Hrvatska vapi za radnom snagom, ove godine ćemo uvesti više od 120 tisuća radnika iz cijelog svijeta. Sve se više radnih dozvola produžuje. Što znači da iz Hrvatske ne planiraju otići.

Sobarice, čistačice, konobari, kuhari, zavarivači, bravari, monteri, cjevari, zidari, tesari i armirači – nisu samo dostavljači stranci. Gotovo 80 000 novih stranaca u Hrvatsku je lani došlo raditi. Najviše i dalje iz Bosne i Hercegovine, a prate ih Srbi, Nepalci i Makedonci. Odmah iza radnika s Kosova su oni iz Indije, s Filipina i iz Bangladeša, piše Danas.hr.

“Plaća ovisi o stupnju obrazovanja i o poslu u kojem se nalazi. Ako gledamo ove niskokvalificirane poslove poput sobarice i čistačice ona je nekih 5000 kuna ili 700 eura. Međutim kad pričamo o metalnoj ili građevinskom sektoru onda pričamo o 7000 kuna sa smještajem”, kaže  Sandy Protić, suvlasnik agencija za zapošljavanje stranaca.

Za radne dozvole agencije surađuju s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom rada.

“Imamo situaciju kada se treba provoditi test tržišta rada, odnosno kad Zavod utvrdi da nema osoba u evidenciji za posao koji taj poslodavac traži, ako nema onda se ide u izdavanje dozvole. Dok kod deficitarnih zanimanja nije potrebno provoditi test tržišta rada”, kaže Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada.

Ima onih koji unatoč svemu pokušaju raditi na crno, međutim prema novom Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada poslodavac kojega uhvate mora platiti kaznu u iznosu 6 plaća radniku plus 20 do 50 000 kuna državi.

“Strani radnik u startu ispadne skuplji jer mu se mora osigurati i smještaj”, kaže Sandi Protić.

Znači svaki vaš radnik ima i prijavljen smještaj?

“Mora imati prilikom prijave boravka, a i kasnije u provjeri viznog režima. Ne može se dogoditi da nema reguliran smještaj prije dolaska u Republiku Hrvatsku”, ističe Sandi Protić.

U pripremi je i novi Zakon o strancima, a od 120 000 odobrenih radnih dozvola lani 27 000 njih zatražilo je produljenje boravka. Tako je nekima Hrvatska – obećana zemlja.

Na burzi rada slobodno je ukupno 28.000 radnih mjesta. S druge strane, nezaposleno je 118 tisuća ljudi, ali taj broj pada. Do kraja mjeseca mogli bismo doći do najmanjeg broja nezaposlenih u povijesti, piše Dnevnik.hr. Zašto nezaposleni ne popunjavaju radna mjesta, objasnio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ante Lončar.

“To može biti stručna sprema, može biti privremena nesposobnost za rad, ali mi ih želimo što više uključiti u tržište rada. Recimo, za potrebe turističke sezone obavili smo Dane poslova u turizmu”, rekao je.

Oko 20 posto nezaposlenih prima naknadu. Ona u prosjeku iznosi 370 eura i traje 15 mjeseci. Ukupno je na nju prošle godine potrošeno 820 milijuna kuna.

“Možemo reći da je to ipak vezano i za njihovu aktivnost u traženju posla i prihvaćanje aktivnosti HZZ-a. U protekloj je godini oko 10.000 osoba izbrisano iz naše evidencije”, rekao je Lončar.

Pretraživanjem burze teško će se naći građevinara jer nema dovoljno kvalificiranih radnika.

“U školama se sve manje i manje upisuju strukovni predmeti. S druge strane, hrvatska radna snaga je otišla. Investitori ne mogu naći izvođača. Kada ga nađu, period koji bi trebao trajati šest mjeseci traje i do godinu dana”, rekao je magistar građevine Ilija Šola.

Dio problema može se riješiti uvozom radnika, upisivanjem više đaka u škole za struku u kojoj nedostaje radnika. Međutim, probleme stvara i teško popravljiva demografska slika.