Pitanje je trenutka kad će – već sljedećeg tjedna, a najkasnije do kraja srpnja – otići pritužba u Europsku komisiju ili možda čak i tužba prema nekom od europskih sudova, u Strasbourgu ili Luksemburgu, protiv Plenkovićeve vlade, jer ignorira štrajk sudskih službenika i namještenika zbog malih plaća, u prosjeku 630 eura, dovodeći u pitanje funkcioniranje cijelog pravnog sustava u Republici Hrvatskoj, saznao je Nacional iz sudačkih krugova.

Nacional je provjerio je li neki od tih optužujućih dokumenata već otišao prema Europi, o čemu su se po Zagrebu počele širiti glasine. To mu je potvrđeno, i to ne iz štrajkačkih krugova, nego iz redova samih sudaca. I suci, mahom i bez ostatka, kao i većina odvjetnika, podržavaju zahtjeve sudskih službenika o kojima ovisi rad sudova. A štrajkaju već dulje od mjesec dana, čime su srušili sve dosadašnje rekorde. Taj štrajk u pravosuđu već je postao i najdulji štrajk dosad zabilježen u Hrvatskoj.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić ne može osobno stati iza tužbe protiv Vlade, ali zato može pomoći udruzi hrvatskih sudaca izradom izvještaja o stanju pravne države u RH i položaju sudbene vlasti. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Pritužbu ili tužbu protiv Plenkovićeve vlade, kako je Nacional doznao iz sudskih izvora, svejedno ne bi pisao i slao Vrhovni sud, pa onda ni njegov predsjednik Radovan Dobronić. Slala bi je Udruga hrvatskih sudaca na čelu s predsjednikom te sudačke organizacije Damirom Kontrecom, predsjednikom Građanskog odjela na Vrhovnom sudu, jednim od najbližih Dobronićevih suradnika. Slično je već u Europskoj uniji učinila i Udruga sudaca Portugala, kada je portugalska vlada smanjila plaće sucima u vrijeme ekonomske krize.

Kako je objašnjeno Nacionalu, Vrhovni sud ne može slati tužbe jer je riječ o instituciji, ali zato može toj tužbi sudačke udruge pridodati detaljan izvještaj o stanju pravne države u Hrvatskoj i položaju sudbene vlasti. Taj detaljan izvještaj najvjerojatnije bi mogao pripremiti sam predsjednik Vrhovnog suda Dobronić. „Mi nećemo u to ući olako, ali ako nemamo pravodoban odgovor iz Vlade, nećemo imati izbora. Vidjet ćemo što će se događati do kraja tjedna pa bismo taj potez mogli poduzeti već u srpnju“, objasnio je Nacionalov izvor iz sudačkih redova.

Kako je već javno upozorio i sam Radovan Dobronić, sudstvo je pred slomom upravo zato što sudski službenici masovno napuštaju tu službu zbog malih plaća. S druge strane, sudstvo je vrlo važna grana u trodiobi vlasti svake demokratske države, a sudovi zbog manjka osoblja više ne mogu funkcionirati. Vesna Horvath iz Udruge hrvatskih sudaca, sutkinja Općinskog suda u Zagrebu, ukazala je na to da bi suci prvog stupnja trebali imati i po dvoje, a ne samo jednog zapisničara u situaciji kada su suci opterećeni velikim brojem predmeta. U tom smislu Nacionalov izvor je upozorio: „Rad sudaca i rad zapisničara jednim se dijelom ne poklapaju. Kada suci izdiktiraju i pregledaju presudu, njihov posao je gotov. Međutim, zapisničarima posao nije gotov. Oni moraju evidentirati sve te presude, otpremati ih, a podneske odvjetnika zaprimati i također evidentirati i urudžbirati.“

Prema informacijama Nacionala, samo na Vrhovnom sudu napisano je već tisuću odluka koje se ne mogu proglasiti riješenima. Zašto? Zato što nisu otpravljene. „Zašto nisu otpravljene? Zato što nema dovoljno ljudi koji to rade, pa je nastao zastoj. Svuda su problemi. Pitanje sudačke plaće, ali i plaća sudskih službenika i namještenika, pitanje je i sudačke neovisnosti“, objasnio je jedan od Nacionalovih sugovornika iz redova sudaca. I dodao: „Što sada Vlada i Ministarstvo pravosuđa rade? Dat će neke puste milijune eura za nabavu strojeva koji pretvaraju glas u tekst. Idu za tim da zapisničare potpuno maknu iz sustava smatrajući da ih mogu zamijeniti strojevi. Za to ima novca, ali nema novca za plaće službenika. To je potpuno krivo i ne pogađa bit problema. I kad dođe ta umjetna inteligencija, netko će se morati brinuti o sudskoj dokumentaciji, voditi evidenciju, zaprimati je i otpremati, a za to su potrebni i ljudi.“

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica očito nije dovoljno ozbiljno shvatio Dobronićevo upozorenje da je sudstvo pred slomom upravo zato što sudski službenici masovno napuštaju tu službu zbog malih plaća. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

U sudačkom korpusu službenici čine 70 posto svih zaposlenih, a to su redom službenici, namještenici i sudski savjetnici. „Kad bi im samo vlada određivala koeficijente, to bi bilo protivno ustavnom načelu podjele vlasti. Njihov status mora biti definiran, kako sudaca tako i sudskih službenika. Trebaju biti neovisni, a o pitanju njihove plaće trebali bi zajedno odlučivati Vlada i Vrhovni sud. Ne mogu oni biti definirani kao ostali službenici u državnoj upravi. I ti sudski službenici moraju biti u takvom materijalnom statusu koji će im jamčiti neovisnost“, jedna je od poruka koje su se mogle čuti i na samom Vrhovnom sudu. Prema informacijama Nacionala, bilo je sličnih pokušaja da se tako regulira i status službenika i namještenika na Ustavnom sudu, ali to ministru pravosuđa Ivanu Malenici nije prošlo. „Ustavni sud je izuzet. Pokušali su i službenike Ustavnog suda staviti pod tu kapu, ali nisu uspjeli. Miroslav Šeparović je otišao ministru Malenici i to riješio tako što će Ustavni sud i dalje sam sebi određivati koeficijente. Očito je i dalje dovoljno utjecajan u HDZ-u i Plenković ga nije mogao odbiti“, rekao je jedan od Nacionalovih izvora.

Baš kao što se predsjednik Vlade Andrej Plenković ne želi sastati s predsjednikom Zoranom Milanovićem da bi riješili vrlo važno pitanje, izbor ravnatelja VSOA-e, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, i to neposredno uoči summita NATO-a u Vilniusu, tako je podjednako uporno odbijao sve dosadašnje pozive na sastanak s predsjednikom Vrhovnog suda Radovanom Dobronićem, saznao je Nacional iz sudačkih izvora.

„Predsjednik Vlade jednostavno ne želi odgovoriti na pozive za sastanak predsjedniku Vrhovnog suda. Ne želi razgovarati s čelnim čovjekom jedne od triju grana vlasti, konkretno, sudbene vlasti. On zapravo ima želju za potpunom dominacijom. Ne priznaje trodiobu vlasti. Želi zagospodariti svime. Vlada raspolaže novcem iz proračuna i tim novcem ucjenjuje. Ne shvaća da u sustavu demokratske podjele vlasti, vlada putem ministarstva funkcionira kao opća služba. Njihov je zadatak osigurati sudovima sve tehničke uvjete za rad. To je obaveza Vlade, ali Plenković to ne shvaća kao obavezu, nego kao nekakvo svoje pravo, a većina ljudi to dovoljno ne shvaća“, objasnio je jedan od Nacionalovih izvora među hrvatskim sucima.

Nakon sudskih službenika i namještenika, na premijerovo ponašanje počeli su se žaliti i revizori iz Državnog ureda za reviziju. Poslali su i upozoravajuće pismo saborskim zastupnicima. Tako je zastupnički klub Mosta objelodanio da je zaprimio molbu za zaštitu neovisnosti Državnog ureda za reviziju zbog prijedloga zakona kojima se, kako ističu, državna revizija financijski, funkcionalno i operativno stavlja pod nadzor izvršne vlasti. Tako je to, kako stoji u priopćenju Mosta, predviđeno u prijedlozima zakona o državnoj službi i javnim službama i zakona o državnim službenicima. I Državni ured za reviziju želi se staviti pod punu kontrolu Vlade. „Vlada je DORH i USKOK stavila pod svoju kontrolu, a ostavka Vanje Marušić, bivše ravnateljice USKOK-a, bila je iznuđena, a sad im smetaju i sudovi“, naglasio je jedan od Nacionalovih sugovornika.

Objasnio je i o čemu se radi u slučaju Državnog ureda za reviziju. Naime, Hrvatska u javnoj upravi ima takozvane samostalne regulatorne agencije. To su HANFA, HAKOM, HERA i HNB, a one su pod direktnim utjecajem europskog prava. Izdvojene su iz ministarstava da bi bile samostalne baš zato što kao regulatorna tijela imaju neku vrstu kvazi-sudske uloge. Zapravo kontroliraju kompletnu državnu i javnu upravu. Sada Vlada, prema riječima Nacionalova izvora, pokušava podjarmiti i Državni ured za reviziju jer on nema izravnu sponu na europske institucije. Glavni državni revizor Ivan Klešić, nasljednik poznate revizorice Šime Krasić, kaže da je Državni ured za reviziju samostalno tijelo i da kao takav ne može biti pod kapom Vlade jer mu je posao nadzirati i samu Vladu. „Možda je glavni državni revizor malo ohrabren i ovime što su sudovi napravili pobunivši se protiv Vlade“, zaključio je Nacionalov izvor.

S druge strane, više pravosudnih izvora izjavilo je za Nacional da spomenuti štrajk sve više iritira brojne hrvatske građane, a naročito one koji su pogođeni njegovim posljedicama. Pa tako navode da se u Hrvatskoj već nekoliko tjedana nitko ne može razvesti jer to na sudovima nema tko provesti. Ne mogu se realizirati nikakve investicije koje, primjerice, podrazumijevaju upis hipoteka temeljem podignutih kredita, što usporava i blokira brojne investicije. Više je desetaka sličnih frustrirajućih situacija do kojih je došlo isključivo zbog tog štrajka. Pa ostaje vidjeti hoće li hrvatska javnost odgovornost za tu situaciju pripisati onima koji su u štrajku ili će zaključiti da je tu situaciju omogućio hrvatski premijer Andrej Plenković, koji zahtjeve štrajkaša zasad ignorira.

REAKCIJA: ‘Udruga hrvatskih sudaca ne razmatra o slanju pritužbe protiv Vlade RH Europskom sudu za ljudska prava’

“Udruga hrvatskih sudaca je nevladina strukovna organizacija, koja djeluje sukladno odredbama Ustava, zakona i temeljem Statuta Udruge. U tom kontekstu su ustanovljena i odgovarajuća tijela Udruge (upravni i nadzorni odbor, zbor, predsjednik) na kojima se, u okviru propisanih nadležnosti, donose odluke iz djelokruga djelovanja Udruge. Navedena tijela Udruge nisu niti raspravljala niti su donijela ikakvu odluku o navodnim tužbama ili pritužbama Europskom sudu za ljudska prava, protiv bilo koje institucije Republike Hrvatske.“

Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca