Nije dobro neoprezno i na brzinu donijeti zakon o plaćama u državnim i javnim firmama, barem tako tvrde hrvatski sindikalni čelnici. Umjesto da se ide prema tome da se samo potroši za to predviđen europski novac, zakonu bi se po sindikalnim čelnicima trebalo pristupiti “studiozno i sveobuhvatno”.

Zakon koji bi trebao urediti plaće u državnim i javnim službama trenutno je u fazi pripreme čije bi daljnje razvijanje moglo dovesti do toga da zakon bude do ljeta u saborskoj proceduri. Najavio je to tako ministar pravosuđa Ivan Malenica kao jednu od najvećih reforma javne uprave.

Hrvatski su sindikati pak nesretni zbog užurbanosti cijelog procesa. Nemaju znanja niti o tome kako će se zakon odraziti na plaće, niti vremena da naprave kvalitetan zakonski prijedlog. Iz Matice hrvatskih sindikata tvrde da proces uspostavljanja tog zakona žuri rokovi Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, kako bi se povukla sredstva iz Europske unije.

“Nije nam jasno što se radilo u protekle dvije godine jer to je složen posao koji su ozbiljne zemlje poput Austrije radile godinama”, rekla je kaže glavna tajnica matice Mirela Bojić koja upozorava da u samom nacrtu zakona postoje brojne nepoznanice, te će se najvažnije stvari unutar zakona rješavati tak nakon njegove provedbe kroz propisane uredbe. Upravo takvi neodređeni faktori opravdano bude strah od posljedica zakona. Novi sustav ocjenjivanja i nagrađivanja također smatra nepromišljenim. Ocjenjivač nije određen, niti su dani kriteriji za njegov odabir, niti način osiguravanja njegove objektivnosti.

Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata obrazovanja i znanosti, upozorava na to da pojedini dijelovi zakona imaju za svoje posljedice da će radnicima pred mirovinu pasti plaće. Razlog tome je da se iz osnovne plaće izvlači dodatak na minuli rad.

“Smatramo da je to jedno od ključnih pitanja, kojem bi trebalo pristupiti ozbiljno i studiozno, a ne u par mjeseci ‘lomiti preko koljena’ zakon koji se odnosi na 240 000 zaposlenih”, navodi Kroflin kojeg brine i nedotaknutost motivacije radnika i deficitarnih zanimanja unutar zakona.

Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata sestara i tehničara, također nije sretna prijedlogom novog zakona.

“Mislim da će se to reflektirati na medicinske sestre jer mi imamo različite uvjete rada, radna mjesta i godine staža, uzevši u obzir i 0,5 posto za minuli rad”, kaže Prašnjak koja je posebno nezadovoljna prijedlogom ocjenjivanja jer, primjerice, u zdravstvenom sustavu postoji mnogo različitih hijerarhija, te stoga prašnjak nije sigurna jesmo li mi kao društvo spremni na ocjenjivanje radnika.

Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne srbi, boje se pak da u sustavu ocjenjivanja neće vrijediti kriteriji, već odnosi među ocjenjivačima i radnicima. Problem povećava u tom slučaju i ograničenost svote nagrade.

“Ako se može nagraditi samo pet posto ljudi, onda će to biti velika dilema i za one koji će ocjenjivati”, navodi Topolnjak.

Sindikati državnih službi, pak, dijele više pozitivne stavove. Oni očekuju bolji materijalni status službenika i policajaca sa srednjom stručnom spremom.

“Naš je cilj da se novim zakonom isprave nepravde koje se ne mogu ispraviti linearnim povećanjem plaća i osnovice”, komentirao je  Zdravko Lončar – predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a.