Promet u europskoj maloprodaji stabilizirao se u studenome, nakon pada u listopadu, a Hrvatska je ponovo bila među zemljama EU-a s najvećim padom, pokazalo je izvješće Eurostata.

Sezonski prilagođeni promet u maloprodaji EU-a porastao je u studenom za 0,9 posto, a u maloprodaji eurozone za 0,8 posto u odnosu na listopad, kada je prema revidiranim podacima smanjen za 1,4 odnosno 1,5 posto, pokazuju izračuni europskog statističkog ureda.

Najveći rast prometa zabilježen je u trgovinama neprehrambenih proizvoda, za 1,6 posto na oba područja u odnosu na listopad, pokazuju tablice statističkog ureda. U listopadu potonuo je prema revidiranim podacima za 1,8 posto u EU i za 1,9 posto u eurozoni.

Porastao je i promet na benzinskim postajama, za 0,8 posto u EU i za jedan posto u eurozoni, nakon stagnacije u listopadu.

Smanjio se promet u trgovini na malo prehrambenim proizvodima, pićem i duhanom, za 0,6 posto u EU i za 0,9 posto u eurozoni. U listopadu potonuo je na oba područja za 1,2 posto, pokazali su revidirani podaci.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Irsku, Grčku i Italiju.

Hrvatska uz Francusku

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je porastao promet od trgovine na malo u Španjolskoj, za 3,6 posto.

Slijede Poljska i Švedska s rastom prometa za 2,6 odnosno 2,3 posto.

Najveći pad prometa bilježio je Luksemburg, za dva posto.

Slijede Francuska i Hrvatska s padom prometa u maloprodaji u studenome za jedan posto u odnosu na listopad kada je smanjen za 1,3 odnosno za četiri posto.

U skupini je i Slovenija gdje je pao za 0,5 posto, stoji u izvješću Eurostata.

Smanjena prodaja hrane

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji EU-a u studenom je pao za 2,4 posto, a u eurozoni za 2,8 posto, pokazuju procjene statističkog ureda.

U listopadu smanjen je za 2,3 posto u EU i za 2,6 posto u eurozoni, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

Najviše je na oba područja u studenom na godišnjoj razini pao promet u maloprodaji prehrambenih proizvoda, pića i duhana, za četiri posto u EU i za 4,6 posto u eurozoni. U listopadu bio je pao za 3,6 odnosno 3,9 posto.

Slijedi maloprodaja neprehrambenih proizvoda s padom prometa od 2,2 posto u EU i od 2,3 posto u eurozoni.

Porastao je samo promet na benzinskim postajama, za 5,2 posto u EU i za 4,4 posto u eurozoni. U listopadu uvećan je za revidiranih 3,1 odnosno 2,2 posto.

Skok u Latviji

Među zemljama EU-a najviše je u studenom na godišnjoj razini pao promet u maloprodaji u Danskoj, za 7,4 posto.

Slijede Belgija i Njemačka s padom prometa od šest i 5,7 posto.

U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u studenom pao za 5,4 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije, pokazuju tablice Eurostata. U listopadu je na godišnjoj razini smanjen za 5,1 posto.

Gotovo isti pad prometa bilježila je u studenom i Njemačka.

Najveći rast prometa na godišnjoj razini zabilježila je pak Latvija, od 10,7 posto.

Slijede Slovenija i Poljska s rastom prometa u maloprodaji od 7,5 odnosno 5,7 posto.