Cjelodnevnim događanjima na nekoliko lokacija u Zadru, Crveni križ Hrvatske u srijedu je obilježio 145 godina postojanja i djelovanja u Hrvatskoj, 70 godina dobrovoljnog davanja krvi u Hrvatskoj i 30 godina od priznanja Hrvatskoga Crvenog križa kao samostalnog društva.

Program je počeo darivanjem krvi u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar, kojemu su se odazvali brojni građani, sportaši, novinari i učenici, a nastavljen je predstavljanjem posebnom slikovnicom Hrvatskoga Crvenog križa „Drvo dobrih djela“.

Grofica Borelli

Na Poljani pape Aleksandra III. predsjednik Hrvatskoga Crvenog križa Josip Jelić i zamjenica izvršnog predsjednika Marina Pinjagić Telak otkrili su spomen-ploču grofici Ameliji Lantana, rođenoj Borelli, koja je 1878. godine osnovala zadarsku udrugu Crvenoga križa. 

Svojim djelima grofica Borelli oblikovala je povijest ovih prostora, a u našem javnom prostoru ta se sjajna žena uopće ne spominje iako je svojim radom postigla svjetski civilizacijski doseg velike društvene vrijednosti i o njemu bi trebalo učiti u osnovnoj školi, kazala je Marina Pinjagić Telak.

Dodala je da je postavljanjem spomen-ploče na pročelju zgrade u kojoj je živjela grofica Lantana, rođena Borelli, Hrvatski Crveni križ želi istaknuti doprinos jedne iznimne žene humanitarnom djelovanju i na ovaj simboličan način odati počast svemu što je učinila za Hrvatski Crveni križ.

Napomenula je da je groficu Borelli za zasluge 1905. godine austrijski car odlikovao Elizabetinim ordenom 2. reda.

Rescue Runner

U poslijepodnevnim satima pripadnici specijalističkog interventnog tima za spašavanje života na vodi u otežanim uvjetima Hrvatskoga Crvenog križa demonstrirali su spašavanje i transport osoba iz vode uz pomoć čamaca i specijaliziranog plovila “Rescue Runner” za traganje i spašavanje na vodi.

U večernjem dijelu programa, u Kneževoj palači u Zadru otvorena je izložba “Baština humanosti u Zadru: 145 godina Hrvatskoga Crvenog križa”. 

Izložba je priređena u sklopu manifestacije Dani europske baštine 2023., čija je tema živa baština, a autori su Tomislav Blažević, Marijana Senkić-Klapan i Mihaela Šimat.