Izložbu Mateje Brstilo Rešetar, Ane Filep, Nataše Mataušić i Snježane Pavičić ” ’45.”, posvećenu, kako navode, godini koja je u mnogim aspektima života bila razdjelnica hrvatske povijesti, otvorio je u četvrtak navečer u Hrvatskom povijesnom muzeju ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Hasanbegović je ocijenio kako je izložba u mnogočemu iznimna i jedinstvena te se priključuje svim dosadašnjim hvalevrijednim i nacionalnim projektima Hrvatskoga povijesnog muzeja.

Godina 1945. nije samo globalna prekretnica i kraj ljudskim žrtvama najveće ratne kataklizme u povijesti ljudskoga roda, ona je u našem, hrvatskom slučaju, kazao je ministar, višestruki i višeznačni emocionalni i državnopolitički izvor trajnih i neprevladanih prijepopra, o kojima svjedočimo gotovo svakodnevno, premda smo zašli već u osmo desetljeće od te mitske godine.

Prošlost se, istaknuo je, ne može promijeniti, ali je ona neodvojiva od naše sadašnjosti. “Sjećanja i pamćenja su nužnio selektivna, ali je zadaća historiografije upravo suprotna”, rekao je Hasanbegović dodavši kako je ideal historiografije biti cjelovitom i perspektivnom.

Naglasio je kako su priređivači izložbe ” ’45.” sigurno bili nadahnuti tim idealom te ocijenio da će izložba presjekom, koji je utemeljen na historijskim uvidima, dati širi uvid u lice i naličje 1945. godine.

Hasanbegović je zaželio da takve izložbe i cijeli postav budu u doglednoj budućnosti izloženi u novoj zgradi Hrvatskoga povijesnog muzeja. Ta ustanova to zaslužuje, to je naša obveza prema hrvatskoj kulturi i hrvatskom narodu, kazao je.

Pprema doprinosu ostvarenja ovoga sna, kojeg čekamo već desetljećima, prosuđivat će se i djelovanje Ministarstva kulture, ali i mene osobno kao ministra, rekao je Hasanbegović.

Izložba “’45.” kompleksna je muzeološka prezentacija 1945. godine, rekla je ravnateljica Hrvatskoga povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar. Ta godina još uvijek je godina političkih prijepora, raznih interpretacija i ocjena te je izazov na koji Hrvatski povijesni muzej nastoji odgovorti činjenično i utemeljeno na recentnim historiografskim djelima te pomoću izvornih muzejskih predmeta i arhivskog gradiva, kazala je.

Izložba predstavlja, kako je istaknula, ključne povijesne, političke i kulturno-društvene događaje iz 1945. godine kroz četiri tematske cjeline: Prema kraju rata, Kraj rata i poraće, Svakodnevnica te Kultura i znanost.

Izložba unutar četiri cjeline prezentira, između ostaloga, zadnje dane i zločine NDH, završne vojne operacije, Bleiburg i Križni put, manifestacije političkog karaktera, obnovu i izgradnju, izbore za ustavotvornu skupštinu, promjene vlasničkih odnosa, agrarnu i novčanu reforma, folksdojčere, represiju i zločine “u ime naroda” komunističkog režima, odnose Crkve i države, svakodnevnicu, modu, sport, likovnu umjetnost, karikaturu i strip, kazalište, film, glazbu, književnost i sveučilište.

O navedenim temama svjedoče odabrani predmeti iz zbirki Hrvatskoga povijesnog muzeja te predmeti i arhivsko gradivo posuđeni iz 68 domaćih i inozemnih muzejskih i arhvskih institucija te 22 privatna posuditelja građe, rekla je dodavši kako će pojedini predmeti i arhivsko gradivo javnosti biti predstavljeni prvi put.

Nastojali smo ukazati i na druge aspekte koji obilježavaju tu godinu, a nisu isključivo vojno-političkog karaktera, rekla je dodavši kako ih je zanimalo što se konkretno zbivalo 1945., od siječnja do prosinca te godine, koja u sebi sadrži nekoliko represivnih političkih sustava – fašistički i komunistički te kontinuirano trajanje monarhističkih aspiracija.

Poručila je i kako izložbi nije namjera balansiranje raznih političkih strana ili traženje neke nemoguće ravnoteže, kao ni postavljanje apsolutnih istina, ni relativizacija vojne pobjede nad fašizmom.

Ocijenila je kako povijest treba stalno preispitivati, a posebno one godine, događaje, pojave i osobe koje su već postale neupitne, kanonizirane i čvrsto postavljene vrijednosti. Ne zato da bi ih se postavilo opozitno, već upravo zato da bi se pokazalo što ih je to takvima učinilo, istaknula je.

Na izložbi su osim originalnih predmeta i svjedočanstava zastupljene multimedijalne prezentacije, animirana karta “Drugi svjetski rat u Europi i Hrvatskoj”, interaktivna instalacija “Kronologija ’45.”, te intervjui “Fragmenti vremena” snimljeni s ljudima različitog uzrasta, nacionalne pripadnosti, ideoloških i političkih opredjeljenja koji doprinose sagledavanju kompleksnosti teme.

Autorice izložbe su kustosice Hrvatskoga povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar, Ana Filep, Nataša Mataušić i Snježana Pavičić. Arhitekturu i logo izložbe potpisuje Neda Cilinger, a likovni postav je timski rad djelatnika Hrvatskog povijesnog muzeja.

Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 14. kolovoza.