Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, obilježit će u četvrtak u portugalskom gradu Evori petnaest godina od uspostavljanja nagrade “Regiostars” (Regionalne zvijezde) kojom promovira projekte sufinancirane iz EU fondova.

Na ceremoniji će europska povjerenica, Portugalka Elisa Ferreira, uručiti posebno priznanje jedom od projekata koji su već bili nagrađeni od osnutka “Regiostarsa” godine 2008.

Među 15 kandidata, za koje se moglo javno glasati do utorka na internetskoj stranici Regiostarsa, nalazi se projekt e-škola u Hrvatskoj.

Njime je 151 osnovna i srednja škola dobila informatičku opremu i digitalna pomagala u izvođenju nastave, što je 10 posto svih škola u Hrvatskoj. Pokretač tog pilot projekta je CARNET, javna ustanova koja djeluje u području informacijsko-komunikacijske tehnologije u Hrvatskoj.

Projekt je 2020. godine dobio nagradu “Regiostars” u Bruxellesu, temeljem glasova prikupljenih preko interneta. Prethodno ga je CARNET prijavio na taj natječaj.

Europska komisija svojom kohezijskom politikom nastoji smanjiti nejednakosti među dijelovima EU-a, pa putem fondova napunjenih novcem poreznih obveznika iz 27 zemalja, sufinancira projekte u maksimalnom iznosu od 85 posto. Ostatak daju države u kojima se projekt odvija.

U osnovnoj školi u Velikoj Ludini, mjestu udaljenom 30 kilometara od Siska, učenici rješavaju matematičke zadatke na tabletima a pametna ploča u učionici sama daje točne odgovore.

“Prije samo 10 godina stvari su izgledale potpuno drugačije. Ako je profesor htio vizualizirati nešto morao je biti spretan s kredom a učenici su učili isključivo iz knjiga”, kaže hrvatski novinar Boris Abramović, autor petominutnog filma o projektu koji će biti prezentiran u Evori.

“U samo sedam godina klasična učionica pretvorila se u nešto što je prethodna generacija gledala samo u filmovima znanstvene fantastike”, dodaje Abramović o toj školi na sjeveru Hrvatske.

Damir Belavić, profesor matematike u Velikoj Ludini, kaže da i on sam ima “online bilježnicu”.

“Učenici imaju ‘online bilježnice’ pa i oni koji nisu u školi mogu pratiti što se radi. Također sve ostaje pohranjeno u takvim bilježnicama”, kaže. “Uz to mi je lako dijeliti učenicima materijale. Upućujem ih na razne ‘linkove’ te radimo razne ‘online’ vježbe”, dodaje.

Klasične bilježnice od papira, međutim, i dalje koriste.

“I dalje se piše i računa, ruka se razvija, ali jednostavno imaš dodatne sadržaje kojima začiniš postupak nastave”, kaže Belavić.

Juraj Bilić, zamjenik ravnatelja CARNET-a, kaže da se projekt pokazao uspješnim ali da nije završen.

“Nastavit ćemo dalje ulagati u obrazovanje u suradnji s ministarstvom (…). Radimo na projektu ‘Brain’ (hrv.mozak) koji će naslijediti projekt e-škole, a koji se bavi medijskom pismenošću i kritičkim razmišljanjem”, kaže Bilić.

“Nadogradnjom na e-škole želimo nastaviti raditi na medijskoj digitalnoj pismenosti učenika i samih učitelja”, dodaje.