Hrvatska je u 2021. godini bila među zemljama EU-a s javnim dugom i proračunskim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u ispod prosjeka Europske unije i eurozone, potvrdile su u petak nove procjene Eurostata.

Na razini EU-a proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je prošle godine 4,6 posto, izračunao je europski statistički ured, blago snizivši procjenu iz travnja.

U 2020., prvoj godini pandemije iznosio je 6,7 posto i bio je neznatno viši no što su pokazivale prve procjene.

U eurozoni manjak je prošle godine iznosio 5,1 posto BDP-a, potvrdio je Eurostat proljetnu procjenu.

U 2020. iznosio je 7,0 posto i bio je neznatno manji no što su pokazivale Eurostatove travanjske procjene.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se u EU u 2021. gotovo za dva postotna boda, na 87,9 posto, objavio je Eurostat, snizivši blago obje procjene.

U eurozoni bio je prošle godine manji za 1,6 postotnih bodova i iznosio je 95,4 posto, pokazali su najnoviji izračuni europskog statističkog ureda, što je također nešto manje no što su bili izvijestili u proljeće.

Hrvatska uz Nizozemsku

Sve su zemlje EU-a prošle godine bilježile manjak u proračunu, uz izuzetak Danske i Luksemburga čiji je proračun pokazao višak od 3,6 odnosno 0,8 posto BDP-a.

U 15 zemalja manjak je premašio plafon od tri posto BDP-a, koji je suspendiran zbog pandemije i energetske krize.

Najveći je manjak zabilježila Malta, od 7,8 posto BDP-a, a blizu je i Grčka sa 7,5 posto BDP-a.

Hrvatska je prošlu godinu zaključila s manjkom u konsolidiranom proračunu opće države od 11,34 milijarde kuna, što je odgovaralo 2,6 posto BDP-a. Travanjska procjena pokazivala je manjak od 12,4 milijarde kuna, s udjelom u BDP-u od 2,9 posto.

U 2020. manjak je iznosio 27,79 milijardi kuna, što je odgovaralo 7,3 posto BDP-a, pokazuje izvješće Eurostata, gotovo u skladu s travanjskim procjenama.

Isti je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u prošle godine bilježila i Nizozemska, a blizu je i Finska s 2,7 posto.

Najniži je manjak u 2021. bilježila Švedska, od 0,1 posto.

Visoki grčki dug

U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je prošle godine propisani plafon od 60 posto, utvrdio je Eurostat.

Najvišu je razinu javni dug na kraju prošle godine dosegnuo u Grčkoj, gdje je bio gotovo dvostruko veći od BDP-a.

Slijede Italija gdje je bio viši za 50 posto i Portugal s javnim dugom višim od BDP-a za 25,5 posto.

Javni dug nadmašio je BDP i u Španjolskoj, za 18,3 posto, Francuskoj, za 12,8 posto, dok je u Belgiji i na Cipru bio gotovo izjednačen.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio 343,78 milijardi kuna, što je odgovaralo 78,4 posto BDP-a. U 2020. iznosio je 330,63 milijarde kune, što je odgovaralo 87 posto BDP-a.

Eurostatovo izvješće iz travnja pokazivalo je za prošlu godinu dug od 343,6 milijardi kuna, što je odgovaralo 79,8 posto hrvatskog BDP-a. Dug u 2020. iznosio je po tadašnjim podacima 330,4 milijarde kuna, što je odgovaralo 87,3 posto BDP-a.

Najnižu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u po novim Eurostatovim izračunima u 2021. bilježila Estonija, od 17,6 posto.

Slijede Bugarska i Luksemburg s udjelom duga u BDP-u od 23,9 odnosno 24,5 posto.