Hrvatski veleposlanik u Grčkoj Aleksandar Sunko u nedjelju je izjavio da je u tijeku prebacivanje uhićenih hrvatskih državljana iz pritvorske jedinice atenske policije, kamo su bili najprije dovedeni, u različite zatvore diljem Grčke.

Objasnio je da u Grčkoj nema razlike između pritvora i kaznionice kao institucije te da se, iako su u statusu pritvorenika, raspoređuju u standardne zatvore. “Oni su na više lokacija, sukladno standardnoj proceduri, ali nitko od njih nije sam. U jednoj su ustanovi najmanje dvojica naših državljana, a u većini i više”, izjavio je.

Sunko je dodao da se čini da se sada atmosfera polako smiruje. Naglasio je da je Veleposlanstvo u kontaktu s upravama svih ustanova u kojima su uhićeni Hrvati. “Neki su se tužili na uvjete, u smislu higijenskih potrepština, izražavali strah za svoju osobnu sigurnost, što smo iskomunicirali s upravama zatvora. U takvim slučajevima ih se fizički odvajalo. Imamo kontakte s institucijama i mislim da im se može jamčiti sigurnost. U tom smislu grčka strana je svoj dio posla odradila profesionalno. Generalno, uvjeti u grčkim zatvorima, broj ljudi na određenu kvadraturu to su objektivne okolnosti na koje ne možemo utjecati”, rekao je.

Naglasio je da su grčke vlasti izrazito susretljive, uprave zatvora imaju eksplicitnu instrukciju da se pazi na njihovu sigurnost. “Ne žele taj vrući krumpir koji bi ih mogao skupo koštati. Pritvorenici su u kontaktu s odvjetnicima, mogu telefonski razgovarati sa svojim obiteljima. Tijek pravosudnog procesa je stvar grčke države i u njega se diplomacija ne može miješati”, rekao je za Dnevnik HRT-a.

Hrvatska vlada uputila je apel da se dio državljana koji nisu krivi deportira u Hrvatsku. Sunko kaže da Vlada ne ulazi u pravni meritum procesa i da se hrvatska Vlada ne bavi time da utvrđuje tko je kriv, a tko ne. “Hrvatska Vlada i diplomacija apeliraju da se istina što prije istraži, da se optužnica što prije specificira, da se utvrdi tko je zašto kriv i da se u tom smislu maksimalno ubrza postupak. Jedna od opcija u okviru zakonitog postupka je puštanje pritvorenika da pritvor služe, ako nisu inkriminirani za najteža djela, pod nadzorom izvan kaznionice. Jednom kada počne suđenje i donese se presuda, postoji opcija uzajamnog priznavanja sudske presude, odnosno služenja kazne u drugoj zemlji, recimo u Hrvatskoj. To su pitanja o kojima se razgovara”, zaključio je.