Steven Rukavina predsjednik je Nacionalne federacije hrvatskih Amerikanaca (National Federation of Croatian Americans, NFCA), krovne organizacije hrvatskih udruga u Sjedinjenim Američkim Državama. Rođen je 1954. u St Paulu u Minnesoti. Trideset godina živio je i radio u glavnome američkom gradu, Washingtonu D.C., a potom se preselio u Philadelphiju. Aktivan je član NFCA-a od njegova osnutka 1993., u kojemu je i sudjelovao.

U politički i društveno burnom razdoblju prijelaza iz osamdesetih u devedesete, od 1989. do 1993., Steven Rukavina bio je član uprave Hrvatskoga demokratskog projekta (Croatian Democracy Project, CDP), udruge koja je organizirala skupove i izdavala priopćenja o situaciji u Jugoslaviji i Hrvatskoj. U srpnju 1991. Rukavina je organizirao i vodio konferenciju za novinare prvoga hrvatskog veleposlanika u SAD-u Frane Vinka Golema, u Nacionalnom press klubu u Washingtonu, koju je uživo prenosila američka javna kablovska televizija C-Span. Nakon što je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić pretprošlog tjedna u SAD-u primio nagradu Freedom of the Media koju dodjeljuje američka neprofitna organizacija Transatlantic Leadership Network iz Washingtona, Nacional je intervjuirao Stevena Rukavinu o radu NFCA-a te o položaju hrvatske zajednice u SAD-u i njezinu pogledu na zemlju podrijetla hrvatskih Amerikanaca.

NACIONAL: Molimo vas da ukratko objasnite svoju obiteljsku priču. Kako, kada i zašto su Rukavine došli u SAD?

Odgojen sam kao ponosan Hrvat. Moj djed Thomas Rukavina bio je iz Perušića u Lici. U SAD je došao 1900. preko Fort McHenryja u Baltimoreu i nastanio se u Chicagu. Moja baka Lucija Bašić stigla je na Ellis Island 1912. Nakon velikog požara u Chicagu 1913. moj djed Thomas preselio se sa svojom novom ženom u Iron Range u Minnesoti da bude rudar. Moji rođaci u Hrvatskoj su i obitelji Ugarković, Golić i Potnar. Održavam kontakt s više od tridesetak rođaka u Hrvatskoj i uvijek rado posjećujem svoje rođake u Zagrebu, Dugom Selu i Špišić Bukovici, jer trenutačno nema rođaka koji žive u Lici. Moj otac je dulje od šezdeset godina bio vrlo aktivan na hrvatskim projektima u Minnesoti i čak je dobio nagradu Republike Hrvatske “Red hrvatskog pletera”. Bio je prijatelj s guvernerom Minnesote Rudyjem Perpichem i suosnivač Hrvatskog kulturnog društva Minnesote i Nacionalne federacije američkih Hrvata na nacionalnoj razini SAD-a.

Steven Rukavina bio je jedan od domaćina, u ime udruge NFCA, bosanskohercegovačkom kardinalu i metropolitu u miru Vrhbosanske nadbiskupije Vinku Puljiću prilikom njegova posjeta američkom Senatu 2011. godine FOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Kulturna zaklada Nacionalna federacija američkih Hrvata (NFCACF) slavi 30 godina postojanja. Zašto je osnovana i kako biste ukratko opisali njezin rad i postignuća?

Godine 1993. u Chicagu, Illinois, Odbor hrvatskog zajedništva (Croatian unity comitee) sastavljen od dvadeset grupa hrvatskih Amerikanaca jednoglasno je izglasao osnivanje Nacionalne federacije američkih Hrvata. Bernard Luketich, predsjednik Hrvatske bratske zajednice (HBZ), koji predstavlja našu najveću hrvatsku američku skupinu, bio je predan konceptu snažnog glasa u Washingtonu D.C., koji predstavlja našu nacionalnu zajednicu, a organizacija HBZ-a po svom statutu nije mogla lobirati u političkim pitanjima. NFCA je devedesetih počeo tako što smo se pred američkom vladom i dužnosnicima profilirali kao zagovornici interesa hrvatskih Amerikanaca. Bili smo jako uključeni u događaje oko Daytonskog mirovnog sporazuma i Sporazuma o Brčkom. Godine 1995. našeg prvog predsjednika NFCA-e Edwarda Damicha predsjednik Bill Clinton imenovao je saveznim sucem i tako sam ga ja, kao izvršni potpredsjednik NFCA, naslijedio na mjestu predsjednika. Poziv za to imenovanje dobio sam dan prije svoje vožnje „Vlakom slobode“ iz Zagreba u Split.

Imao sam čast tijekom ovih trideset godina sudjelovati na dvanaest sastanaka u Bijeloj kući, stotinu sastanaka u State Departmentu i blizu tisuću susreta u Kongresu. Bernard Luketich i ja čak smo letjeli u Hrvatsku zrakoplovom Air Force II s državnom tajnicom Madeleine Albright. Naš rad u hrvatskom glavnom gradu Zagrebu uključuje čestu komunikaciju i suradnju s veleposlanicima Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, uključujući Petera Galbraitha, Billa Montgomeryja, Larryja Rossina, Boba Bradtkea, Jima Foleya, Julietu Valls Noyes i Boba Kohorsta. Naravno, u partnerstvu smo s Veleposlanstvom RH u Washingtonu D.C., s preko stotinu događaja i velikih inicijativa. Ponosni smo na svoju značajnu potporu pedijatrijskom kardiokirurgu dr. Williamu Novicku, koji je u dvanaest godina operirao i spasio više od pet stotina hrvatske djece. Prvi smo organizacijski pokrovitelj hrvatske grupe Specijalne olimpijade i upravo smo sponzorirali njihovo izaslanstvo od dvadeset članova na Ljetnim svjetskim igrama u lipnju 2023. u Berlinu. Također, pomogli smo prikupiti sredstva za pomoć poslije potresa Hrvatskoj i za školu biskupa Franje Komarice u Banjoj Luci.

Tadašnja predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uručila je 2018. godine Rukavini povelju za međunarodni doprinos položaju RH ‘The Charter of the Republic of Croatia Award’. FOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Kako biste objasnili odnose drugih hrvatskih organizacija u SAD-u, poput najveće, Hrvatske bratske zajednice, s NFCACF-om? Koliko članova ima vaša grupa i tko su oni?

Kao što sam već spomenuo, naša najveća članica i najveća podrška svih trideset godina bila je Hrvatska bratska zajednica (HBZ), uz punu podršku Bernarda Luketicha. Dogodilo se da smo Ed Pazo, sadašnji predsjednik HBZ-a, i ja jedina dva Hrvata Amerikanca koji su delegati na svih trideset godišnjih susreta NFCACF-a.

NFCACF je nacionalna krovna organizacija, pa su tako HBZ i Udruga hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP) naše dvije najvažnije skupne članice. Također, imamo dvanaest drugih hrvatsko-američkih skupina u deset američkih država. Sretni smo što imamo snažnu skupinu od osam stotina pojedinačnih članova i donatora, što je vrlo važno za financije naše grupe i jačanje aktivizma diljem zemlje unutar svih naših obrazovnih, kulturnih, filantropskih i javnih aktivnosti. Godine 2014. NFCA je postao Nacionalna federacija hrvatskih američkih kulturnih zaklada (NFCACF) i neprofitna organizacija. Sada imamo oko 70.000 članova, a imajte na umu da je 50.000 iz redova Hrvatske bratske zajednice i unutar njihovih 210 odsjeka u SAD-u.

NACIONAL: Koliko Hrvata živi u SAD-u? Pretpostavljam da treba računati po generacijama.

Procjenjujemo da je oko milijun i pol hrvatskih Amerikanaca koji su uglavnom prva i druga generacija, a mnogo ih je 50 posto hrvatskog podrijetla. Tome bi se moglo dodati još 750 tisuća do milijun hrvatskih Amerikanaca računate li ikoga tko je četvrtinu hrvatskog podrijetla. Dojmljivo je koliko je čak i druga i treća generacija Amerikanaca hrvatskog podrijetla ponosna na svoje podrijetlo i koliki afinitet osjećaju prema domovini svojih roditelja, baka i djedova.

‘Imao sam čast tijekom ovih trideset godina sudjelovati na dvanaest sastanaka u Bijeloj kući’, kaže Steven Rukavina, fotografiran sa suprugom Diane na prijemu kod američkog predsjednika Baracka Obame i njegove supruge Michelle 2009. te kod Billa i Hillary Clinton 1998. godine. FOTO: Privatna arhiva, Nacional

NACIONAL: Iseljavaju li se Hrvati i danas u SAD? Ima li NFCACF tu statistiku?

Žao mi je, ali takve statistike nemam. Mogu anegdotalno reći da sam u SAD-u upoznao najmanje dvjesto nevjerojatno pametnih, uspješnih Hrvata koji su u proteklih 30 godina napustili Hrvatsku i sada su američki državljani. Impresioniran sam tolikim brojem hrvatskih znanstvenika, liječnika i poduzetnika koje sam upoznao na godišnjim sastancima ACAP-a i koji su postigli takav uspjeh i slavu u američkom društvu.

NACIONAL: Kako biste opisali političke ciljeve i angažman NFCACF-a? je li NFCACF povezan s nekom strankom ili političkom organizacijom?

Sjajno pitanje. Vrlo je važno znati da je NFCACF dvostranačka organizacija te radi i s Demokratskom i s Republikanskom strankom. Također, mi smo nestranački kada je u pitanju Republika Hrvatska. Ne podržavamo nijednu političku stranku u Hrvatskoj i vodimo politiku distance od hrvatskih izbora. Taj pristup je strategija u kojoj svi pobjeđuju i koja je osigurala dugovječnost i djelomično je razlog što i danas postojimo. Naravno, imamo mnogo članova NFCACF-a aktivnih u obje glavne političke stranke u SAD-u. Kao američki građanin, a ne kao predstavnik NFCACF-a, bio sam vrlo aktivan u nekoliko predsjedničkih kampanja i tako sam stekao određeno priznanje i poštovanje američkih predsjednika, uključujući Billa Clintona, Barracka Obamu i Joea Bidena. Vrlo sam počašćen što sam od 1996. prisustvovao na pet blagdanskih zabava u Bijeloj kući. Tijekom posljednjih pet godina zamoljen sam da aktivno sudjelujem u organizaciji Transatlantic Leadership Network sa sjedištem u Washingtonu, što mi omogućuje upoznavanje s istaknutim stručnjacima za vanjsku politiku i mnogim diplomatima iz svih krajeva svijeta, uključujući State Department.

Banjalučki biskup Franjo Komarica ugostio je 2017. u Banjoj Luci Rukavinu, koji je sa svojim američkim suradnicima ukazivao na problematičan položaj Hrvata i u susjednoj Bosni i Hercegovini. FOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Možete li objasniti što je Kongresni hrvatski klub, Congressional Croatian Caucus, i čime se bavi?

Hrvatski kongresni klub (CCC) razmatra pisma potpore, primjerice, State Departmentu, a njegovi članovi prisustvuju događanjima hrvatskog veleposlanstva u SAD-u te ugošćuju hrvatske uglednike koji posjećuju glavni grad države. Pozivamo svoje članove CCC-a da prisustvuju lokalnim hrvatsko-američkim događanjima u svojim matičnim kongresnim okruzima i potičemo službene posjete Hrvatskoj. Danas, 2023., imamo 27 članova CCC-a, a dvoje supredsjedatelja su demokratska zastupnica iz Kalifornije Nanette Barragan i republikanac iz Ohija David Joyce, te potpredsjednici Dan Kildee, demokrat iz Michigana, i njujorška republikanka Claudia Tenney.

NACIONAL: U Clevelandu je u listopadu prošle godine Hrvatsko-američka sportska kuća slavnih (Croatian-American Sports Hall of Fame, CAS–HOF) održala svoju prvu ceremoniju. Molim da ukratko objasnite taj projekt.

Mnogo je hrvatsko-američkih sportskih legendi. Odlučili smo odati priznanje sportašima hrvatskog podrijetla u Sjevernoj Americi za njihova postignuća i doprinos. Svečanost inauguracije i večera održane su 16. listopada 2022. u Američko-hrvatskom domu u Eastlakeu, Ohio. U ovu prvu klasu uvedeni su: golfer Fred Couples, Helen Crlenkovich u ronjenju, košarkaši John Havlicek, Kevin McHale i George Mikan, Mickey Lolich i Roger Maris u bejzbolu, hokejaši na ledu Mark Pavelich i Joe Sakic te nogometaš Joe Stydahar. Druga ceremonija uvođenja u CAS–HOF održat će se u Pittsburghu u jesen 2024. Sljedećeg svibnja odabrat ćemo još desetero izvrsnih sportaša hrvatskog podrijetla između 40-50 nominiranih, koji će na sljedećoj svečanosti biti počasni odabranici.

NACIONAL: NCFACF je aktivan u Central and East European Coalition (CEEC). Kakva je to organizacija?

Da, naša grupa je aktivni član koalicije trinaest zemalja srednje i istočne Europe koje predstavljaju čelnici svake od odnosnih etničkih zajednica u Americi. Imamo 30 lidera etničkih zajednica na nacionalnoj razini SAD-a, poput mene, koji nekoliko puta mjesečno razmatraju zajednička pitanja. Dvaput godišnje domaćini smo „CEEC dana na Capitol Hillu“. To je dvostranačka skupina trenutno usredotočena na kontinuiranu potporu američke vlade i Kongresa Ukrajini i NATO-u. CEEC je također angažiran i zainteresiran za regionalne projekte poput Inicijative triju mora, s naglaskom na energetska pitanja od interesa za zemlje srednje i istočne Europe.

NACIONAL: Zanimaju li NFCACF hrvatska politika u Bosni i Hercegovini i politički odnosi u BiH? Kako se taj interes materijalizira?

Više od 25 godina, otkako sam izravno pomogao oko odluke o Brčkom, vrlo ozbiljno sam uključen u pitanja s kojima se suočavaju Hrvati u Bosni i Hercegovini. Devedesetih godina imali smo tri sastanka s američkim diplomatom Richardom Holbrookeom. NFCACF je s više od dvadeset kongresnih i diplomatskih pisama izrazio potporu izbornoj reformi kako bi se zaštitila prava Hrvata zajamčena Daytonskim mirovnim sporazumom. NFCACF je pomogao ugostiti i kardinala Vinka Puljića i biskupa Franju Komaricu u SAD-u za susrete na visokoj razini. Samo u posljednjih pet godina objavio sam nekoliko kolumni o izbornoj reformi BiH u vanjskopolitičkim časopisima te sam u D.C.-ju, na panelu John Hopkins-SAIS, prezentirao pitanja Jugoistočne Europe i Zapadnog Balkana, govoreći u ime Hrvata u BiH. U protekle dvije godine imao sam nekoliko sastanaka s američkim diplomatom, specijalnim izaslanikom za jugoistočnu Europu Gabeom Escobarom, i s drugim diplomatima State Departmenta. U Washingtonu D.C. trebalo je upozoravati na zabrinutost hrvatskih birača u BiH zbog mogućih neustavnih događaja na izborima 2022. i zbog mogućih izbornih trikova u Federaciji BiH, kojima bi neke bošnjačke političke stranke otele hrvatska mjesta u Domu naroda.

Na Capitol Hillu Rukavina je 2010. kongresmenu hrvatskog podrijetla Marku Begichu objašnjavao kako SAD može pomoći Hrvatskoj. FOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Kako Hrvatska danas kotira iz vaše perspektive i unutar hrvatske zajednice u Americi?

Hrvatski Amerikanci jako su ponosni što je Republika Hrvatska neovisna i demokratska država i čvrst NATO-ov saveznik sa Sjedinjenim Državama. Svi smo tako ponosni na uspjeh Hrvatske na nogometnom terenu i na to koliko je Hrvatska popularna među američkim turistima. Mislim da mi koji smo najaktivniji s hrvatskim projektima u gospodarskom prostoru, još uvijek vidimo potrebu za poboljšanjem pravosudnog sustava. Također, vrlo je teško i komplicirano pokrenuti ili kupiti posao u Hrvatskoj. Po mom mišljenju, Hrvatska je pobijedila u ratu 1990-ih, ali ipak ima još mnogo potencijala za napredak unutar prostora slobodnog tržišnog gospodarstva.

NACIONAL: Ključni nacionalni ciljevi su ispunjeni: država je postala neovisna, članica NATO-a i EU-a. Kakav je danas opći sentiment hrvatskih Amerikanaca prema zemlji njihova podrijetla?

Ulazak u članstvo NATO-a bilo je veliko postignuće i dopustite mi da odam počast drugim predsjednicima NFCACF-a koji su bili uključeni u tu četrnaestogodišnju inicijativu, a to su Edward Damich, John Kraljic, Joe Cindrich, Ed Andrus, Bill Vergot i Mijo Radocaj. Blisko smo surađivali 2008. s Bijelom kućom Georgea W. Busha i Senatom SAD-a kako bismo osigurali i dobili američko odobrenje za pristupanje Hrvatske za članstvo u NATO-u. Jako nam je drago što je Hrvatska također prihvaćena i odobrena kao članica američkog Visa Waiver Programa i to je još jedan značajan napredak za odnose Hrvatske i SAD-a. Dulje od sedam godina NFCACF u Washingtonu aktivno zagovara bilateralni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja SAD-a i Hrvatske, a posljednja dva koraka su odobrenje Odbora za vanjske odnose Senata SAD-a i usvajanje u Senatu. Naposljetku, u našoj organizaciji NFCACF svi su volonteri, osim našeg konzultanta Joea Foleyja i godišnjeg stipendista stipendije Rudy Perpich. Ponosan sam na naših 26 članova Upravnog odbora i ostale dragocjene dragovoljce koji svake godine doniraju stotine sati kao znak predanosti našoj organizaciji i kao rad ljubavi prema Hrvatskoj, svojoj Domovini.

Rukavina je bio s Madeleine Albright, američkom državnom tajnicom, i Bernardom Luketichem u službenom posjetu Hrvatskoj 2000. godine. FOTO: Privatna arhiva