Već sljedećeg tjedna velika većina građana po svemu sudeći ostat će bez mogućnosti gledanja N1 televizije, kabelskog news kanala koji se u proteklim godinama profilirao kao iznimno utjecajan i relevantan i u Hrvatskoj i u cijeloj regiji. Nakon što je prije nekoliko mjeseci operater A1 sa svojih platformi uklonio sve kabelske kanale grupacije United Media, što osim N1 televizije uključuje i sportski paket SportKlub, od prvog dana srpnja isto namjerava učiniti i HT sa svojom platformom MAXtv. Tako će informativni program s reputacijom vrlo pouzdanog izvora de facto nestati s televizijskih ekrana u Hrvatskoj i biti ograničen isključivo na emitiranje putem interneta, a to je – kako su uvjereni izvori bliski United Grupi – rezultat prvorazrednog političkog pritiska od strane Andreja Plenkovića i HDZ-ove vlade. Kao jedan od dokaza poslužio je nedavno objavljen znanstveni rad Marija Plenkovića, premijerova oca i professora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu, posvećen medijskom praćenju rada Vlade kojoj je na čelu njegov sin Andrej. U tom radu, objavljenom u časopisu Media, Culture and Public Relations, u kojemu upravo on obnaša funkciju glavnog i odgovornog urednika, stariji Plenković analizira pisanje tiskanih medija o Vladi i izvodi zaključak da su neki od njih pristrani i negativni te “ne vode boljitku građana Hrvatske”.

Više stručnjaka proglasilo je rad Marija Plenkovića teoretski i metodološki krajnje upitnim, a posebno je sporna činjenica da se u navodnoj analizi rada tiskanih medija pojavljuje odlomak posvećen jednom televizijskom kanalu, i to upravo N1 televiziji. Ona i njeni novinari i urednici, tvrdi se, zapravo “stvara negativni dojam o radu i ugledu Vlade”. “Istina je da negativni novinski sadržaji, uz potporu političke oporbe, političkih aktivista iz grupacije civilnog društva, nevladinih organizacija i novinarskih udruga, mogu kolateralno utjecati na nacionalni i međunarodni referentni ugled Vlade RH“, piše u spomenutom radu.

Potom se iznenada spominje upravo N1, kada se zaključuje da su “hrvatski novinski mediji sami po sebi dobri”, no i kako se pokazalo da uredničku politiku vode “male autorske skupine, koje negativnim strateškim medijskim sadržajima, uz aktivno simultano djelovanje na društvenim mrežama i kabelskim medijskim televizijskim portalima mogu u javnosti stvarati percepcijski negativni dojam o radu i ugledu Vlade RH u javnostima”. Upravo se N1 apostrofira kao kanal na kojemu “male autorske skupine” djeluju simultano i “negativno strateški”.

Uradak Plenkovićeva oca doživljen je kao najizravnija poruka vodstvu HT-a što im je činiti u trenutku kada je došao red na obnovu ugovora o suradnji s United Medijom, a kompanija u vlasništvu Deutsche Telekoma posljednjih mjeseci ponaša se jednako kao A1 (u vlasništvu Austria Telekoma) nedavno: odugovlači razgovore, odbija sve ponude – pa čak i one koji predlažu nastavak suradnje po dosadašnjim uvjetima, proglašavajući ih “neodgovarajućima” – te nastoji da uklanjanje N1 televizije iz etera protekne bez pompe, u što većoj medijskoj tišini. Hrvatska medijska scena ovim potezom nesumnjivo će biti dramatično osakaćena, a za demokratsku državu i članicu Europske unije porazna je činjenica da se proces gušenja i gašenja neovisnih i profesionalnih medija odvija navlaš jednako kao u susjednoj, Vučićevoj Srbiji. Ondje je Srpski telekom – koji je pod izravnom političkom kontrolom vrha vlasti, odnosno samog Vučića – zahvaljujući stotinama milijuna eura izravne ili neizravne državne potpore preuzeo niz manjih kabelskih operatera i potom trenutačno isključio signal N1 televizije. U toj državi ovaj kanal ima status gotovo pa državnog neprijatelja pa su vijest o njegovu uklanjanju iz ponude hrvatskog operatera A1 prije nekoliko mjeseci Vučićevi tabloidi dočekali s neskrivenim oduševljenjem i naslovima poput: “Konačno, N1 zabranjen i u Hrvatskoj!”

Kako Nacional doznaje, United Grupa unajmit će golemi poslovni kompleks koji se upravo gradi u zagrebačkom Buzinu te ondje smjestiti sve tvrtke iz svog portfelja – od Nove TV i N1 do Telemacha. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Politički pritisak na N1 televiziju, prije svega od strane Andreja Plenkovića i njegovih suradnika, konstanta je u proteklom razdoblju. Osim što ustrajno odbija pozive na intervju, Plenković ovu televiziju sve češće i sve odrješitije proglašava pristranom, a takav diskurs potom preuzimaju i sve stranačke razine. Nakon nedavnog premijerova krajnje neobičnog verbalnog napada na većinu elektronskih medija u državi, koje je optužio za organiziranu sabotažu kandidature Davora Filipovića za gradonačelnika Zagreba jer su navodno koordinirano pogrešno izgovarali njegovo ime i proglašavali ga Damirom, Andrej Plenković imao je izrazito nervoznu reakciju na pitanja novinara N1 Hrvoja Krešića i na koncu mu čak priprijetio riječima: “Ovo ste sebi dopustili sada, ali više nećete.” Potom se u kampanju uključio i HDZ, objavom na svojim službenim stranicama:

“Ono kad se novinar razotkrije da je u biti angažirani aktivist te si umišlja da je izabran na izborima i bahato, kao da je pripadnik oporbe, docira premijeru da može doći raditi kao student na N1 – producentsku kuću s adresom u Luksemburgu!” stajalo je između ostalog u HDZ-ovoj Facebook objavi. Znakovito je primijetiti da su HDZ-ovci dijelom preuzeli retoriku samog Aleksandra Vučića, koji uporno naglašava podatak da producentska kuća ima sjedište u Luksemburgu i tako stvara dojam u javnosti da se u slučaju N1 radi o stranim plaćenicima, špijunima i slično. Ipak, treba napomenuti da za razliku od Hrvatske, kao jedne od posljednjih država u Europi s izrazito restriktivnim zakonom, u Srbiji ne postoji zabrana vertikalne integracije i tvrtkama je moguće da kao operateri kabelskih sadržaja distribuiraju i vlastite kanale. Usprkos brojnim pozivima, Zakon o elektronskim medijima do današnjeg dana nije izmijenjen u toj odredbi.

Uprava United grupe zatražit će od ministrice Nine Obuljen-Koržinek liberalizaciju Zakona o elektroničkim medijima. PHOTO: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Nacional je na adresu Hrvatskog telekoma uputio niz pitanja o predstojećem gašenju signala N1 televizije – između ostalog, hoće li doista signal biti prekinut već 30. lipnja, je li HT odgovorio na ponudu N1 televizije i u kojoj su fazi pregovori, te ako do produljenja ugovora doista ne dođe, hoće li nezadovoljni korisnici imati pravo raskinuti postojeće ugovore za MAXtv unatoč vremenskoj klauzuli koja obično iznosi dvije godine? Iz HT-a je pristigao tek šturi i općeniti odgovor. “Sport Klub i N1 kanali dostupni su na MAXtv platformi sukladno važećem ugovoru između HT-a i United Media koji vrijedi do 30.6.2021. U ovom trenutku ne možemo komentirati status razgovora oko potencijalnog nastavka buduće suradnje, ali ćemo u svakom slučaju o razvoju događaja transparentno i pravovremeno obavijestiti naše korisnike. Ono što možemo reći jest kako se Hrvatski Telekom svojim korisnicima uvijek trudi osigurati kvalitetan sadržaj i najbolje korisničko iskustvo”, napisali su iz HT-ovog Odjela korporativnih komunikacija.

United Grupa međunarodni je medijsko-telekomunikacijski konglomerat koji se predstavlja kao “vodeći multi-play operater” u jugoistočnoj Europi, s tendencijom daljnjeg širenja. Svojim korisnicima nudi usluge interneta, telefona i kabelske televizije, a usto emitira i vlastite televizijske kanale u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori, od ovog mjeseca i u Sloveniji (s tamošnjom verzijom N1 televizije). Na hrvatsko tržište počela je ulaziti preko kabelskih programa, potom je 2017. godine kupila Novu TV, a prije dvije godine Tele 2, koji je preimenovala u Telemach. Teleoperatere posjeduje i u Bugarskoj i Grčkoj. Konglomerat je u većinskom vlasništvu BC Partnersa, investicijskog fonda čije je sjedište u Londonu i koji vrijednost poduzeća u svom vlasništvu procjenjuje na oko 145 milijardi eura. Prije dvije godine najavili su ulaganja u 5G mrežu i optičku mrežu u Hrvatskoj u iznosu od čak 230 milijuna eura. Kako Nacional doznaje, upravo United Grupa unajmit će golemi poslovni kompleks koji se upravo gradi u zagrebačkom Buzinu te ondje smjestiti sve tvrtke iz svog portfelja – od Nove TV i N1 do Telemacha. U borbi za opstanak na hrvatskom medijskom tržištu od Vlade i Sabora zatražit će jednu od dvije izgledne opcije – jedna je liberalizacija Zakona o elektronskim medijima, koji bi ubuduće dozvoljavao vertikalnu integraciju, odnosno omogućavao kabelskim operaterima da emitiraju vlastiti program. Time bi se zapravo napravio korak prema razbijanju duopola A1 i HT-a na telekomunikacijskom tržištu, a posljedično i prema smanjenju cijena za krajnje korisnike. Ova dva operatera, naime, u prethodnom desetljeću su gotovo u potpunosti preuzeli sve manje igrače na tržištu i zajedno dosegli gotovo 90 posto udjela, što otvara mogućnost njihovog dogovora i formiranja neke vrste kartela. Ulazak trećeg igrača u obliku Telemacha nesumnjivo bi ponovo doveo do oživljavanja tržišne utakmice i smanjenja cijena za krajnje korisnike.

Druga opcija za održavanje N1 televizije na životu jest raspisivanje natječaja za nacionalnu televizijsku koncesiju, čime bi svi kabelski operateri bili primorani prenositi njen signal, jednako kao u slučaju HRT-a, RTL-a i Nove TV. Iz Agencije za elektroničke medije je nedavno potvrđeno da u nacionalnom televizijskom eteru ima prostora za još jedan kanal, no u ovom procesu potrebna je odluka Vijeća za elektroničke medije, koje raspisuje natječaj, ali i provođenje dugotrajnog postupka. U međuvremenu, kako Nacional doznaje, postoji mogućnost da se program N1 televizije barem djelomično nastavi emitirati preko kanala Doma TV, također u vlasništvu United Grupe. U tom slučaju bilo bi potrebno poštovati programsku koncepciju Dome TV i sadržaje koje ona podrazumijeva, no procjenjuje se da bi postojalo sasvim dovoljno prostora za emitiranje informativnog sadržaja, posebno u jutarnjim i prijepodnevnim satima, kada N1 bilježi najveću gledanost. No unatoč svemu, problemi koji se pojavljuju pred United Grupom dokazuju najmanje dvije teze: prvo, u Hrvatskoj je na djelu ozbiljan pokušaj gušenja slobodnih i neovisnih medija koji svoje korijene prati sve do najviših nositelja vlasti, uključujući samog premijera, pa čak i njegova oca. I drugo, paralelno s time, na tržištu telekomunikacijskih usluga vlada duopol njemačke i austrijske kompanije koji je trećim igračima vrlo teško, zasad čak nemoguće razbiti.