Nakon tri godine intenzivnih pregovora s Europskim vijećem i Europskom komisijom postignut je dogovor o reformi europske poljoprivrede te je Europski parlament na sjednici u Strasbourgu usvojio novu Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).

Zajednička poljoprivredna politika je skup mjera i programa potpora poljoprivredi kojima se regulira proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda u EU-u. Cilj te politike je osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europske potrošače te primjereni dohodak poljoprivrednicima, kao i očuvati ruralno nasljeđe. Reforma će na snagu stupiti 2023., a do tada mora biti implementirana u nacionalnim strateškim planovima zemalja članica, u njihovim poljoprivrednim praksama i načinu na koji dodjeljuju sredstva iz fonda za ruralni razvoj i fonda za izravna plaćanja, odnosno za dohodovnu potporu za sigurnost poljoprivrednika.

Države članice morat će osigurati da najmanje 35 posto sredstava za ruralni razvoj i najmanje 25 posto izravnih plaćanja bude iskorišteno za mjere u području zaštite okoliša i klime. Također, zastupnici Europskog parlamenta su osigurali da se najmanje deset posto izravnih plaćanja namijeni malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima te da se najmanje tri posto proračuna ZPP-a dodijeli mladim poljoprivrednicima. Zatražili su i da pričuva za krizne situacije s godišnjim proračunom od 450 milijuna eura bude stalno dostupna za pomoć poljoprivrednicima u slučaju cjenovnih, tržišnih i svih drugih nestabilnosti, uključujući i posljedice uzrokovane klimatskim promjenama. Europska komisija će ocjenjivati jesu li nacionalni strateški planovi u okviru ZPP-a usklađeni s tim obvezama, a poljoprivrednici će morati primjenjivati prakse koje pogoduju klimi i okolišu.

Nacionalni strateški plan ZPP-a koji treba donijeti vlada Andreja Plenkovića, bit će ključan dokument za kreiranje poljoprivredne politike i povlačenje novca iz europskih fondova. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

“Ovo je najveća reforma ZPP-a nakon trideset godina, iako nije savršena ona je zelenija, fleksibilnija, socijalnija i održivija. Omogućit će redistribuciju sredstava u korist malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava, a time i njihov opstanak. Također, ona će biti poticaj mladim poljoprivrednicima jer bez poljoprivrede nema hrane i mi moramo osigurati smjenu generacija. Sedam milijuna obradivih hektara se svake godine gubi u Europskoj uniji i to moramo ispraviti. Naš je cilj bio postići reformu koja ide prema prehrambenom suverenitetu Europske unije te pružiti potporu poljoprivrednicima kako bi prošli kroz ekološku tranziciju. Zajednička poljoprivredna politika jedna je od temeljnih zajedničkih politika EU-a,” poručeno je iz Europskog parlamenta.

U novom financijskom razdoblju 2021.-2027. za provedbu mjera ZPP-a hrvatskim poljoprivrednicima bit će na raspolaganju gotovo pet milijardi eura, odnosno 685 milijuna eura godišnje. Nacionalni strateški plan ZPP-a, koji Hrvatska treba donijeti, bit će ključan dokument za kreiranje poljoprivredne politike i povlačenje novca iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda (izravna plaćanja) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Hrvatska nije ni blizu samodostatnosti, u većini poljoprivrednih sektora produktivnost je na 31, a u prehrambeno-prerađivačkoj industriji na 51 posto prosjeka EU-a. Hrvatska je veliki uvoznik hrane i ima veliki vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Posebno zabrinjava struktura prekomjernog uvoza u kojoj su najzastupljeniji proizvodi s najvećom dodanom vrijednosti – meso, mlijeko i jaja. Koliko je poljoprivreda strateška djelatnost u razvijenim članicama EU-a svjedoči i izvješće Eurostata. Naime, cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj bile su u 2020. godini najniže u Europskoj uniji. Dok je jedan hektar obradivog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u prosjeku stajao 3440 eura, u Nizozemskoj se za isti plaćalo čak 20 puta više – u prosjeku 69.632 eura. U Mađarskoj je cijena obradivog hektara bila 5000, u Francuskoj 6000, u Rumunjskoj više od 7000, a u Poljskoj i Grčkoj više od 10.000 eura.

Europska unija pokušava poljoprivredu, kao sastavni dio green deala, prilagoditi današnjim potrebama, rekao je u Strasbourgu za Nacional IDS-ov eurozastupnik Valter Flego. “Dakle, dignuti kvalitetu u poljoprivredi, a kvaliteta znači zadovoljavanje potreba potrošača. Potrebe potrošača se mijenjaju i ono što nam je bilo dobro prije deset ili dvadeset godina danas više nije. Ne kažem da svi želimo ekološku, biodinamičku ili lokalnu poljoprivredu no oni koji to žele, upravo to trebaju i dobiti. Jedan od prioriteta koji se ovim novim ZPP-om može ostvariti je sufinanciranje i subvencioniranje nacionalne poljoprivrede puno fleksibilnije nego je to do sada bilo. Mislim da je upravo ključ ovog ZPP-a fleksibilnost jer svaka država ima svoje specifičnosti i ne treba biti isti prioritet za financiranje poljoprivrede u Hrvatskoj i Švedskoj. Mora postojati zajednički nazivnik, a za sve drugo svaka država treba imati otvorene ruke, imati slobodu unatoč zajedničkoj poljoprivrednoj politici i unatoč zajedničkom tržištu. Svi smo potpisnici ovih sporazuma, ali Hrvatska mora imati tu fleksibilnost da svoje specifične potrebe, svoje vlastite proizvode i navike financira europskim novcem. Sada smo u koroni konačni progledali, ta užasna epidemija pokazala je da smo se okrenuli zdravijim, lokalnim i autohtonim namirnicama koje se uzgajaju u neposrednoj blizini gdje živimo. To je taj osnovni stup nove poljoprivredne politike koju Europa želi propagirati, odnosno financirati. I upravo na takvim poljoprivrednicima i uzgajivačima, takvim nasadima i kulturama Europa od 2021. do 2027. neće šparati. Dakle, sada se otvara mogućnost za mala poljoprivredna gospodarstva i farmere koji će uzgajati naše izvorne poljoprivredne sorte na ispravan ekološki način, kako su to radili naši djedovi i bake. Iako su takvi proizvodi skuplji njih tržište prihvaća i traži i njima se mora pomoći jer sami nemaju dovoljno novca da se održe u tom poslu.”

Sadašnja hrvatska poljoprivredna praksa svodi se na preživljavanje iz godinu u godinu i masovno propadanje, to treba zaustaviti i poljoprivredu ponovno uzdignuti, naglasio je Flego. “Ono što me izričito veseli je to što je Hrvatska još uvijek malo zagađena i mi možemo imati super uvjete za ekološku poljoprivredu. Sada je na hrvatskoj vladi i na lokalnoj samoupravi da zaštite i promoviraju svoje autohtone proizvode. Tako će naš poljoprivrednik lakše plasirati svoj proizvod, a javnost će se osvijestiti da ne treba samo ići u velike trgovačke lance kupovati dnevne namirnice. Moramo javnost educirati da treba pomoći i spasiti našeg poljoprivrednika, svog susjeda te da je puno bolje jesti kvalitetniju i zdraviju hranu. Također, poljoprivrednik ne treba znati pisati europske projekte, to za njega treba odraditi javni sektor – općine, gradovi, agencije i naposljetku i država. Druge države to rade, pomažu privatnom sektoru kako bi iskoristile europske milijarde o kojima pričamo već godinama i to je prava zadaća javnog sektora.”

SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan kaže da u Bruxellesu postoji određeno nezadovoljstvo s onime što se postiglo s ZPP-om. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Ovaj se proces neće i ne može dogoditi preko noći jer smo puno toga zapustili, od strukovnih škola nadalje, upozorio je Flego. “Od kućnog odgoja pa do pravih vrijednosti puno smo toga pobrkali. To je jedna tranzicija koju moramo integralno provoditi. Riječ je cijelom lancu subjekata koji moraju shvatiti da je poljoprivreda strateška djelatnost za Hrvatsku. Svaka suverena država itekako razmišlja o poljoprivredi, a pandemija je i Europu natjerala da poljoprivredu izdigne na stratešku razinu, stoga je vrijeme i da mi kažemo da nam je poljoprivreda strateška djelatnost. Dakle, poljoprivrednu strategiju treba početi razvijati od školstva, od poljoprivredne infrastrukture, navodnjavanja, od ljudi koji će pisati projekte pa sve do promjene dosadašnjeg načina davanja poticaja i zakona o javnoj nabavi. Samo tako možemo pomoći poljoprivrednicima i iskoristiti ono što nam je dao bog i pozicija – plodnu zemlju na krasnoj lokaciji. Ovako kako se svih ovih godina ponašamo, s krivim pristupom subvencija i pomoći poljoprivredi, nemamo nikakvih rezultata. Enormno se milijardi isplaćuje, a sve je manje poljoprivrednika i domaćih poljoprivrednih proizvoda. To znači da nešto ne valja, da treba stati, podvući crtu, napraviti inventuru i priznati gdje smo pogriješili. Idemo prije svega promijeniti u Ministarstvu poljoprivrede načine pomaganja poljoprivrednicima te kroz općine i gradove svi konačno početi puhati u isti rog s novim ZPP-om.”

Zahvaljujući pritisku Parlamenta poboljšana je kontrola poštovanja pravila Unije o radu u poljoprivrednom sektoru, a kršenja će se kažnjavati putem suradnje nacionalnih inspektora rada i agencija za plaćanja iz ZPP-a. Također, informacije o krajnjim korisnicima potpora bit će puno transparentnije. Države članice dobit će pristup EU alatu za rudarenje podataka pomoću kojeg će moći provjeravati podatke u javnim bazama, što će im olakšati utvrđivanje mogućih prijevara.

S obzirom na duge pregovore oko zajedničke poljoprivredne politike i s obzirom na to koliko ona proračuna zauzima postoji određeno nezadovoljstvo s onime što se postiglo, kazala je u Strasbourgu za Nacional SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan. “Često se kreće s vrlo ambicioznih pozicija, ali pod utjecajem raznih lobista dolazi do razvodnjavanja dokumenta te dobar dio onoga što je na početku zacrtano na kraju otpadne. No ono što je novo i što je važno i zbog čega je novi ZPP bolji u odnosu na prošli je njegov socijalni aspekt. Naime, sada se davanje poticaja kroz EU fondove mora vezati u skladu s poštivanjem radničkih prava. Ako ne poštujete radnička prava i ako ne tretirate svoje radnike na adekvatan način, onda nećete dobiti novac. Sada će se morati poštivati radno vrijeme i adekvatni uvjeti rada, a radnici u poljoprivredi morat će biti pristojno plaćeni. Također, novi ZPP uzima u obzir strategiju od polja do stola koja je izuzetno bitna i ti dijelovi su ugrađeni u ZPP.”

ZPP obuhvaća one dijelove te strategije koji se bave smanjenjem korištenja pesticida u proizvodnji hrane, smanjenjem umjetnih gnojiva, antibiotika i svega ostaloga što hranu čini nezdravom i opasnom za zdravlje. “Vjerujem da ima dosta strahova proizvođača koji se boje da će im pravila koja su nametnuta smanjiti prihode, ali ovdje se radi o tome da mi želimo svakom građaninu Europske unije omogućiti da na svom stolu ima zdravu hranu. ZPP implementira dijelove strategije koji se odnose na povećanje ekološke poljoprivrede. Cilj je da se ekološka proizvodnja poveća i zdrava hrana tako učini cjenovno pristupačnijom. To su naši ciljevi koje smo si zadali kao zastupnici i koji su obuhvaćeni u ZPP-u”, naglasila je Borzan.

Zajednička poljoprivredna politika odgovor je Europe na potrebu da se osigura pristojan životni standard za 22 milijuna poljoprivrednika te stabilna, raznovrsna i sigurna opskrba hranom za sve europske građane, kazao je za Nacional HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol. “Danas su u središtu pažnje neki drugi prioriteti, poput otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, održivosti i ruralnog razvoja. Naravno, to je za pohvalu, ali ne smijemo zaboraviti ono najvažnije, a to je osiguranje nesmetane isporuke kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane po pristupačnim cijenama. Pandemija covida-19 dodatno je ukazala na važnost samodostatnosti u proizvodnji hrane. Reforme koje provodimo, a i buduće temeljene na strategiji ‘od polja do stola’, ne smiju ugroziti opskrbu hranom niti dovesti do značajnog povećanja cijena, a mogu reći da postoji realna opasnost da se to dogodi.”

Zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol i zastupnik IDS-a Valter Flego slažu se u ocjeni da je novi ZPP prilika za hrvatske poljoprivrednike. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Poljoprivrednici su bili i ostali najvažnija karika u lancu opskrbe hranom. Njih moramo gledati kao partnere, a ne neprijatelje niti prepreke budućem razvoju, dodaje Sokol. “Mislim da je ovo dobar kompromis, mada nije idealan, te se nadam da će takva racionalna politika prevladati i u budućnosti umjesto ideologije, zelene ili bilo koje druge. Mnogo kopalja se lomi oko poljoprivrede, lijeve političke grupacije su dosta negativno orijentirane prema zajedničkoj poljoprivrednoj politici i uvijek se zalažu za njeno smanjenje, za reduciranje i za smanjenje subvencija poljoprivrednicima. Mi se trudimo založiti za interese poljoprivrednika jer bez njih nema proizvodnje hrane.”

Sokol je naglasio kako nova zajednička poljoprivredna politika štiti tradicionalnu europsku poljoprivredu i specifičnosti svake zemlje članice, a što je zastupnicima Europske pučke stranke (EPP) bilo najvažnije. “Kad bismo krenuli đonom na poljoprivrednike, Europska unija bi ubrzo postala ovisnik o uvozu hrane iz trećih država, cijene bi otišle u nebo i imali bismo velikih problema. Ono što je nama posebno važno je da promoviramo zaštitu okoliša, ali da s druge strane to ne ugrozi proizvodnju i poljoprivrednike te dovede do porasta cijena za potrošače. Ako bi nam hrana poskupjela dva ili tri puta, onda bi ekologija postala puno manje važna u mislima ljudi nego što je danas. Tu morate balansirati i naći ravnotežu. Posebno nam je bilo važno i da zaštitimo tradicionalne proizvode koji su za Hrvatsku od izuzetnog značaja. Također, tu je i naša mediteranska prehrana koja je dio našeg identiteta i gdje smo uspjeli spriječiti da se krene s forsiranjem označavanja prehrambene vrijednosti proizvoda, a čijim bi usvajanjem imali situaciju da Coca Cola Zero ima više bodova od maslinova ulja. Uspjeli smo spriječiti da se to ne nametne kao zajednički europski standard i sada očekujemo da Komisija iznađe novi prijedlog koji će uzeti u obzir specifičnosti mediteranske prehrane i tradicionalnih proizvoda koji su nama važni.”