Nasilno postupanje prema migrantima iz neeuropskih zemalja, ograničavanje prava na pristup pobačaju ženama u Hrvatskoj, ogroman broj tzv. SLAPP tužbi u odnosu na medije, diskriminacija Roma…sve to istaknuto je u najnovijem izvješću međunarodne organizacije Amnesty International u kojem se govori o stanju u Hrvatskoj u 2022. godini. Uzmemo li u obzir da dobar dio različitih slučajeva diskriminacije, ali i nasilja ostaje neprijavljen, opravdano je pitati se je li u Hrvatskoj zaista nastupio sumrak ljudskih prava.

U petak će u Zagrebu biti predstavljen i izvještaj pučke pravobraniteljice, koji se bavi nekim od tema navedenih u izvješću Amnesty Internationala.

Kako nam je kazala kazala Tena Šimonović Einwalter, u izvještaju njezina ureda obuhvaćeni su slučajevi tzv. SLAPP tužbi protiv predstavnika medija u Hrvatskoj. Kako je ranije upozoravala, upravo SLAPP tužbe uzele su maha u Hrvatskoj, ali i na razini čitave EU. Medijske slobode, kao i sloboda izražavanja jedan su od bitnijih mehanizama nadzora poštivanja vladavine prava, kao i indikator njene snage, naglašava Šimonović Einwalter.

Pravo pacijentica nije manje važno od priziva savjesti

Pravom na pristup pobačaju bavi se i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Tako je prije nepune godine dana reagirajući na slučaj Mirele Čavajde, Višnja Ljubičić upozorila da “pravo pacijentica, pravo na izvršenje zakonom dopuštene usluge ili zahvata ne smije biti manje važno od prava na priziv savjesti, koje se nažalost u Hrvatskoj iznimno koristi.”

Institucije podbacile u kreiranju smislene politike

Kad je riječ o postupanju prema migrantima, u izvještaju Amnesty Internationala istaknut je slučaj djevojčice Madine Hussiny.

U travnju prošle godine Europski sud za ljudska prava odbacio je žalbu Hrvatske i potvrdio presudu da je Hrvatska prekršila Europsku povelju o ljudskim pravima kad je nasilno u Srbiju vratila afganistansku obitelj, što je rezultiralo smrću šestogodišnje Madine.

Međunarodna organizacija za ljudska prava ističe i da je Hrvatska prihvatila više od 22.000 ukrajinskih izbjeglica i pružila im smještaj i pomoć za integraciju u društvo, dok je isti status dala tek za šesnaest azilanata iz neeuropskih zemalja.

Aktivisti zagrebačke Kuće ljudskih prava već duže vrijeme upozoravaju na neke od najznačajnijih problema i kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj. Generalno stanje ocjenjuju lošim, a upozoravaju i da institucije ne nude adekvatan odgovor.

“Ljudska prava u našoj zemlji, nažalost, već godinama stagniraju. Na sustavnoj razini, zabrinuti smo sve slabijim kapacitetom institucija da kreiraju smislene javne politike koje će doprinijeti zaštiti i unapređivanju ljudskih prava”, naglašava programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel za nacional.hr.