Muzeji su se uslijed pandemije i u 2021. našli u nezavidnoj situaciji, manje posjetitelja i prihoda ‘novo normalno‘ je za sektor u cijelome svijetu, a hrvatske, osobito zagrebačke muzeje u oporavku dodatno opterećuju i posljedice prošlogodišnjih potresa.

Proteklu godinu muzeji se nisu zatvarali zbog koronavirusa, štoviše među sigurnijim su mjestima što se tiče potencijalne zaraze, a na ruku im je išla i dobra turistička sezona zahvaljujući kojoj je pad posjeta muzejima djelomično zaustavljen.

Prema anketi Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) od ove jeseni, pet hrvatskih muzeja s najviše posjetitelja prošlih godina ovoljetna su dva turistički najjača mjeseca, zabilježila porast posjećenosti od 84,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno 70 posto posjećenosti tijekom pretpandemijskog ljeta 2019.

Muzejski sektor globalno pokošen pandemijom

Ravnateljica MDC-a Maja Kocijan kaže kako se ‘covid burn-out’, iscrpljenost koronom, počela osjećati i u muzejskom sektoru koji je globalno pokošen pandemijom, muzeji se u nekim zemljama zatvaraju po četvrti put, izgubljene su milijarde dolara, Udruženje kalifornijskih muzeja je procijenilo da su ih zatvaranja stajala pet milijardi dolara prihoda.

“Izgubljeni su i milijuni posjetitelja, samo su hrvatski muzeji prošle godine ostali bez četiri milijuna, pandemija je zatvorila na tisuće radnih mjesta, engleski muzeji u prvoj su godini morali otpustiti 4000 ljudi, a neki su se našli u situaciji da su bili prisiljeni na, u svijetu muzeja najtežu odluku, prodaju muzejske građe kako bi opstali i zadržali zaposlene”, rekla je.

Podaci o posjećenosti za cijelu Hrvatsku i cijelu 2021. znat će se početkom nove godine, no očekuje se da će ukupan broj posjetitelja biti mnogo sumorniji jer sezona je trajala kratko, školskih je posjeta manje, a više od polovine zagrebačkih muzeja zatvoreno je, očekuje selidbu i obnovu.

“Treba imati na umu da se više od pola svih muzejskih predmeta Republike Hrvatske, 57 posto čuva upravo u zagrebačkim muzejima, a od njih 33 šesnaest je potpisalo ugovore o obnovi sredstvima EU fonda solidarnosti”, dodala je Kocijan.

Među njima su Muzej za umjetnosti i obrt, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatski školski muzej, neki su već napustili zgradu, a drugi su u tom procesu.

Hrvatski muzeji nastavili su se snalaziti putem online platformi i društvenih mreža, a prema MDC-ovom istraživanju, prvom takve vrste, muzejske je postove pregledalo 17 milijuna online posjetitelja.

Kocijan ističe kako taj iskorak u online svijet ponovno aktualizirao važnost digitalizacije muzejske građe, rješavanja autorskih prava, edukacije i stjecanja novih znanja i kompetencija koje nisu dio obrazovnog procesa na hrvatskim fakultetima pa i u muzejima ovise o zainteresiranosti pojedinca i vodstva kuće.

“Bilo kakve prognoze oporavka sektora bile bi tek puka naklapanja jer točno da virus covida sutra čudotvorno nestane za povratak publike i oporavak sektora biti će potrebne godine. U slučaju zagrebačkih muzeja kojima tek prethodi konstrukcijska sanacija i mnogo više”, ocijenila je.

MUO očekuje obnova i osuvremenjivanje zgrade

Muzej za umjetnost i obrt od 1. siječnja privremeno zatvara svoja vrata zbog priprema za očekivani početak obnove – nakon ugovora s Ministarstvom kulture i medija o dodjeli bespovratnih sredstava, iz Fonda solidarnosti EU odobrena su im sredstva za obnovu infrastrukture i zaštitu muzejske građe.

U iščekivanju obnove MUO je protekle godine nastavio s aktivnostima, među ostalim, postavio je izložbu “Rafael – na ishodištu mita“, u povodu 500. godišnjice smrti jednog od najvećih umjetnika renesanse, izložbu američkog dizajnera Miltona Glasera, a dizajnu je bila i posvećena velika retrospektiva “Dekodiranje” Milana Vulpea, pionira hrvatskoga dizajna.

Hrvatski prirodoslovni muzej, također jako stradao u potresu, nedavno je obilježio početak rekonstrukcije i dogradnje u potresu oštećene Palače Amadeo u kojoj je smješten, što je trenutno najveći infrastrukturni projekt u kulturi Grada Zagreba i investicija vrijedna više od 118 milijuna kuna.

Prijepori Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i HAZU

Moderna galerija ove je godine promijenila ime u Nacionalni muzej moderne umjetnosti, čime su napokon jasnije definirani smisao i uloga te institucije koja broji jedanaest tisuća ponajboljih ostvarenja moderne hrvatske umjetnosti.

Sa starim ugledom i novim imenom Muzej se, nakon niza godina nesuglasica s HAZU oko vlasništva nad umjetninama i palačom Vranyczany, suočio s novim problemom – ovrhom slike “Mlada patricijka” Vlahe Bukovca koja se sada nalazi u HAZU.

Ravnatelj NMMU Branko Franceschi isticao je kako je presuda o slici kao vlasništvu HAZU-a donesena uz zanemarivanje Zakona o muzejima, Zakona o kulturnom dobru, Pravilnika o muzejskom radu, dok su iz HAZU-a ocijenili da je traženje da se odreknu svog vlasništva, umjetnina koje se desetljećima nalaze u bivšoj Modernoj galeriji među kojima je i “Mlada patricijka” najveći napad na Akademiju od njezina osnutka.

U stankama od prijepora s akademicima u susjedstvu i čekanja najavljene obnove Vranyczanyjeve palače, koja bi, kaže ravnatelj, mogla rezultirati još većim problemima, NMMU je predstavio novi postav koji neće biti ‘zacementiran’ već će se u njemu muzejska zbirka predstavljati po različitim kustoskim koncepcijama.

Muzej je u proteklom razdoblju redovito postavljao izložbe, među kojima se ističu “Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith“, koja je prvi put hrvatskoj javnosti prikazala radove te proslavljene američke umjetnice te “Fragmenti melankolije” koja, utemeljene na kustoskom konceptu Željka Marciuša, prati psihološku karakterizaciju umjetnosti od sredine 19. do 21. stoljeća.

Godina stote obljetnice rođenja Ede Murtića

Ovo je bila i godina stote obljetnice rođenja jednog od značajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, Ede Murtića. Središnji događaj bila je multimedijalna izložba u Meštrovićevom paviljonu “Murtić 100” s više od 100 njegovih ikoničkih djela, a organiziran je i niz popratnih događanja,

Zagrebačka Lauba predstavila je izložbu “Nova apstrakcija” s dijelom opusa iz posljednjih godina njegova stvaralaštva, a Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti publikaciju “Crtački dnevnik/Edo Murtić” i izložbu njegovih crteža iz fundusa.

Za završnicu svečanog obilježavanja Murtićeve godine ostavljena je izložba Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) koja predstavlja limitiranu ediciju grafičke mape “Nove apstrakcije” nastale na temelju Murtićevih gvaševa, ali i dosadašnje djelatnosti Fondacije.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu (MSU) imao je veliku retrospektivnu izložbu Ratka Petrića “Baciti istinu u lice!” na kojoj je prvi put predstavljen integralni kritički presjek njegova opusa, kao i retrospektivu u povodu 100. godišnjice rođenja Ivana Kožarića, kojemu je pak riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti priredio izložbu “Odletjeti u eter ili ostati na Zemlji” s radovima nastalima od 1950-ih do 2010-ih.

U MSU se mogla pogledati i izložba “Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963.: Urbanistička vizija i arhitektonski dosezi“, te “Arhipelag” Matka Vekića, jednog od najistaknutijih slikara srednje generacije na aktualnoj hrvatskoj likovnoj sceni.

Galerija Klovićevi dvori postavila je izložbu “Nepoznati Oskar Herman“, s novim otkrićima iz zbirke djela tog istaknutog slikara, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci prvu video retrospektivu Sanje Iveković, jedne od najistaknutijih suvremenih hrvatskih umjetnica, a Lauba izložbu “Erwin Wurm: The Show“, s radovima tog austrijskog umjetnika, jednog od najvažnijih aktera na globalnoj umjetničkoj sceni.