu nekadašnje Bakarićeve vile, na Brijunima pripadnici osiguranja, pratnje, osoblja i protokola imaju na raspolaganju čak dvije vile, Bijelu vilu i Vilu Brijunka. Smještajni kapaciteti osiguranja u tim vilama ne bi bili dostatni jedino ako bi odjednom došlo nekoliko stranih državnika, no tada im je na raspolaganju smještaj u susjednom hotelu niske kategorije. Osim što su najljepša i najsigurnija rezidencija, Brijuni su stoga za državu i najjeftinija destinacija za godišnji odmor visokih političara, a često ondje na poziv naših političara odsjedaju i strani. Nekadašnji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito u toj je rezidenciji primao najviše svjetske državnike, ali i slavne osobe iz cijelog svijeta, poput Sofije Loren. Brijune je volio čak i Franjo Tuđman. No kako velik dio javnosti Brijune smatra luksuznom rezidencijom, a boravak političara ondje još jednom njihovom povlasticom, naši političari kao da zaziru od boravka ondje. Valjda se boje da ih ne proglase ljubiteljima luksuza, ali istina je da je za državu veći luksuz ako visoki dužnosnik odsjeda u svojoj privatnoj kući. Ni bivši predsjednik Stjepan Mesić nikada brijunsku rezidenciju nije koristio privatno, a očito je nemaju namjeru koristiti ni predsjednik Ivo Josipović ni premijerka Jadranka Kosor.

No zato je Ivo Josipović u tu rezidenciju kao svog osobnog gosta pozvao srpskog predsjednika Borisa Tadića koji još nije uspio doći, ali su zato Josipovićevi osobni gosti bili njegova supruga Tanja s kćerima Vanjom i Mašom. Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić, kako nam je rekla glasnogovornica njegova ureda Jasmina Stojanov, otkad je stupio na dužnost nije ni koristio godišnji odmor.

SLIČNA JE SITUACIJA i sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom koji će tek ovog ljeta provesti svoj prvi godišnji odmor na toj funkciji. Prema informaciji iz njegova ureda, ljetovat će u slovenskom, ali i u hrvatskom dijelu Istre. I predsjednik Slovenije Danilo Tuerk ljetovat će u privatnom aranžmanu. Slično kao i u Republici Hrvatskoj, slovenski političari i tijekom godine stanuju u vlastitim kućama i stanovima, a iz ureda predsjednika Slovenije odgovorili su nam da država Slovenija zapravo i nema rezidencije predviđene za predsjednika Republike. Iz tog razloga i njihov predsjednik, za razliku od premijera Republike Srbije, živi u privatnom stanu. Boris Tadić, međutim, živi u državnoj rezidenciji, odnosno u vili na Dedinju. Takva je praksa za države poput Velike Britanije i SAD-a tradicija pa tako britanski premijer i ministar financija žive u Downing streetu, a američki predsjednik u najpoznatijoj kući na svijetu – Bijeloj kući. Slično kao kod odlaska na odmor, radi osobne sigurnosti za predsjednika neke države mnogo je bolje da živi u rezidenciji, a od nama susjednih zemalja to je postala uobičajena praksa u Srbiji pa tako u vili na Dedinju živi i njihov ministar obrane. Rezidencije se obično nalaze u elitnijem dijelu grada i te je objekte mnogo lakše čuvati nego stambene zgrade koje se nalaze u centru.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE potencijalno bi mogao i stanovati u službenoj predsjedničkoj rezidenciji na Pantovčaku, međutim, taj objekt nikada nije bio namijenjen stanovanju pa trenutačno za to nema mogućnosti. U Zagrebu postoji jedino vila u Visokoj koja bi, kad bi se tako odlučilo, mogla služiti kao rezidencija za nekog od najviših predstavnika vlasti. Ali zato, barem u Republici Hrvatskoj, najviši dužnosnici imaju pristojan izbor državnih rezidencija u kojima mogu ljetovati. Osim Brijuna i Hvara, tu su i vila Dalmacija u Splitu i Vila Dubrovnik na Lopudu. Predsjednik Ivo Josipović nedavno je, zbog recesije, odlučio prespavati u Vojarni Lora u Splitu, što je dobro jer su se ondje mogli smjestiti i pripadnici osiguranja. Međutim, stav je Ministarstva unutarnjih poslova, kako je to objasnio Krunoslav Borovec, načelnik Odjela za odnose s javnošću Kabineta ministra, da štićena osoba ne treba svoj život prilagođavati osiguranju nego je osiguranje dužno prilagoditi se štićenoj osobi i biti joj na najboljoj mogućoj usluzi u svim mogućim i nemogućim uvjetima.