Iako Brodosplit i druga hrvatska brodogradilišta imaju tradiciju, znanje i iskustvo u gradnji vrhunskih trajekata, koji plove od skandinavskih država do Mediterana, domaći brodar odlučio se na kupnju rabljenih brodova u inozemstvu

Davne 1990., u svojim tada predizbornim objavama i nastupima, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u začetku demokratskih promjena isticao je parole „hrvatska lisnica u hrvatskom džepu, hrvatska puška o hrvatskom ramenu“, naravno aludirajući na samostalno upravljanje svojim resursima koje je tada Republika Hrvatska imala i željela imati. Nažalost, uzrečica „hrvatski trajekti za hrvatske otoke“ nije bila isticana jer nitko normalan ne bi ni pomislio da bi se takva vrsta brodova mogla graditi ili kupovati u inozemstvu uz veliku hrvatsku brodograđevnu industriju. Čak je i u bivšoj državi bilo nemoguće da se za domaće brodare brodovi naručuju izvan domaćih brodogradilišta.

Danas i to tek nakon velike tragedije koja je zadesila Jadrolinijine pomorce i njihove obitelji te nekoliko u kratkom vremenu neuobičajenih kvarova na postojećoj floti brodova nacionalnog brodara, potiho se počelo javno raspravljati o tome zašto državna tvrtka ne naručuje brodove trajekte u domaćim brodogradilištima i tako je obnavlja u skladu s potrebama. Ne želeći ulazeći u razloge odluka kojima se u nekoliko zadnjih godina domaći brodar odlučio na kupnju rabljenih brodova trajekata u inozemstvu, dojam je da se cijela naša brodograđevna industrija i na taj način degradira, bez mogućnosti da uopće nudi svoje proizvode. Kao paralelu bismo mogli postaviti tezu kako bi nacionalni brodar reagirao ili vodio poslovanje u uvjetima da neke otočne ili duž obalne linije preuzmu strani brodari, pogotovo one linije koje su isplative. Bi li naš nacionalni brodar mogao svojom flotom konkurirati na nekim drugim inozemnim tržištima, povezujući otoke i kopno nekih drugih država?

Crown of Scandinavia, danas Crown Seaways, i Ferry Amorella (Mega Victoria) su mega uspješni brodovi koji su isporučeni od 1988. do 1994., a svi plove i danas. FOTO: Brodosplit PROMO

Brodograđevna industrija klasičan je primjer projektne (cikličke) proizvodnje u čijem procesu nema 100% preklapanja ili idealne zauzetosti svih raspoloživih kapaciteta jer postoje razdoblja u kojima je prodaja brodova u stagnaciji, pregovori traju dulje nego što je očekivano ili je financiranje potrebno osigurati u više ili manje složenom procesu. Posebno se to moglo vidjeti u vremenu covid-krize koja je sva brodogradilišta koja se bave i gradnjom putničkih brodova i brodova za kružna putovanja dovela u velike poteškoće. Globalna geopolitička previranja, ratove i slično nije potrebno isticati jer oni utječu na cjelokupno gospodarstvo. Sve zemlje koje imaju ovakve sposobnosti gradnje velikih brodova u takvim vremenima podupiru svoju brodograđevnu industriju, naručujući brodove koji su im potrebni. Time se posljedice krize smanjuju, a brodari dobivaju ono što im treba. Industrija ostaje u zamahu, zadržavajući sve sposobnosti za tržišno natjecanje u „normalnim“ vremenima.

Davne 1955. izgrađen je u Brodosplitu i predan na upotrebu Jadroliniji putnički brod Ohrid, kasnije preimenovan u Hrid pa u Tijat, koji je umirovljen 2023. nakon punih 68 godina služenja stanovnicima srednjodalmatinskih otoka. Mnoge je vozio na posao i s posla, liječnike, djecu u škole, po namirnice, prijateljima i rodbini, turiste na odmor i s njega. I tako punih 68 godina, naš brod za našeg brodara i za naše ljude. U novije vrijeme moderne hrvatske države Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. kao dio Brodosplit grupe izgradilo je trajekte Biokovo, Jadran, Lastovo, Ston, Supetar i Cres koji danas uz ostale trajekte izgrađene u drugim hrvatskim brodogradilištima služe svome narodu prevozeći njih i njihove goste s kopna na otoke i obrnuto.

Za međunarodne linije za koje su potrebni veći brodovi, s većim kapacitetima prijevoza vozila i putnika i složenijim sadržajima za boravak na brodu i noćenje, odmor i zabavu, Brodosplit je odavno prepoznat i u otvorenom svjetskom tržištu za koje je izgradio brodove koji su danas u punom pogonu od skandinavskih država do Mediterana. Amorella (danas naziva Mega Victoria), zatim brodovi sestrice Isabella i Gabriella i Crown of Scandinavia (danas Crown Seaways) su mega uspješni brodovi koji su isporučeni od 1988. do 1994. i svi plove i danas. Nastavak te tradicije gradnje ro-pax brodova (brodovi za prijevoz vozila i putnika) u Brodosplitu nastavio se isporukom broda Piana koji redovno plovi na liniji između Marseillea i Ajaccia na Korzici i koji su bili i ostali referenca za još složenije brodove za kružna putovanja kakvi se danas grade u našem brodogradilištu.

Na kraju da se vratimo na početak i uzrečicu „hrvatski trajekti za hrvatske otoke“ koja treba biti i ostati trajna sposobnost osiguranja sigurne veze otoka i kopna za sve naše otočane i njihove goste pouzdano, sigurno, brzo, ekonomično i udobno. Brodosplit, a vjerujemo i druga velika brodogradilišta, sigurno mogu biti podrška u tom zadatku i oslonac domaćem brodaru u najljepšoj zemlji na svijetu s 1000+ otoka.

Jadrolinijin putnički brod Tijat izgrađen je u Brodosplitu 1955., najprije pod imenom Ohrid, a umirovljen je 2023., nakon 68 godina. FOTO: Brodosplit PROMO