U okviru Dana otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u utorak se u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU otvara izložba iz njegova fundusa, kojom će obilježiti dvadeset godina djelovanja, kontinuiranog prikupljanja, pohrane i istraživanja relevantne dokumentacije i podataka iz povijesti hrvatske arhitekture.

Na izložbi će se predstaviti rezultati proteklog rada tijekom kojega je prikupljeno više od osamdeset osobnih arhivskih fondova arhitekata, ostvareno stotinjak programa, objavljeno više od sedamdeset kataloga, knjiga i deplijana, a formirana je i specijalizirana knjižnica s oko trinaest tisuća naslova, ističe se u najavi Muzeja.

Ideja o osnivanju Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU javila se 1991. u Akademijinom Razredu za likovne umjetnosti, kada je zaključeno da se dotadašnja djelatnost Kabineta za arhitekturu i urbanizam proširi na muzejsku djelatnost, a njegova je bogata zbirka arhivalija postala inicijalna zbirka Muzeja.

S obzirom na tadašnje okolnosti Domovinskog rata, kada je hrvatska arhitektonska baština, uključujući čitave gradove, bila ugrožena, željelo ju se na primjeren način afirmirati i zaštititi.

 

• U isto vrijeme svjetska scena zabilježila je veliki porast arhitektonskih izložbi, kao i interesa javnosti i stručnjaka za sve oblike medijalizacije i muzealizacije arhitekture.

 

Glavni pokretač bio je pokojni akademik Miroslav Begović, postavivši temelje za budući program djelatnosti Muzeja, koji se grana u dva osnovna smjera.

Prvi se odnosi na sustavno skupljanje, obradu, znanstvenu interpretaciju i reprezentaciju arhivskog gradiva, koje nastaje stručnim, umjetničkim, pedagoškim i društvenim radom arhitekata, a drugi na medijalizaciju arhitekture.

Smješten u zaštićenom kulturnom dobru, vili Ehrlich-Marić u Kovačićevoj ulici, Muzej je orijentiran na nacionalnu zbirku i 20. stoljeće, a u njemu su smješteni zbirka, fotoarhiv, knjižnica, predavaonica i izložbeni prostor.

Poseban naglasak stavlja na prikupljanje građe iz razdoblja moderne, od kraja prošloga stoljeća do danas. Zbirka sadrži oko 18 tisuća komada različitih arhivalija, nacrta, crteža, modela, fotografija, dijapozitiva, korespondencije i ostalih dokumenata vezanih uz povijest hrvatske arhitekture. Građa se sustavno informatički obrađuje i dostupna je istraživačima.

Muzej nema stalni postav, već organizira povremene izložbe kojima predstavlja svoj fundus ili tematske projekte posvećene relevantnoj arhitektonskoj produkciji pojedinih autora, organizira tribine i provodi nakladničku djelatnost.

Izložba će biti otvorena do 16. travnja.